Sa DPS-om se ne može razgovarati na bazi ucjena

Polazeći od onoga što je vladajuća većina već do sada uradila u okviru radnih grupa, uz pomoć predstavnika NVO sektora i akademske zajednice, mislim da je realno da se posao na reformi izbornog zakonodavstva završi u predviđenom roku. Svi politički subjekti koji žele stabilnost države, moraju pristupiti radu. Uskratiti parlamentarni dijalog na temu izbornih zakona i izostanak usvajanja preporuka OEBS-a i Evropske komisije, značilo bi prihvatiti odgovornost za nestabilnost, koja bi nas odvela u smjeru suprotnom od vrijednosti parlamentarnih demokratija kojima svi težimo, kaže u intervjuu Dnevnim novinama šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević.

Rakočević poručuje da sa DPS-om niko ne može praviti dogovore na bazi ucjene, te da će u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo i unapređenje sistema, “u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije, razgovarati vrlo otvoreno o svim predlozima vezanim za održavanje izbora 2020. godine, kako to i predviđa Odluka o formiranju ovog tijela, koje ima za zadatak da dođe do najboljih rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva”.

Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva čije formiranje je prošle godine inicirala Demokratska partija socijalista, konačno je, odlukom poslanika od 23. avgusta kompletiran. Obzirom na sve polemike koje su pratile formiranje Odbora vjerujete li da ćete uspjeti da zajednički dođete do unaprijeđenih rješenja izbornog zakonodavstva?

RAKOČEVIĆ: Namjera Demokratske partije socijalista je da, kao ključna politička snaga, permanentno podstiče proces demokratskog sazrijevanja u Crnoj Gori, posebno unapređujući izborni ambijent, nakon svih izbornih provjera.

Izlaznost na parlamentarnim izborima 2016. godine, koja je bila iznad 72 odsto, ukazuje na veliko povjerenje koje građani imaju u izborni proces. Ipak, mi smo spremni da dodatno unapređujemo izborno zakonodavstvo, skladno preporukama OEBS-a i Evropske komisije, a podsjetiću Vas da i države Evropske unije dobijaju preporuke međunarodne zajednice povodom poboljšanja uslova za sprovođenje izbora. Sigurni smo da ćemo i nakon 2020. godine, i pored toga što ćemo usvojiti sve preporuke, dobiti nove. To je neprekidni proces demokratizacije jednog društva i sistema države.

Crnogorska opozicija je pokazala zašto je ovoliko dugo opozicija. Nedosljednost i politička nepredvidivost, što je karakteristika naše opozicije, ih smješta na marginu političke scene toliko godina.

Ipak, ne vidim da opozicija u jednoj državi može imati veći interes nego da predloži uslove po kojima će se održati izbori, a u skladu sa najboljom evropskom praksom. Nas u DPS-u, upravo takva okolnost čini optimistima da će se opozicija vratiti radu odbora, gdje je vladajuća većina, sa ekspertima iz akademske zajednice i nevladinog sektora, već pripremila ozbiljna zakonska rješenja, koja trebaju da posluže kao platforma za dijalog.

Nakon formiranja Odbora, SDP je pozvao opoziciju na dogovor oko zajedničke platforme i uslovima za fer i slobodne izbore. Mogu li se pojaviti nova uslovljavanja, poput insistiranja na formiranju tehničke vlade… O čemu se radi?

RAKOČEVIĆ: Raduje da je dio opozicije pokazao spremnost na dijalog, makar između njih samih. Nedostatak demokratskog kapaciteta koji je uslov za razgovor, ne može nikada voditi racionalnom rješenju, a politika treba da bude veoma racionalna djelatnost.

Nakon poplave kalkulacija, neistina, lažnih vijesti i nezrelosti, nije jednostavno napraviti analizu. Uz to, čini mi se da je takav napor čak i suvišan, jer valjda je svima jasno nakon ovoliko godina, da sa DPS-om niko ne može praviti dogovore na bazi ucjene. Dakle, u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo i unapređenje sistema, u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije, razgovaraćemo vrlo otvoreno o svim predlozima vezanim za održavanje izbora 2020. godine, kako to i predviđa Odluka o formiranju ovog tijela, koje ima za zadatak da dođe do najboljih rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva.

Demokrate, čija su dva člana ušla u Odbor, trude se na sve načine da pokažu kako je DPS prihvatila njihov, odnosno briselski plan, te da je “kapitulirala”. Međutim, upravo je DPS inicirala formiranje ovog tijela kako bi se povećalo povjerenje javnosti, te da je za DPS dogovor prioritet…

RAKOČEVIĆ: Demokratska partija socijalista je danas, nakon 30 godina superiorne državne politike, mnogo više posvećena pitanjima od suštinskog značaja za bolji život svih građana Crne Gore, a mnogo manje nas uzbuđuju dnevnopolitička medijska nadgornjavanja i plaćene promo kampanje. Javnosti radi, podsjetiću da prva Odluka, koju dio opozicije nije prihvatio, ima samo četiri razlike u odnosu na drugu, koja je tim opozicionarima prihvatljiva. I to nije samo moje zapažanje, već i ocjena koju je dala međunarodna zajednica, kojoj se često okrenemo kada posumnjamo da u domaćoj javnosti nedostaje objektivnosti na određenu temu. Međutim, sve i da nije tako, da je ta odluka suštinski drugačija, a nije, DPS ne bi imala problem da takvu odluku prihvati, ukoliko bismo ocijenili da je u interesu građana. To je razlika između zrele i infantilne politike.

Demokrate sada spominju “tehničku vladu” iako “njihovi amandmani” na neki način isključuju tu opciju?

RAKOČEVIĆ: Prihvatanjem jedne od pomenutih promjena, DPS je iskazala saglasnost da “tehnička vlada” nije prihvatljiva. Preciznije, u članu 11 nove Odluke, sada stoji:

“Odbor će definisati model za obrazovanje nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, te ostvarivanja prava i sloboda učesnika u izbornom procesu” DPS je prihvatila takvo rješenje jer smatra da jedina legitimna Vlada može biti ona kojoj podršku obezbijedi parlament, nakon izbora, a da je „nezavisno nadzorno tijelo” model koji može biti pravilo za sve izborne provjere.

U javnosti se spekuliše sa kojim ste sve partijama razgovarali u fazi dogovora oko izglasavanja tog predloga?

RAKOČEVIĆ: Razgovarali smo sa svima, i iz vlasti i iz opozicije, povodom kriterijuma za formiranje Odbora. Na bazi tih razgovora smo došli do svih rješenja. Sa kim konkretno, kada i na koji način smo razgovarali iz opozicije, za sada nećemo govoriti.

Demokratski front je zamrzao učešće u radu Odbora iako je od početka za formiranje tog tijela. Kao razlog naveli su odustajanje opozicije od “tehničke vlade”, te gaženje “Sporazuma o budućnosti”. Vjerujete li da će se DF, ipak, vratiti u Odbor?

RAKOČEVIĆ: Podsjetiću Vas da je Demokratski front pristao na rad u Odboru, kada je Odbor i formiran, i prisustvovali su svim dosadašnjim sjednicama. Ni tada, a danas još manje, nije bilo dileme da će usvajanje predviđenih zakona unaprijediti izborni proces. Zato ne nalazim smislen razlog da DF odustane od rada u Odboru na koji su pristali, sa uvjerenjem da su tada donijeli ispravnu političku odluku. Ipak, vjerujem da će njihovo učešće u radu zavisiti od odnosa unutar opozicije. Ukoliko opozicija ostane krajnje heterogena, tada je očekivano da jedan njen dio ostane van Odbora, da bi, upirući prstom u one opozicionare koji su sa vladajućom većinom pristupili radu u Odboru, njih optužili za saradnju sa DPS-om, odnosno za izdaju opozicionih interesa. Ipak, čini mi se da bi takav pristup naškodio samo njima, budući da ne moraju da brinu i prizivaju saradnju sa DPS-om. DPS i njeni prirodni politički partneri imaće nakon izbora 2020. godine više nego dovoljno mandata za formiranje stabilne koalicione većine.

Izmjenama odluke o Odboru za reformu izbornih i drugih zakona predviđeno je da ovo tijelo predloži nova, unaprijeđena rješenja do 15. novembra. Da li je to u preostalih dva i po mjeseca moguće postići?

RAKOČEVIĆ: Polazeći od onoga što je vladajuća većina već do sada uradila u okviru radnih grupa, uz pomoć predstavnika NVO sektora i akademske zajednice, mislim da je realno da se posao završi u predviđenom roku. Svi politički subjekti koji žele stabilnost države, moraju pristupiti radu. Uskratiti parlamentarni dijalog na temu izbornih zakona i izostanak usvajanja preporuka OEBS-a i Evropske komisije, značilo bi prihvatiti odgovornost za nestabilnost, koja bi nas odvela u smjeru suprotnom od vrijednosti parlamentarnih demokratija kojima svi težimo. Umjesto napredovanja i demokratskog sazrijevanja, koje vladajuća koalicija nudi kao političku praksu, sa druge strane, prečesto imamo opstukciju i destrukciju kao ključno političko oružje. Ne vjerujem da to mora biti i dalje tako. U tom uvjerenju dodatno me učvršćuju predstavnici akademske zajednice i civilnog sektora u Odboru, koji su, svojim doprinosom u radu Odbora, povećali izglede da se posao završi na vrijeme, a istovremeno su pokazali odgovornost koja je nedostajala mnogima u političkim redovima. Nadajmo se značajno plodotvornijoj i konstruktivnijoj političkoj jeseni.

Umjesto eksperimenta sa “tehničkom vladom”, i vlast i opozicija moraju šansu da traže na izborima

Odbor bi trebalo da formira i nadzorno tijelo za praćenje primjene usvojenih zakona. O kakvom se tijelu radi, ko će ga činiti, što su mu konkretne obaveze?

RAKOČEVIĆ: Odbor predviđa formiranje nadzornog tijela i ono će na sveobuhvatan način vršiti kontrolu nad usvojenim zakonima. Kompozicija tog tijela nije definisana, već će i to biti plod razgovora u Odboru. Nadzorno tijelo bi trebalo da bude sastavljeno od predstavnika vlasti, opozicije, akademske zajednice i civilnog sektora. Na taj način će se u kontinuitetu kontrolisati primjena usvojenih izbornih zakona. Nije ni ovakva forma naročito poznata u evropskoj praksi, međutim, makar ne narušava sistem države, kao što bi to činila “tehnička vlada”.

Naime, sem što se pokazala kao neuspješan politički eksperiment, koji nije garantovao obećano priznavanje rezultata izbora od opozicije, a istovremeno jeste ponudio opoziciji da zaposjednu sve važne pozicije u državi, “tehnička vlada” bi ozbiljno ugrozila demokratski poredak države. Ukoliko bi se opet ucjenom formirala privremena “tehnička vlada”, onda bi svaka opozicija u svakom vremenu, pred svake izbore, ucjenom tražila “tehničku vladu” i izbori u Crnoj Gori se nikada ne bi održali bez vlade za koju, pritom, građani nijesu glasali. Tada više ne bi značilo ništa ko ima veći kvalitet, čija vizija i politika vrijede više na političkom tržištu. Važno bi bilo samo osnovati partiju i eto vas u nekoj “tehničkoj vladi”. To se zove podrivanje demokratije i otvaranje prostora za raznorazne ideologije i retrogradne politike, kojima građani nijesu dali povjerenje na izborima.

Umjesto takvog eksperimenta, i vlast i opozicija će morati svoju šansu da traže na izborima, boreći se za povjerenje građana.

LAŽNE VIJESTI ZAMAGLJUJU STVARNOST

Tokom vanredne sjednice Skupštine često se moglo čuti da je DPS “prisiljena” na dogovor, te da je nađena forma za borbu protiv najjače političke partije u državi a to je pritisak međunarodne zajednice. Da li je bilo „pritiska” naših međunarodnih partnera?

RAKOČEVIĆ: Medijski prostor je do te mjere bio zagađen prethodnih mjesec dana, da se teško može razabrati šta je laž, a šta istina. Pogodno tle za lovce u mutnom, koji bi nekako htjeli sakriti namjere, stavove, a od skoro i sopstvene odluke, pa kroz lažne vijesti i nepristojne insinuacije, pokušavaju zamagliti stvarnost. Naravno da DPS nije pritisnuta od međunarodne zajednice, niti od bilo koga, mi sa našim partnerima u kontinuitetu razgovaramo i javnost je upoznata da je nebrojano puta ista ta međunarodna zajednica prepoznala demokratsku zrelost i odgovornost prema evropskom putu, ove vladajuće većine. Istovremeno, javnost je mogla čuti kritike međunarodne zajednice na račun dijela opozicije zbog bojkota Skupštine, kao i bojkota rada Odbora. Neposredno nakon kritika povodom bojkota Odbora za izborno zakonodavstvo, taj kritikovani dio opozicije se odlučio vratiti radu u Odboru. To pohvaljujemo. Sami zaključite ko je jedino mogao biti pritisnut od strane međunarodne zajednice, DPS svakako nije.