Radulović: I za Otvoreni Balkan poput Temeljnog ugovora moguća su iznenadna slijetanja

I prije nego što je neki dan u tajnosti potpisao Temeljni ugovor sa SPC aktuelni premijer Crne Gore Dritan Abazović afirmativno se izjašnjavao prema inicijativi Otvoreni Balkan kao cilju smatrajući je, nasuprot mišljenju stručne javnosti, “čedom Berlinskog procesa”, piše Danas.rs.

“Ako ne možemo biti kompatibilni sa zemljama regiona, šta da očekujemo sjutra u Evropskoj uniji. Više granica, više šverca, manje granica, manje šverca. Nama treba jedinstven sistem“, poručio je Abazović sredinom juna.

Istakao je i da sve što ide u prilog stvaranju novih tenzija i podjele, ne može biti zvanična politika Crne Gore.

Čini se, ipak, da je nakon svega zavladala opšta konfuzija u Crnoj Gori u pogledu “sprovođenja EU agende”.

“Konfuzija u sprovođenju EU agende nije započeta sa Temeljnim ugovorom već sa kontroverznom idejom o ′Otvorenom Balkanu′ koja je duboko podijelila Vladu i ukupnu crnogorsku javnost”, kaže u razgovoru za Danas Branislav Radulović, pravnik i kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru.

Kakav se razvoj događaja može očekivati jer sada nije jasno ko podržava a ko ne aktuelnu Vladu ?

Radulović: Ukupno saglasje crnogorskog društva oko EU integracija i nastavka „Berlinskog procesa“ i sprovođenja CEFTE nepotrebno je dovedeno u pitanje. Upravo ova tema je prva „pukotina“ koja je dovela u pitanje pravce spoljne politike Crne Gore, koja je od 2006. godine najbolji dio ukupnog političkog djelovanja svih crnogorskih Vlada.

Temeljni ugovor je samo nastavak nemanja precizne i jasne EU strategije, koja je morala biti sprovedena u Skupštini do 31. jula.

Da li očekujete da će Vlada premijera Abazovića, pod uslovom da opstane, i dalje istrajavati na „Otvorenom Balkanu“?

Radulović: Vlada autonomno, po Ustavu vodi spoljnu i unutrašnju politiku, ali činjenica da nikada nije formirana komisija Vlade oko analize “Otvorenog Balkana” dovoljno govori o drastičnom manjku sihronizacije u vođenju spoljne politike.

Istrajavanje na novim „nesaglasnim“ politikama zasigurno bi dodatno uticao na smanjenje podrške u Skupštini, koja je već sada i formalno dovedena u pitanje.

Postoje li i na ovom pitanju naznake da bi se mogo desiti neki novi „blic krig“ poput onog sa Temeljnim ugovorom?

Radulović: Definitivno da na relaciji premijer, ministar vanjskih poslova i ministarke za EU integracije nema usaglašene politike i stoga moguća su i ovdje neka „iznenadna slijetanja“.

Istrajavanje na nedefinisanom, neinkluzivnom i nedovršenom projektu „Otvoreni Balkan“ bio bi argument više svima u ocjeni da Crna Gora sve manje autinomno definiše svoje prioritete.

Nedavno saopštenje Delegacije EU u Podgorici jasno ukazuje na razočarenje fijaskom političkog procesa u Skupštini vezano za deblokadu institucija, prevashodno Ustavnog suda, Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužilaštva. Koga Vi vidite kao najodgovornijeg za ovaj neuspjeh?

Radulović: Nažalost ovo je neuspjeh za čitavo crnogorsko društvo jer 31.07. Crna Gora je trebalo da potvrdi svoje liderstvo u EU integracijama na Zapadnom Balkanu.

Zaista je teško razumjeti da među 51. kandidatom političke elite ne mogu postići saglasje u pogledu dvotrećinske većine za izbor.

Izgubilo se dragocjeno vrijeme i možda jedinstvena prilika da se iskoristi ova iznenadna šansa, nastala usljed nesretnih i tragičnih okolnosti u Ukrajni.

Što se tiče odgovornosti ona je uvjek primarno na onim činiocima koji po prirodi funkcije i nose funkcionalnu odgovornost za uspjeh procesa.

Kome onda najviše odgovara ovaj razvoj događaja i „gubitak liderstva Crne Gore“ kada su u pitanju teme koje Brisel vidi kao prioritete?

Radulović: Odnosi u regioni su jako kompleksni i svako teži da situaciju podredi svojim interesima. Zato je i plasiran „surogat“ pod nazivom Otvoreni Balkan.

Manje je važno ko van Crne Gore ima interes da „blokira“ njen progres od pitanja da li postoji jasna i nedvosmislena većina u Crnoj Gori koja nema „skrivene agende“ i koja je spremna da uspješno sanira učinjene greške i vrati Crnu Goru na pozicije pouzdanog partnera Brisela i Vašingtona.

Da li je u tom pravcu ide i zakon o Zapadnom Balkanu najavljen u američkom Kongresu?

Radulović: Zasigurno da SAD sa posebnim interesovanjem prate razvoj događaja u našem regionu i najava ovog zakona upućuje da se i pitanje „Otvorenog Balkana“ neće ostaviti „otvorenim“ i predmetom novih „anti zapadnih agendi“.