Politika

Rusija preko carinske unije hoće da kontroliše Crnu Goru i spriječi njen ulazak u EU

Davor Đenero

Projekat stvaranja carinske unije između zemalja Zapadnog Balkana zapravo je ruski projekat pokušaja stvaranja zone četiri neutralne države, koje bi bile samo formalno neutralne, a koje bi de fakto prihvatale vojno pokroviteljstvo Rusije i koje bi poput Srbije koketirale s euro-azijskom integracijom, tvrdi za CdM politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero.

Ideja carinske unije Zapadnog Balkana i dalje živi i ponovo se aktuelizuje. Mnogi su saglasni da je unija, koju je predložio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zapravo želja Rusije da zaustavi Crnu Goru na putu ka članstvu u EU, te da “kontroliše našu državu zemlje Zapadnog Balkana i drži ih pod svoje skute”.

Vučić je prethodnog mjeseca prilikom posjete Francuskoj rekao da je regionalna carinska unija budućnost ne samo za Srbiju već možda i više za druge zemlje.

“Ne mogu da shvatim da neko to ne razumije”, rekao je tada Vučić.

Đenero za CdM kaže da je koncept carinske unije Zapadnog Balkana primjeren za neambiciozne, za one koji smatraju da ne mogu zadovoljiti kriterijume punopravnog članstva u EU, ali žele za svoju ekonomiju osigurati tržište šire od nacionalnog, a neko, u kome bi njihova ekonomija bila zaštićena od vanjske konkurencije. On nema dilemu da je Srbiji, kao najvećoj ekonomiji među zemljama koje za sada nisu članice EU, najviše u interesu stvaranje takve zone, koja bi funkcionisala kao carinska unija.

“Osim toga, Srbija kao država koja insistira na posebnim odnosima s Rusijom i odbija uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s zajedničkim politikama EU, ima interes učestvovati u ruskom projektu pokušaja stvaranja zone četiriju neutralnih država, koje bi bile samo formalno neutralne, a koje bi de fakto prihvatale vojno pokroviteljstvo Rusije i koje bi poput Srbije koketirale s euro-azijskom integracijom. Ni Crna Gora, ni Makedonija, ali ni BiH, Albanija i Kosovo, nemaju nikakvog interesa odricati se na duže vrijeme svoje evropske ambicije i stvarati nekakvu “mini EU” u kojoj bi po definiciji Republika Srbija imala dominantnu ulogu”, smatra on.

Đenero poručuje kako je Crna Gora jasno pokazala da se pristupni dijalog može voditi daleko brže nego što ga vodi Srbija.

“Makedonija postepeno ispunjava uslove za otvaranje institucionalnog dijaloga, a zbog dobrih politika koje je ta država vodila u prethodnim razdobljima (Ohridski sporazum, uređenje odnosa Makedonaca i Albanaca unutar države, poštovanje manjinskih prava, i sada konačno kompromis s Grčkom), ona bi mogla relativno efikasno započeti pregovore. Čini se da aktualnoj administraciji u Makedoniji ne pada na pamet zadovoljiti se “utješnim nagradama”, pa izgleda da Crna Gora i Makedonija mogu biti lideri evropske integracije Balkana. Sve drugo je gubljenje vremena”, jasan je sagovornik CdM-a.

Prema njegovirm riječima, EU ne može dozvoliti izigravanje “date riječi”, još na Solunskoj konferenciji ranih dvijehiljaditih.

“Niša za pristupanje država Zapadnog Balkana mora ostati otvorena, kad te države zadovolje pristupne kriterijume”, jasan je on.

Đenero ističe da je istina da je Evropska unija umorna od proširenja, da je Hrvatskoj bilo teže pregovarati nego zemljama Srednje i Istočne Evrope koje su pristupile Uniji 2004, pa i nego Bugarskoj i Rumuniji koje su pristupile 2007. godine, kao što je istina da se u ovom krugu proširenja pred zemlje u pregovaračkom procesu postavljaju sve viši uslovi.

“Naime, mjerila se neprestano šire i povećava se složenost pitanja kojima se države moraju prilagoditi prije pristupanja, a Evropska komisija uočava greške iz prethodnih krugova proširenja i zato su mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja sve oštrija. Međutim, uspješnost pristupnog procesa zavisi prije svega o političkoj volji da se kriterijumu zadovolje. Crna Gora nije posebno “ekspeditivna” u pregovorima, dapače, malo je čak i “komotnija” nego što je to bila Hrvatska, koju su svi promatrači smatrali suviše sporom. Međutim, ona postepeno napreduje i posve je uskladila, na primjer, svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU”, smatra Đenero.

Carinska unija koju za Zapadni Balkan predlaže Vučić, obuhvatila bi tržište na kojem živi oko 18 miliona ljudi i na kojem je, prema procjeni MMF-a za 2016. godinu, ostvaren bruto domaći proizvod od ukupno 243,5 milijardi dolara. U toj zajednici bile bi države CEFTA sporazuma-Srbija, Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija i UNMIK Kosovo, a izvan regiona je tu još Moldavija. Potpisnice CEFTA sporazuma su zemlje jugoistočne i centralne Evrope koje su se saglasile o liberalizaciji tržišta u regionu. Sporazum podrazumijeva zonu slobodne trgovine u skladu sa standardima Svjetske trgovinske organizacije.

Da podsjetimo, premijer Duško Marković lani je kazao da inicijativa o formiranju carinske unije i zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana nije realna i nema govora o stvaranju jedinstvenog tržišta.

Miraš Dušević

49 Komentara na "Rusija preko carinske unije hoće da kontroliše Crnu Goru i spriječi njen ulazak u EU"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend