Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković i genralni sekretar te partije Ivan Vujović dostavili su primjedbe na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu povodom usklađenosti sa mišljenjem Venecijanske komisije koje su danas na sastanku uputili i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.
Sastav i način izbora Tužilačkog savjeta
Kako navode u saopštenju, predloženim izmjenama Zakona se kroz sastav Tužilačkog savjeta obezbjeđuje većina članova ovog tijela koji se biraju prostom većinom u Parlamentu pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde.
“Ovako stimulisana norma je u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije za demokratiju putem prava -Venecijanske komisije (VK) i principom depolitizacije pravosuđa u Mišljenju od 21. marta 2021.”, navode u komentaru.
Predlog Venecijanske komisije nije prihvaćen u niti jednom rješenju, dodaju, već se ostalo pri ranijem stavu koji je predlagač iskazao u prvom predlaganju zakona na koji je dala negativno mišljenje.
“Venecijanska u svom mišljenju navodi da: “Ako se ugledni pravnici biraju u Parlamentu prostom većinom takva promjena bi svakako vodila jačanju zavisnosti Tužilačkog savjeta od političke moći, u poređenju sa postojećim zakonskim modelom”, navodeći dalje da bi “takva reforma vodila pojačanoj politizaciji Tužilačkog savjeta”, poručuju Zeković i Vujović.
Dodaju da je Venecijasnka komisija predložila nekoliko konkretnih rješenja kako bi se izbjegla politizacija i puna politička kontrola Tužilačkog savjeta od strane parlamentarne većine.
“Kvalifikovana većina za izbor pravnika u TS, imenovanje pravnika od strane vanpolitičkih organizacija, davanje mogućnosti i vlasti i opoziciji da imenuju određeni broj članova iz reda pravnika u TS. Svako od predloženih rješenja Venecijanske komisije ignorisano je u Nacrtu zakona”, poručuju Zeković i Vujović.
Postavljanje vršilac dužnosti – Vrhovnog državnog tužioca (VDT od strane Tužilačkog savjeta)
“Nacrt zakona u članu 6. predviđa da se VD Vrhovnog državnog tužioca bira iz reda lica koja mogu biti van državnog tužilaštva. Taj izbor se vrši od strane Tužilačkog savjeta čiju većinu članova, podsjećamo, postavlja isključivo parlamentarna većina i to prostom većinom u Parlamentu, pa je jasna potpuna politizacija izbora VD VDT odnosno politička kontrola trenutne većine nad ovom najvažnjjom tužilačkom funkcijom”, navode u saopštenju.
Zeković i Vujović u komentaru navode da stav da vršilac dužnosti VDT može biti lice i van Tužilaštva kako propisuje Nacrt Zakona nije u skladu sa intencijom stava Venecijanske komisje, kojim se u poglavlju D kaže:
“Dok se ne obezbijedi kvalifikovana većina tj. adekvatni antidead lock mehanizam, zakon bi trebalo da propiše da aktuelni-odlazeći VDT nastavlja da obavlja funkciju ad interim”.
Na taj način, Venecijanska komisija objašnjava da “aktuelna većina će biti motivisana da sa opozicijom nađe kompromis za izbor novog VDT”.
“Jasan zaključak, a na koji upućuje i Venecijanska komisija u svojim stavovima, je da se ovim rješenjima o izboru v.d VDT želi zaobići jasna ustavna norma o kvalifikovanoj većini u Parlamentu za izbor VDT, koju je 2013. godine upravo Venecijanska komisija preporučila i pozdravila kako bi se eliminisao presudni uticaj parlamentarne većine na izbor VDT kao najviše tužilačke funkcije. I umjesto da zlatni glas u Tužilačkom savjetu pripada VDT koji se bira 2/3 većinom u Parlamentu, legitimitet tj. zlatni glas se shodno Nacrtu zakona daje ministru pravde iz partijske strukture”, ističu u komentaru.
Dodaju da Venecijanska komisija jasno u poglavlju E navodi da je rješenje iz prethodnog predloga o dva uzastopna mandata od po šest mjeseci vezano za imenovanje vršioca dužnosti VDT “predugo vrijeme koje bi vodilo zaobilaženju kvalifikovane većine koju zahtijeva Ustav, što je neprihvatljivo”.
“Zato, VK u odnosu na prethodni predlog navodi u Zaključcima – tačka 61 “Postojeće rješenje kada je riječ o vršiocu dužnosti VDT koji se imenuje dva puta po 6 mjeseci bi trebalo da se napusti”. U novom Nacrtu Zakona VD VDT se imenuje na jedan mandat od 8 mjeseci. I to rješenje imajući u vidu stav VK može biti predug period a i ono ne rješava ključnu primjedbu VK iz poglavlja E –tačka 52 koja se odnosi na to da bi to vodilo “zaobilaženju kvalifikovane većine koju zahtijeva Ustav, što je neprihvatljivo”, ističe se u saopštenju.
Ustav Crne Gore normira :
– Član 91. izbor VDT “u prvom glasanju 2/3 većinom a u drugom glasanju 3/5 većinom “ – član 134 normira da “ Državno tužilaštvo je “ jedinstven i samostalan državni organ”.
“Loše skriveni, ratio legis – predloženih izmjena i jeste da se kroz izbor vršioca dužnosti VDT, vrši isključivanje Ustava Crne Gore člana 91. i 134 koji upravo kroz 2/3 odnosno 3/5 većinu garantuje samostalnost Vrhovnog državnog tužioca i Državnog tužilaštva. Sa minimalnom običnom većinom od 41 poslanika , privremeno stanje vršioca dužnosti VDT- a se pretvara u rotirajuće – trajno stanje privremenih tužilaca van Državnog tužilaštva. Oni tako postaju političko oruđe za 8 mjesečnu upotrebu. Očekivati je da onda dobiju političku poziciju kao nagradu. Politička kontrola trenutne većine ukida potrebu za poštovanjem Ustava i tužioca koji više nema bilo kakvu sigurnost i samostalnost, ni ustavnu ni vremensku”, pojašnjavaju.
Ovo znači , dodaju, vraćanje unazad skoro deceniju u izgradnji institucije Državnog tužilaštva koju smo kao država zajedno normativno uređivali sa Evrpopskom i Venecijanskom komisijom.
“Moramo podsjetiti kao ključnu činjenicu da aktuelna vlast ni sedam mjeseci nakon konstituisanja Parlamenta nije otvorila dijalog sa opozicijom o izboru novog VDT i drugih pozicija u pravosuđu. Na to je obavezuje Ustav koji za ostvarivanje samostalnosti Državnog tužilaštva kao ključno predviđa kvalifikovanu većinu za izbor VDT-a”, pojašnjavaju u saopštenju.
Socijaldemokratska partija je vodeći Parlament u tom periodu obezbijedila tu većinu 2014., dodaju, i zato je uputila i formalni poziv predsjedniku Parlamenta da otpočne dijalog kako bi na ustavan način izabrali VDT-a i vratili atmosferu političkog dogovora i inkluzivnosti u parlamentarni i politički život.
Prestanak mandata Tužilačkog savjeta
Kako dodaju, Nacrt Zakona u članu 13 predviđa prestanak mandata Tužilačkog savjeta. Ovim rješenjem o prestanku mandata direktno se ide u suprotstavljanje čitavom konceptu obezbjeđivanja ustavom garantovane “samostalnosti “ Državnog tužilaštva a ono je i u potpunoj i direktnoj suprotnosti sa stavovima Venecijanske komisije.
“Naime: VK u poglavlju C – tački 46 jasno se određuje – Venecijanska komisija ne vidi potrebu za zamjenu aktuelnih članova. VK u poglavlju C – tački 47 određuje -Parlament bi se morao uzdržavati od usvajanja mjera koje bi ugrozile kontinuitet članstva Sudskog savjeta (napomena-ovo se u njihovom mišljenju jednako odnosi i na TS). Prijevremeno uklanjanje svih članova Savjeta bi stvorilo presedan gdje bi svaka nova vlada ili novi Parlament koji nije izabrao sastav i članove Savjeta mogao prekinuti njihove mandate i zamijeniti ih sa novim Savjetom. Takva promjena u mnogim slučajevima bi podigla sumnju da je namjera koja se krije takva da se izvrši uticaj na slučajeve kojima se Savjet bavi”, poručuju poslanici SDP-a.
Ističu da Venesijanska komisija jasno u poglavlju C tački 48, kao i Zaključcima – 60 zaključuje:
“VK ne preporučuje automatsku zamjenu uglednih pravnika i tužilaca iz sastava TS i smatra da im treba biti dozvoljeno da završe svoj mandat, takva zamjena nema opravdanje i narušava sigurnost funkcije. Uloga TS je da obezbijedi autonomiju i nezavisnost tužilačkog sistema”.
“Želimo da napomenemo da su i norme iz Nacrta Zakona vezano za sukob interesa, na način kako su postavljene, bez presedana u pravnom sistemu Crne Gore i pružaju solidan osnov za tvrdnju da se radi o ograničavanju sloboda i prava građana”, ističu u reagovanju.
Poručuju i da je Crnoj Gori prijeko potreban dijalog u Parlamentu oko svih relevantnih društvenih tema a posebno oko ovih pitanja gdje postoji jasna ustavna i evropska obaveza.
Posebno je to važno, ističu, u aktuelnom trenutku koji karakteriše stanje političke krize koje može da ima elemente šire socijalne nestabilnosti.
“Poziv na parlamentarni dijalog upućen je od strane predsjednika SDP Raška Konjevića predsjedniku Parlamenta Aleksi Bečiću, ali do danas odgovor nijesmo dobili. Zato SDP ovo pitanje posmatra čak u širem kontekstu nego što je to materija pravosuđa, a nepostojanje volje parlamentarne većine da pokrene dijalog, kao i njihova jasna namjera da u potpuno netransparentnoj proceduri i kršeći demokratske standarde na koje je ukazala i VK, usvoji ovakve antireformske zakone, može da proizvede opasan presedan sa teškim posljedicama po politički sistem i ukupnu stabilnost, kao i da ugrozi neka trajna i vrijedna dostignuća koja smo u nekom prethodnom periodu uspjeli da ostvarimo u ne manje polarizovanim političkim i društvenim okolnostima”, ističu u saopštenju.
U tom smislu, podsjećaju da su pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika SDP Ranka Krivokapića tokom 2013. kvalifikovanom većinom usvojili ustavne amandmane, a nedugo nakon toga istom takvom većinom izabrali i nosioce funkcija u Ustavnom sudu, Državnom tužilaštvu i Sudskom savjetu.
“Sve to pokazuje da se kroz dijalog mogu postići rezultati i kompromisi ali preduslov za to je da postoji politička volja i zrelost od strane vlasti koje trenutno nažalost nema u Crnoj Gori. Imajući sve navedeno u vidu, kao završnu i najvažniju sugestiju ističemo da bi bilo najcjelishodnije i najsmislenije da se finalni tekst zakona nove parlamentarne većine, koji je poslat EK, uputi na ocjenu Venecijanskoj komisiji koja bi konačno ocijenila usaglašenost tog teksta sa preporukama koje je već dala na prethodni tekst u martu mjesecu”, zaključuje se u saopštenju.
