Politika PREDRAG MITROVIĆ, DIREKTOR UPRAVE ZA DIJASPORU

Sačuvati identitet, tradiciju, jezik, zajednički je cilj države i dijaspore

Predrag Mitrović

Specifičan je odnos koji svaka matična država, pa i Crna Gora, ima i gradi sa svojim iseljeništvom. To je odnos koji počiva, prije svega, na emociji, ali i potrebama, očekivanjima i ozbiljnim promišljanjima o tome kako da uprkos razdaljini sačuvamo posebnost, identitet, kulturu, tradiciju, jezik i kako da sve to prenesemo na mlađe generacije. U tom smislu mislim da smo jako puno postigli na planu jačanja kulturnih i obrazovnih veza i saradnje, takođe zavidni su naši rezultati i na planu zaštite prava i interesa naše dijaspore u svijetu, informisanja i povezivanja, jačanja kapaciteta naše dijaspore, njene afirmacije u zemlji porijekla i zemlji prijema, kaže u razgovoru za Dnevne novine direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.

Mitrović poručuje da će u narednom periodu raditi na jačanju privredne saradnje sa iseljeništvom, naučnoj i stručnoj saradnji i razmjeni.

DN: Danas će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručiti nagrade najzaslužnijima u dijaspori. Šta se sve planira u okviru Dana dijaspore iseljenika?

MITROVIĆ: U ponedjeljak, 29. jula ove godine sa početkom u 20h na gradskoj rivi u Baru održaće se centralna proslava treće po redu manifestacije Dani dijaspore iselj enika za koju je pripremlj en bogat kulturno zabavni program u okviru kojeg će biti dodijeljene nagrade ovogodišnjim dobitnicima. Riječ je o nagradama koje Uprava za dijasporu dodjeljuje zaslužnim pojedincima organizacijama dijaspore, koje će dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore. Takođe će premijerno biti prikazan film o Baru i barskoj dijaspori, koji je pripremila Uprava za dijasporu kao poklon dijaspori iz ovog kraja, ali i gradu Baru. U prijepodnevnim satima u sali Dvorca kralja Nikole, biće održan okrugli sto na temu “Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore”. Na okruglom stolu izlaganja će imati predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Investiciono razvojnog fonda, Agencije za promociju stranih investicija (MIPA), Privredne komore Crne Gore, Nacionalne turističke organizacije, Udruženja privrednika Bara, Opštine Bar, kao i nekoliko istaknutih pripadnika dijaspore.

Napomenuo bih da Dani dijaspore tradicionalno počinju Ljetnjom školom namijenjenom djeci iz dijaspore koja se održava od 20. do 30. jula, nastavljaju se kroz održavanje sjednice Savjeta za saradnju sa dijasporom, a sama centralna proslava organizuje se u nekoj od opština koju karakteriše značajnije iseljeništvo. Tako su prvi dani dijaspore organizovani 2017. godine u Petnjici, drugi u Gusinju 2018. godine, dok će ovogodišnja manifestacija biti u Baru.

DN: Kako Vam danas izgleda saradnja sa našim ljudima u svijetu u odnosu na raniji period, odnosno, od kada je ta saradnja intenzivirana i da li se i u kojoj mjeri osjećaju njeni benefiti?

MITROVIĆ: Neskromno bi bilo reći da je osnivanjem Uprave za dijasporu sve započeto. Naprotiv, raniji Centar za iseljenike udario je temelje saradnje na način primjeren vremenu i okolnostima u kojima je djelovao. Nakon formiranja Uprave za dijasporu krajem 2013. godine, započeli smo rad na sistemskom uređivanju odnosa i saradnje Crne Gore sa svojim iseljeništvom, određivanju nosioca ovih aktivnosti i utvrđivanju načina na koji će se ta saradnja i odnosi ostvarivati. Tako je 2015. godine usvojen prvi zakon koji reguliše ovu oblast, institucionalno ojačana Uprava kao resorni organ saradnje i odnosa sa dijasporom, formiran Savjet za saradnju sa dijasporom, utvrđene oblasti saradnje i zacrtani načini njihovog ostvarivanja, ustanovljeni neki projekti i aktivnosti same Uprave. A to su nagrade koj e matica dodjeljuje istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore, dodjela sredstava za realizaciju aktivnosti organizacija naše dijaspore širom svijeta, organizacija manifestacije Dani dijaspore…

DN: Kakvi su kadrovski kapaciteti Uprave?

MITROVIĆ: Uprava je institucionalno i kadrovski ojačana, projekata i aktivnosti je zaista mnogo i taj napredak se osjeća. Cini mi se da smo uspjeli da motivišemo i samu dijasporu da se organizuje, komunicira i međusobno i sa zemlj om porij ekla, ispituje i iznalazi sve više mogućnosti za realizaciju određenih aktivnosti.

DN: Koliko je udruženja naših iseljenika u svijetu? Sa kime najviše sarađuiete?

MITROVIĆ: Danas u svim zemljama sa većom koncentracijom naših iseljenika postoje organizovane forme njihovog djelovanja klubovi, udruženja ili asocijacije. Nezahvalno je bilo koga izdvajati, jer sva trenutno aktivna udruženja, kojih po evidenciji Uprave za dijasporu ima oko 200 u svijetu, daju maksimum u skladu sa okolnostima u kojim djeluju, strukrom, potrebama i interesovanjima članstva. Naravno uvijek su kontakti i saradnja intenzivniji sa zemljama iz udruženja u kojimaimamo brojniju dijasporu kao što su Srbija, Njemačka, SAD, Turska, Luksemburg, Švajcarska itd. Ali, dobro organizovano udruženje sa kompaktnim članstvom i respektabilnim aktivnostima, može tu saradnju pokrenuti i ostvariti zavidne rezultate iako djeluju u zemljama sa manjom koncentracijom naših iseljenika. Tipičan primjer za to je Hrvatska, Belgija, Kanada, Australija… Ako znamo da svako udruženje naših iseljenika u svijetu počiva na volonterskom radu, čija je jedina pozadina želja da se očuva identitet u punom smislu te riječi, da se pomogne zavičaju i matičnoj zemlji (ta pomoć je podsjetiću kroz istoriju bivala i na nivou budžeta Crne Gore), onda je jasno da država Crna Gora ima itekako interesa i da podrži ove napore, ali i da ih adekvatno prepozna.

DN: I jeste li ih prepoznali?

MITROVIĆ: Upravo iz tih razloga ove godine Uprava za dijasporu je raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa, odnosno projekata koje realizuju organizacije dijaspore. Radi se o prvom konkursu ove vrste, a fond koji je Uprava opredijelila za ovu svrhu iznosio je 100.000€. Raspoloživa sredstva dodijeljena su za realizaciju ukupno 56 projekata organizacija dijaspore koji kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore.

DN: Uprava za dijasporu pokrenula je web aplikaciju o evidenciji iseljenika porijeklom iz Crne Gore…

MITROVIĆ: Web aplikacija koju smo nedavno promovisali jedan je od modusa za sprovođenje svojevrsnog popisa našeg iseljeništva, omogućava da spoznamo sve kompleksnosti naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom. Raspolaganje ovim podacima izuzetno je bitno sa stanovišta planiranja unapređenja odnosa između matice i dijaspore, a njihovim boljim upoznavanjem i obradom može se postići identifikovanje različitih resursa iseljeničkih zajednica i njihovog mogućeg doprinosa razvoju zemlje porijekla. Koliko je brojna crnogorska dijaspora, kakva je socijalna i kulturna struktura te u kojim zemljama je najveća koncentracija naših iseljenika, pitanja su na koja se moraju imati odgovori, kako bi i država kreirala odgovornu politiku u toj oblasti.

DN: Vi ste od Bošnjačkog saveza CG iz Njujorka dobili statuu zahvalnosti za zasluge koje su ostvarene na polju saradnje sa dijasporom iseljenicima. Kako ste se Vi osjećali kada ste primili ovo priznanje?

MITROVIĆ: Svaka nagrada prija, pogotovu kad je ona dokaz da napore koje ulažeš neko prepoznaje i vrednuje. I Uprava i ja lično dobijali smo razne vrste zahvalnica i priznanja za svoj rad, trud i napore koje ulažemo na profesionalnom planu. To je potvrda da dijaspora ima uvid u ono što Uprava radi i ostvaruje. Nagrade su dokaz da međusobno komuniciramo, razumijemo jedni druge i cijenimo ono što svako od nas ostvaruje u svom domenu, a predstavljaju i dodatnu motivaciju za dalji rad.

Poznavanje maternjeg jezika osnov za očuvanje identiteta

DN: Uprava za dijasporu u kratkom periodu pokrenula je veliki broj kvalitetnih projekata kao što su: online kurs crnogorskog jezika, web aplikacija o evidenciji iseljenika, izdavanje iseljeničkih knjižica…

MITROVIĆ: Sve su to projekti koji su osmišljeni kao odgovor na potrebe naše dijaspore, a u okviru zakonom definisanih oblasti saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. Poznavanje maternjeg jezika osnov je za očuvanje identiteta, a prenošenje jezika na mlađe generacije iseljenika i njegova popularizacija ne samo u dijaspori, nego i u drugim kulturama uopšte bi trebalo da bude primarni cilj naše jezičko-kulturne politike, a ovaj kurs je samo jedan od koraka koje smo u tom smislu preduzeli i realizovali uz veliku pomoć i u saradnji sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Kurs je sastavljen od deset lekcija multimedijalnog i interaktivnog tipa.

Sve lekcije sadrže audio primjere izgovora riječi, te njihovo značenje na engleskom, španskom, turskom i albanskom jeziku, dakle jezicima zemalja u kojima imamo najbrojniju dijasporu. Na kraju lekcija nalaze se kratke revizije obrađivanog gradiva, dok je na samome kraju kursa osmišljena revizija cjelokupne obrađene građe koja korisnicima nudi mogućnost provjere usvojenih znanja. Na ovaj način izašli smo u susret i starijoj emigraciji sa udaljenih destinacija i onima koji nemaju priliku da pohađaju klasičan kurs jezika, da iz svog doma, u vrijeme koje im najviše odgovara pokušaju da savladaju osnove jezika zemlje svog porijekla.

Nagrade prvi put dodijeljene 2017. godine

Nagrade se dodjeljuju svake druge godine, prvi put su dodijeljene 2017. godine u okviru manifestacije Dani dijaspore u Petnjici, a uručio ih je premijer Duško Marković. Prvi dobitnici ovih nagrada su: Ljubo Dabović iz SR Njemačke za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga i Udruženje Crnogoraca Novog Sada za doprinos u oblasti kulture, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Bedri Gul iz Turske za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, Ćazim Džaferović iz SAD-a za dobročinstvo, i Ljubomir Radanović iz Belgije – za doprinos u oblasti sporta.

Ovogodišnji dobitinici nagrada su: prof. dr Milenko Perović – nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; Veljko Bulajić nagrada za doprinos u oblasti kulture; prof. dr Nadežda Basara nagrada za doprinos u oblasti nauke; Refik Radončić nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore; Duško Ivanović nagrada za doprinos u oblasti sporta; Kulturni centar Rumija nagrada za dobročinstvo; Veselin Mijač – nagrada za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.

Dijaspora cijeni svaku pažnju matice

DN: Kako reaguju naši iseljenici kada im se obratite, odnosno kada država Crna Gora Uprava za dijasporu pokaže interesovanje za naše u svijetu?

MITROVIĆ: Odnos sa dijasporom je uvijek protkan emocijama i mi u Upravi za dijasporu smo toga svjesni. Dijaspora cijeni svaku pažnju od matice, a trudimo se da pokažemo i dokažemo da je i matica svjesna njihovog truda, rada i zalaganja koji ulažu na polju, prije svega, očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, ali i na svim ostalim poljima od ekonomije do filantropije, pa i ličnog profesionalnog uspjeha kojim naši ljudi promovišu zemlju iz koje potiču. Upravo cijeneći doprinos koji su pojedinci iz dijaspore i organizacije naših iseljenika davali i daju razvoju crnogorskog društva i promociji Crne Gore, Uprava za dijasporu je ustanovila nagrade koje se dodjeljuju zaslužnim iseljenicima i organizacijama dijaspore. Nagrade se dodjeljuju u sedam kategorija za doprinos očuvanju državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, za doprinos u oblastima kulture, nauke, diplomatije i promocije Crne Gore, unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, za dobročinstvo i nagrada za doprinos u oblasti sporta.

Vesna Šofranac

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Poslovodja
Gost
Poslovodja

Ovaj bi karijeru napravio kao spasilac na plaži. Ne može da potone.

expert123
Gost
expert123

Treba nastaviti sa saradnjom i razvojem dobrih odnosa izmedju drzave Crne Gore i dijaspore. To je u obo9stranom i8nteresu ,u smislu brzeg razvoja drzave i ocuvanja dijaspore u nacionalnom , kulturnom vjerskom i svakom drugom smislu. Potrebno je da mlade generacije u dijaspori ne zaborave korijene , .Dijaspora pomaze rodbinu u domovini znacajnim sredstvima koja se krecu u stotine miliona… Više »

zoran rajicevic
Gost
zoran rajicevic

Misliteli organizovat kakvu humanu akciju za narod te u egzilu da kupi karte do domovine Gore Crne i stanove na poklon samo bla bla bla a djela nigdje

Dejo ferrara
Gost
Dejo ferrara

Ja ću nešto da uložim ali za 15 godina to prodajem.

Бонд
Gost
Бонд

А шта мислиш о надимку-нику “Дејо Дијаспора”?

Mila
Gost
Mila

Užas, što sve reče ovaj g-din?! Crnogorski jezik ,,štiti,, tako što ga utapa u jezike manjina, a Crnogorsku crkvu opet gura pod skute srpske? I
on govori o identitetu?! Je li ovo moguće?

Helloooo
Gost
Helloooo

Ama ne postojite brejjj! Vi ste mix kao ona kafa 3u1.

ND
Gost
ND

Opusti se,bez nervoze.

Njegoseva CG
Gost
Njegoseva CG

Odavno je ova vlast svoj jezik i identitet prodala i pretke izdala!

awetinja
Gost
awetinja

Sinoć mi je lopov provalio na stan, počeo je da pretura stvari nebi li našao novac, kad sam se probudio … počeo sam i ja sa njim da tražim.

Vala
Gost
Vala

Da li si ti normalan? A ovaj maloprije u skupštini kaže ( mirdita još jednom).
Kud cemo mi sa vama? Turisti cim udju u zemlju bacaju smece kroz prozor ovaj u skupiti govori stranim jezikom. Koliko vi cuvate nasu zemlju. Poslanicu svi redom ste pijavice koje zive na grbaci naroda.

Sony
Gost
Sony

Zivo me zanima, da li covek sa ovakvom fizionomijom moze biti zastitnig necega, da ne kazem jezika, identiteta…?

Vala
Gost
Vala

Identitet, tradicija, jezik, crna gora su samo rijeci koje on koristi u svom govoru. Ne vjeruje da ce shvatiti njihovu tezinu i vaznost jednog naroda.

Gargamel Srđa
Gost
Gargamel Srđa

U pravu si, on i Zenka mogu sa Ramušom neđe na ulaz u diskoteku!

Čarli
Gost
Čarli

Šifonjer, pirun, śekira … sce smo to izgubili zbog lažnog jugoslovenstva, maskiranog u srpsko hrvatsku hegemoniju.
A najviše zbog komleksa naših, danas je mnoge sramota reći neĐelja, čak ne kažu ni nedjelja, nego nedelja. Ali zato bre bre bre na svakom koraku, i to oni koju su juče šljegli sa brda.

Helloooo
Gost
Helloooo

To je Bokeski montenegrinu! Bez to sjekira gnjila.

ND
Gost
ND

Kako si ti isfrustriran!!

Sol
Gost
Sol

Nasmeja me kao tvoj imenjak Čaplin!

Helloooo
Gost
Helloooo

Ostalo nam od brace italijana.

kulturni radnik
Gost
kulturni radnik

Predlog da Milenku Peroviću, nagradu uruči asistent Sadžakov a Veljku Bulajiću da se za nagradu da Bokserova ikona!

Delta sity
Gost
Delta sity

Narod pobjgne u svijet za boljom zaradom pa hocete da vam salju pare. Kako ne. Ko da im to sa neba pada

Region
Gost
Region

Ja sam učio azbuku od 30 slova, ovo 32.. 36 i taj “jezik” neka čuvaju oni što su ga izmislili

ND
Gost
ND

A ako smo učili jezik koga više nema?

Region
Gost
Region

Ne da ga Ima, jer se evo razumijemo

ND
Gost
ND

Srpsko-hrvatski postoji još samo u našim svjedočanstvima,na žalost!

biba struja
Gost
biba struja

koja cg dijaspora, na granici s republikom srpskom s obje strane granice srbi, na granici sa srbijom s obje strane granice srbi, domicilnih muslimana i hrvata u srbiji preko drine i dunava koliko ti volja, zašto nema domicilnih crnogoraca u bileči trebinju gacku prijepollju, nema jer ne postoje

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Jer crnogorac je geografska odrednica moj brate

Car🇷🇺Romanov
Gost
Car🇷🇺Romanov

Od Cetine pa do Drača je stara Duklja.
Od Voislavljevića do Đukanovića, uvjek bilo petokolonaša kao vas dva.
Uvjek vam izgovor bio-mrzim svoju zemlju i porijeklo zbog trenutnog vladara.

Nebojsa
Gost
Nebojsa

Zašto je neko petokolonaš samo zbog toga što kaže istinu ili još preciznije rečeno što je to netačno što su ,,ova dva,, kako ti kažeš ovdje napisala.

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Romanov ne shvata da duklja je bila samo jedna srpska kneževina oko skadarskog jezera a da od Kolašina do novog pazara je bila Raška.

Helloooo
Gost
Helloooo

Tako je Crnogorac! On misli da je to bila drzava, jer je u jednom momentu imala politicku nadmoc u odnosu na ostale srpske knezevine.
Takodje ne zna da su Vojislavljevici dosli iz Zahumlja koje je srpska postojbina, pa sve i da su dukljani posebna prica.

ND
Gost
ND

Duklja je bila,kneževina pa kraljevina priznata,i u jednom periodu i vojno i politički moćna u vrijeme Bodinovo. Ne relativizujte istoriju koja Vam ne odgovara!!

ND
Gost
ND

Slab si sa istorijom,pročitaj kolika je bila Duklja u vrijeme Mihailovo i Bodinovo.

Assad
Gost
Assad

Nije u Berane ta duklja

Dangubic
Gost
Dangubic

Dijaspora vam sluzi samo da pobjedjujete na izborima i da salju devize.
S druge strane, ta ista dijaspora je svjesna da glasanjem krse zakone Crne Gore, i jos se vozaju na teret gradjana kad za glas dobiju avionsku kartu. A puna usta Crne Gore i puna usta postovanja zakona zemalja u kojima zive.
Bravo vi ga!

ND
Gost
ND

Sve je ovo lijepo,ali kako se Ministarstvo prosvjete “reformom” uklapa u ovo? Ukidanjem istorije,prije svega,se mladi ljudi udaljavaju od onoga o čemu ovaj gospodin priča.

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Najveca I najjaca crnogorska dijaspora je u Beogradu. Na svakom koraku crnogorski restoran, kafić, Njegoš na novčanicama, hotel moskva pun crnogoraca

😎 mafijas.
Gost
😎 mafijas.

Na koji apoen je Njegoš ovih dana, kad su ga najviše voljeli bio je na 10 dinara, čini mi se.

Region
Gost
Region

Nema ga kod nas, još se ostao samo spomenik u Njegoševom parku. To ako na CG misliš

nebojša
Gost
nebojša

Ovo je neprecizno.Budite precizni koji identitet po vama treba sačuvati i koji jezik.Ako ste mislili na crnogorski jezik onda je to diskriminacija jer najbrojni dio populacije u Crnoj Gori po popisu stanovništva govori srpskim jezikom.Takože crnogorci kao nacija u ovoj državi su ispod 50 posto i isti su po tome manjina u ovoj državi jer sve druge nacije kada se… Više »

Prc CG
Gost
Prc CG

A ko su predstavnici dijaspore????Koje su nacionalnosti????Kralj Nikola,Njegos i ostali CG velikani se u grobu okreću!

Car🇷🇺Romanov
Gost
Car🇷🇺Romanov

Možda će ti biti čudno ali ima i onih koji se kao srbi izjašnjavaju a vole crnu goru, nijesu svi jadni kao ti.

Prc CG
Gost
Prc CG

A sto nijesu isti kao ja ne razumijem,ili si ti glup pa ne znaš sto si htio da kažeš.Ja sam Srbin koji voli CG ali ne ovakvu i sa ovom vlasti,Jano i glasno da ti objasnim.

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Crnogorac koji prati crnogorsku tradiciju, je Srbin.

brkoo
Gost
brkoo

Da ste htjeli da njegujete i održavate identitet,tradiciju,pismo, jezik i vjeru to bi ste i radili a ne izmišljali jezik,pismo i crkvu i odricali se svega što je tradicija ovoga naroda.

Novljanin
Gost
Novljanin

Hahahaha a ljudi su pobjegli u svijet da ne slusaju te price o jeziku, identitetu i slicno, da rade i zarade za svoju familiju, i sad vi dolazite da ih smarate sa tim stvarima od kojih su pobjegli od vas. Koja sprdnja

Pelev
Gost
Pelev

Što su se rastrčali ovih dana na iseljenike, nadaju se da im oni pošalju para. A oni ne daju ni centa, nego uzimaju za izbore od vas da bi došli da glasaju.

Tramp
Gost
Tramp

Identite,jezik,zastava…a privreda,industrija,razvoj u 100om planu.Kome vi ovu slamu prodajete o identiteskim pitanjima dokle narod bjezi odavde?Milijarde ste ukrali,a prodajete m.za bubrege.Ostadose Bosnjaci i Albanci da vode kolo po CG dok su vam vasi (Crnogorski narod) i Srbi najveci neprijatelji.

Čarli
Gost
Čarli

Raspitaj se malo koliko se svake godine Srba(onih pravih) doseli u CG pa onda komentariši. Pušti kurir i rts.

Pravi Crnogorac
Gost
Pravi Crnogorac

Jezik, identitet i tradiciju? Pa vi to imate svega 13 godina. Ta vasa istorija moze da stane na tabak a4 papira, a i tu ne znam sta bi se pisalo, ali ajde.
A istoriju prije toga ne mozete da prisvojite, jer je u kontradikciji sa time sto vi propovjedate.

Roćko i Blitva
Gost
Roćko i Blitva

Ti pojma nemaš, nijesi slušao predavanje prof Veselina Veljovića, doajena crnogorske novoistorije!

Helloooo
Gost
Helloooo

Kako koji, pa novogovor sa dva slova od koji dobijas epilepsiju prilikom izgovora.

Spin
Gost
Spin

Plavsko gusinjska dijaspora nosi CG u srcu. Najslabija dijaspora su Srbi!

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Kakvu CG? CG Ali pase I skadarskog vezira

Tomos
Gost
Tomos

Haha Jezik… Tradiciju… Koji jezik ovaj novi ili onaj na koji smo se podigli. I koju Tradiciju Njegoševu ili Nikolaidis ovu…

Берлин
Gost
Берлин

Ми Црногорци у Њемачкој трудимо се да дјецу учимо историју, традицију (славе, окупљања), нашу ћирилицу, епске и традиционалне пјесме, црногорска и црногорско оро,
Његоша, ослобођења од Турака и наци-фашиста. Пар Бокеља о Боки Невјести Јадрана. Не знам која је то друга црногорска традиција, језик и сл …

Trt milojka
Gost
Trt milojka

E ovi u cg su se tog odrekli

Tragikomedija🎭
Gost
Tragikomedija🎭

Ima li koja koverta iz dijaspore da se “pomogne”razvoj cg.

Flojd
Gost
Flojd

Kako da sačuvamo maternji jezik kada ga vi mijenjate i silujete nekakvim novim izrazima, rijecima i slovima..

Send this to a friend