Politika

Pristup EU nedovoljan da vladavina prava na Zapadnom Balkanu funkcioniše kako treba

Vladavina prava se ne definiše kroz usvojene zakone, nego kroz njihovu implementaciju i praksu, a sadašnji pristup Evropske unije (EU) nije dovoljan da bi pomogao zemljama Zapadnog Balkana da se transformišu i da vladavina prava funkcioniše kako treba.

To je ocijenjeno na panel diskusiji  “Zašto EU treba da mari za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu”, koju su organizovali Politikon mreža, Evropski fond za Balkan, i Savjetodavna grupa za politiku Balkana u Evropi (BiEPAG).

Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, ocijenila je da su države Zapadnog Balkana do sada sve postigle pod pritiskom EU i u okviru politike uslovljavanja.

“Evidentno je da je napredak tehnički, a ne suštinski, da smo najviše postigli na unapređenju zakonodavstva i da taj uspjeh nije mali u odnosu na to kolika je Crna Gora. Međutim, kada govorimo o kvalitetu zakonodavstva, to što je neki zakon izmijenjen ne znači da je on kvalitetniji. To ne znači da postoji vladavina prava i da je zakon isti za sve i to ne znači da su institucije, koje sprovode te zakone nezavisne i nepristrasne”, rekla je Marović.

Države Zapadnog Balkana se suočavaju sa problemima visokopolitizovanih institucija, stalnih napada na medije, javnim servisima, koji su često instrumenti vladajućih partija.

“Crnu Goru ne možemo da izdvojimo u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana i kad to kažem mislim na Strategiju Evropske komisije iz februara prošle godine, gdje Crna Gora nije izuzeta u odnosu na ostale države Zpadnog Balakana i gdje se za sve te države reklo da imaju elemente zarobljenih država”, kazala je Marović.

EU, kako smatra, ima jaku transformativnu moć i jak instrument za demokratizaciju Zapadnog Balkana.

“Jedan od instrumenata koji bi mogao biti interesantan što se tiče zemalja Zapadnog Balkana je taj da se manjak rezultata i ozbiljna kršenja principa vladavine prava povezuju sa suspenzijom pretpristupne pomoći. To je inicijativa odbora Evropskog parlamenta i mislim da je to, možda, jedan od načina da se disciplinuju države Zapadnog Balkana”, navela je Marović.

Prema njenim riječima, EU nije dosljedna u porukama koje šalje u odnosu na perspektivu Zapadnog Balkana i njen pristup se ne bazira na promišljanju i “proučavanju” Zapadnog Balkana.

“To su naučene lekcije, iz prethodnih talasa pridruživanja. Npr. ono što je bilo dobro za Hrvatsku ne mora da bude dobro za Crnu Goru”, pojasnila je Marović.

Ona je istakla da građani Zapadnog Balkana smatraju da institucije nisu efikasne u borbi protiv korupcije i to, kako je navela, smatra njih 70 odsto.

“Međutim, čak 50 odsto građana Zapadnog Balkana je, tokom prethodne godine, ponudilo mito da bi ostvarili neko svoje pravo i to najčešće za zdravstvene usluge”, navela je Marović.

Programski menadžer Evropskog fonda za Balkan, Igor Bandović, rekao je da vladavina prava veoma bitna i da se ne tiče toliko samog procesa proširenja, već i kvaliteta života građana na Balkanu.

“Svakako smo svjesni da je vladavina prava nešto čemu svi težimo, kako građani, tako i političke partije, koje se deklarativno, nominalno zalažu za to. Ali svakako, bez vladavine prava ovaj region ne može da izgleda sređeno i uređeno na način na koji će to biti uspjeh i nama i zemljama Blakana, njihovim vladama i cijeloj Evropi”, rekao je Bandović.

Glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, Aleksandar Drljević, kazao je da je u narednom periodu potrebno dodatno jačanje institucija i podizanje njihovih kapaciteta, da bi proizvodile bolje rezultate.

“Fokus će biti na dodatnoj nezavisnosti Javnog servisa, jačanju Agencije za sprječavanju korupcije, dodatnoj borbi protiv trgovine ljudima, Etičkom kodeksu za članove Skupštine Crne Gore, jačanju smještajnih kapaciteta za Specijalno državno tužilaštvo”, naveo je Drljević.

Sloboda medija je, kako je rekao, prepoznata kao jedna od ključnih i fundamentalnih vrijednosti, kojima treba težiti.

“Bez slobode govora i bez rješavanja slučajeva napada na novinare, ne možemo očekivati napredak u narednom periodu”, rekao je Drljević.

On je istakao da je, kada je riječ o vladavini prava, u Crnoj Gori urađeno dosta, ali da još mnogo posla predstoji.

“Vladavina prava je dugotrajni proces, koji nema kraj. Koliko god da ga dograđujete i unapređujete uvijek postoji određeni segment toga procesa, koji može da bude postavljen na bolji način i zaokružen. Ono što smo uradili jeste dobra osnova, ali u narednom periodu treba institucije, koje su uspostavljene, kroz procedure, koje su jasno definisane, da budu funkcionalne u pravom smislu riječi”, smatra Drljević.

Profesor na Univerzitetu u Gracu i koordinator BiEPAG-a, Florian Bieber, rekao je da su građani EU prilično zadovoljni sa EU ali, kako je dodao, ne daju podršku za proširenje.

“Ne postoji spremnosti zemalja u EU, da priključe nove članice, bez podrške građana. Dakle, neće biti moguće da se Crna Gora, Srbija, ili neka druga zemlja Zapadnog Balkana, pridruže EU, bez podrške građana EU”, kazao je Bieber.

Vladavina prava, kako je objasnio, nije samo prazna riječ, već treba da ima sadržaj.

“Vadavina prava se ne definiše kroz usvojene zakone, nego kroz implementaciju tih zakona i kroz praksu. Sadašnji pristup EU je nedovoljan da bi pomogla ovim društvima da se transformišu i da vladavina prava funkcioniše kako treba”, rekao je Bieber.

On je ocijenio da ako nema demokratskih izbora, koji funkcionišu po principu vladavine prava, “onda je sve ostalo što kreće od toga problematično”.

Stručna saradnica na Evropskom institutu pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, Tena Prelec, pojasnila je da masovna emigracija u zemljama Zapadnog Balkana nije samo ekonomskog tipa, već je u velikoj mjeri vezana za nelagodu življenja u društvu gdje svi građani nemaju iste i ravnopravne uslove.

„Taj manjak ravnopravnosti je veoma prisutan i u izbornom procesu, koji bi trebalo da bude baza demokratije. Zapanjujuće je nepovjerenje građana zemalja Zapadnog Balkana u izborni proces. Nedavno istraživanje u Bosni je pokazalo da samo 11 odsto građana vjeruje u izborni proces“, rekla je Prelec.

Ona je navela da su glavni problemi u izbornom procesu iskorištavanje javnih resursa, kadriranja izbornih komisija, medijski mrak, čišćenje izbornog registra i izborna krađa.

„Popis birača i čišćenje biračkog spiska je nešto što je važno da bi se osigurala ravnopravnost. Veoma je važna transparentnost procesa zapošljavanja, a bitno je osigurati i pravednost u propisima članova izbornih komsija“, kazala je Prelec.

Predavač i viši saradnik Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, Marko Kmezić, smatra da osnovu demokratije čine slobodno izabrani zvaničnici, slobodni izbori i sloboda izražavanja.

“To su tri elementa koja nedostaju u zemljama Zapadnog Balkana i samim tim možemo da dođemo do zaključka da ne samo da suštinska, liberalna demokratija nije dostignuta, već imamo problem i da govorimo o formalnoj strani demokratije“, rekao je Kmezić.

Praksa, kako je rekao, pokazuje da zakoni i Ustavi nisu uvijek ispoštovani, već postoji klijentelizam između političkih elita i birača.

„To su elementi, koji podrivaju vladavinu prava i čine nedostižnim momenat prelaska iz tranzicione demokratije ka nekoj konsolidovanoj, odnosno liberalnoj demokratiji. Mi treba da  govorimo o kompletnoj promjeni poretka stvari, počevši od reforme političkih stranaka“, kazao je Kmezić.

Važno je da EU omogući jačanje finansijskih kapaciteta civilnog društva, koje može da, kako smatra, posluži ne samo kao korektivni faktor u odnosu na političke elite, „već i kao neka vrsta korektivnog faktora za EU, time što će preuzeti na sebe proizvodnju izvještaja u sjenci o stanju demokratije i vladavine prava“.

Viši analitičar u Institutu za evropske politike Fondacije za otvoreno društvo, Srđan Cvijić, rekao je da je ispitivanje javnog mnjenja 2004. godine pokazalo da je 60 odsto Njemaca bilo protivno daljim proširenjima.

“Sada je taj procenat 63. Takođe, 2004. godine 52 odsto Francuza je bilo protiv daljih proširenja. Sada je taj broj 61. Znači,razlike ima, pogotovo u Francuskoj, ali ona nije frapantna da opravda takav zaokret prema politikama proširenja“, rekao je Cvijić.

On smatra da umor od proširenja nije izazvan samo raposloženjem birača, nego je, kako smatra, izazvan demokratskim nazadovanjem u pojedinim zemljama članicama EU.

“Nema nikakvog smisla sprječavati otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ili ne pozvati lidere zemalja Zapadnog Balkana na Samit EU koji će biti za mjesec. EU mora da unaprijedi svoju sopstvenu arhitekturu, kada je riječ o proširenju“, kazao je Cvijić.

Send this to a friend