Politika

Rusi žele veći uticaj na Balkanu: Desetine miliona za ruske lobiste

images-cms-image-000002677.jpg

 

Prema informacijama iz diplomatskih izvora, kao i više svjedočenja predstavnika političkih partija i pokreta koji održavaju bliske veze sa Jedinstvenom Rusijom, strankom Vladimira Putina, Rusija će smanjiti javno djelovanje preko ambasada ili kroz oglašavanja državnih portparola, ali će snažno finansijski pomoći djelovanje „prijateljskih” partija, anti-NATO pokreta i medijskih grupacija u državama Zapadnog Balkana.

Prema informacijama Pobjede, u tu svrhu je već izdvojeno više desetina miliona eura koji će biti upotrijebljeni za podršku ,,prijateljima politike Moskve“. Ruski politički stratezi smatraju da će se na taj način diskretnije, ali efikasnije, ostvariti značajniji upliv na ovdašnja dešavanja, a zvanična Moskva neće, kao do sada, biti na tapetu javnih kritika da se ,,direktno miješa u unutrašnje stvari“ država regiona.

Stara šema

Ruska strategija uticaja izgleda kao novost, ali mehanizam djelovanja nije baš novina. Godinama unazad takve akcije sprovode i Vašington i neke ključne zemlje Evropske unije prema političkim akterima na Balkanu, ali i u širem regionu. Kroz razne grantove, ciljane projektne zadatke, finansirale su se stranke, pojedine nevladine organizacije i mediji.

Formalno, sve je bilo u cilju demokratizacije države i društva. Neformalno, ali vrlo stvarno: kroz razne projekte promovisala se i „poželjna politika” države koje su ih finansirale. U doba Miloševićeve vladavine, ta je pomoć ,,demokratskim snagama“ obično išla preko inostranih računa, a novac u zemlju unošen u kešu. Koliko novca je zaista završilo u partijama i medijima, a koliko u ovdašnjim privatnim džepovima vjerovatno o tome ni zapadnjaci nemaju evidenciju.

Kako god, nakon Miloševićevog pada, politički uticaj ostvarivao se posredstvom brojnih grantova, projekata kojima bi zapadne ambasade, ali i brojne evropske organizacije legalno, preko ovdašnjih računa, finansirale najčešće nevladine organizacije i medije, znatno manje političke stranke.

Sadašnja ruska strategija se, prema saznanjima Pobjede, bazira na ključnim ljudima u Beogradu, Banjaluci, Skoplju i, naravno, Podgorici, preko kojih će direktno ići logistička pomoć Moskve za ,,prijatelje u regionu“. Ko će sve u Srbiji, Republici Srpskoj ili Makedoniji biti „oficiri za vezu“, teško je nazrijeti iz Podgorice.

Crnogorski ljudi

Da će akcija ozbiljno zahvatiti i Crnu Goru u to ne treba sumnjati. Crna Gora je na pragu ulaska u NATO i to se kosi sa strategijskim interesima Rusije.

Istini za volju, preko povjerljivih ljudi se i do sada pomagalo prijateljima u Crnoj Gori. Naravno, prevashodno onima koji su javno protiv crnogorskog članstva u NATO.

Lideri brojnih parlamentarnih stranaka hodočastili su po Moskvi od sjedišta Dume do centrale Jedinstvene Rusije počev od Srđana Milića, čelnika SNPa, preko Andrije Mandića, prvaka Nove srpske demokratije, do Milana Kneževića, predsjednika Demokratske narodne partije…

Bilo je akcija i ,,nezvaničnih“ patriotskih radnika. Tako su predstavnici takvog ,,bratskog“ kosmonautskog (!) udruženja iz Rusije pohodili Crnu Goru u više navrata i to u jeku priprema za proteste Demokratskog fronta. Sve na poziv predsjednika Demokratske stranke jedinstva Nebojše Juškovića pomagali su djelovanje ispostave SPC, ali i partija saveznica ,,majčice Rusije“. Nije slučajnost ni prisustvo Putinovih fanova bajkera ,,vukova“ na brojnim svetkovinama Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Prosto: jakim političkim igračima u Moskvi je stalo da se pokažu kako Rusija nije tek tako pustila Crnu Goru ,,niz vodu“.

Nove šeme

Ove slike iz nedavne prošlosti ipak su prošlost. Nova strategija podrazumijeva diskretniji pristup i širenje mreže uticaja. Ali, cilj je isti da se makar što se Crne Gore tiče odgodi učlanjenje u Alijansu.

Tako će se u danima i mjesecima koji dolaze, preko biznismena koji nijesu bliski crnogorskoj vlasti, logistički pomoći ne samo rusofilske partije u Crnoj Gori već forsirati nove, ad hoc stranke, formirane od ranijih anti-NATO aktivista. Može biti slučajnost: jedna takva je nedavno osnovana u Crnoj Gori. Paralelno, pokušaće da se utiče i na medijsku scenu, kroz razne vidove pomoći, prvenstveno onim medijima koji su, doskora, bili prepoznati kao promoteri prozapadnih vrijednosti. Dobro informisani diplomatski izvori tvrde da je ponovo oživjela ideja da se kupi medijska kuća u Crnoj Gori, za potrebe promocije ruskih interesa.

U tom cilju se, preko svojih crnogorskih biznis veza, aktivirao ruski tajkun Konstantin Malofejev, 42-godišnji biznismen blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema tim informacijama, Malofejev planira da kupi većinski paket akcija jedne televizije sa nacionalnom frekvencijom i dnevne novine u Crnoj Gori. Isti izvor je Pobjedi kazao da su tokom prošlog ljeta uticajni državni ljudi iz Moskve već pregovarali sa suvlasnicima jednog medijskog koncerna u Crnoj Gori, ali da je dil otpao. Sada se ista stvar ponovo dešava, ali preko posrednika…

“Nakon izbora u oktobru, dnevni list ,,Vijesti“ će, kako mi kažu ljudi iz tog dnevnika, biti ,,Izvjestija“, konstatovao je predsjednik DNP-a Milan Knežević, inače u dobrim odnosima sa političkim krugovima u Moskvi. Ulaganje u ljude i medije, koji do sada nijesu bili prepoznati kao zastupnici ruskih interesa, diplomatski izvori sa kojima su novinari Pobjede razgovarali ocjenjuju kao ,,mudar potez“.

“Na taj način bi se značajno proširio front borbe protiv NATO kišobrana u Crnoj Gori, uvlače se organizacije i pojedinci koji nijesu prepoznati kao eksponenti Moskve. A sve je vrlo suptilno zamišljeno. Ne kao direktna borba protiv NATO i zapadnih integracija, već zalaganje da o državnoj strategiji narod odluči na referendumu. Protiv takvih ideja teško će i Zapad moći da javno progovori”, ističe izvor Pobjede.

“Nakon Bregzita, Evropa je u stanju konfuzije, bez ideje kako dalje i sasvim je prirodno da Moskva nastoji da oživi vlastiti uticaj tamo gdje misle da imaju realne izglede. Crna Gora je sastavni dio jedne šire slagalice Zapadnog Balkana”, zaključuje sagovornik.

Putinova uputstva Vučiću

Paralelno sa sprovođenjem nove strategije uticaja na Balkan, Moskva će nastaviti sa pružanjem „prijateljskih uputstava“ šefovima vlada i država koje smatraju direktnom interesnom sferom.

Tako je krajem maja, tokom posjete srpskog premijera Vučića Moskvi, predsjednik Rusije Putin otvoreno iskazao očekivanje da u novoj srpskoj vladi ministarska mjesta zauzmu ljudi po ukusu vlasti u Kremlju.

“Znam da je planirano ubrzano formiranje Vaše vlade. Želim da izrazim nadu da će, kakav god bude njen sastav, mjesta zauzeti dostojni ljudi koji će ozbiljno poklanjati pažnju razvoju odnosa Srbije i Ruske Federacije”, naglasio je Putin.

U savremenim diplomatskim susretima makar onim javnim nije uobičajeno da čelnik jedne države direktno sugeriše sastav vlade u drugoj državi. Razgovor je organizovan baš uoči prelomnih odluka oko formiranja Vučićevog kabineta i mnogi analitičari u Srbiji su Putinovu ,,sugestiju“ protumačili kao direktan zahtjev Moskve da u novoj vladi budu socijalisti Ivice Dačića.

Send this to a friend