Skupština usvojila Zakon o RTCG i Zakon o medijima

Skupština je večeras usvojila Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru – RTCG.  Prema riječima ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, imajući u vidu značaj i ulogu javne radiodifuzije za jedno demokratsko društvo, raduje ga što zakonsko rješenje o RTCG u potpunosti obezbjeđuje normativne pretpostavke za institucionalno, politički i finansijski nezavisan javni servis utemeljen na principima Savjeta Evrope.

Podsjetio je da se Predlogom zakona o nacionalnom javnom emiteru dodatno preciziraju, odnosno snaže pitanja konflikta interesa članova Savjeta RTCG, kriterija za člana Savjeta, po kojem broj nominacija neće biti odlučujući za članstvo u Savjetu, kao i norme koje se tiču perioda u kojem politički funkcioneri, poslanici i odbornici ne mogu biti birani za članove Savjeta RTCG.

„Takođe, u cilju jačanja odgovornosti prema javnosti, snaženju principa samoregulacije, snaženju profesionalnih standarda, Predlogom zakona, definiše se, kao nezavisan organ RTCG, institut Ombudsmana, te u cilju eliminisanja potencijalnog političkog pritiska na Savjet RTCG, Predlog ne definiše mogućnost kolektivnog razrješenja Savjeta“, kazao je Bogdanović.

Dodao je i da je na predlog civilnog društva, u cilju snaženja transparentnosti odgovornosti prema javnosti RTCG, definisana obaveza RTCG u kontekstu objavljivanja dodatnih izvještaja i ugovora, dok je u cilju dodatnog snaženja pitanja konflikta interesa članova Savjeta RTCG, sa dvije na tri godine, povećan period u kojem politički funkcioneri, poslanici i odbornici ne mogu imati članstvo u Savjetu.

„Uz zahvalnost svim učesnicima ovog procesa, opravdano vjerujem da ovaj zakonski tekst, imajući u vidu njegovu detaljnu pripremu, inkluzivan proces izrade, konačna rješenja utemeljena na svim relevantnim dokumentima Savjeta Evrope, Evropske komisije i OEBS-a, kao i visok nivo usaglašenosti stavova Vlade, medijske zajednice, nacionalnog javnog emitera i civilnog društva u kontekstu Inicijative Savez za Evropu, normativno garantuje institucionalno, politički i finansijski nezavisan javni servis, čime se obezbjeđuje osnovni preduslov za zadovoljenje interesa najšire javnosti u oblasti informisanja, odnosno za ispunjavanje demokratskih, socijalnih i kulturnih potreba crnogorskog društva“, kazao je Bogdanović.

Osvrćući se na Predlog zakona o medijima, Bogdanović kazao je da je Zakon usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima i da donosi kapitalne novine na crnogorskoj medijskoj sceni.

Podsjetio je da su kapitalni instituti, prvi put definisani Predlogom ovog zakona, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, prepoznati kao iskorak u medijskoj oblasti koja neprestano i ubrzano tehnološki evoluira.

Odnose se na: formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, transparentnost medijskog vlasništva kroz obavezu impresuma i objavljivanja osnovnih podataka o svim vlasnicima do 5 odsto udjela u upravljačkim pravima, transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, uključujući i oglašavanja državnih organa u medijima, zaštitu izvora informacija, samoregulaciju u vidu eksterne i interne samoregulacije i finansiranje u okviru Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, definisanje online medija kao tradicionalnih medija, kao i utvrđivanje odgovornosti osnivača online portala za objavljivanje komentara treće strane.

„Fond za posticanje pluralizma i raznovrsnost medija temelji se na zaštiti medijskog pluralizma, nediskriminatornom pristupu sredstava, nezavisnosti tijela za dodjelu sredstava, te jasnim, preciznim, objektivnim i transparentnim kriterijumima. Zato predlažemo da se fond poveća na najmanje 0,09 odsto tekućeg budžeta, u Članu 18“, kazao je Bogdanović.

Dodao je da su opravdana očekivanja da će ovakvi zakonski tekstovi biti iskorak u demokratskom društvu.

„Prirodna su očekivanja crnogorskog društva, nakon ovako detaljne pripreme i inkluzivnog procesa u izradi zakona, te konačno zakona sa najvećim standardima koje Evropa poznaje u medijskoj oblasti, da se, shodno demokratskim standardima, mediji rukovode, izvještavaju i samoregulišu praksu, balansom između kategorija, pojmova, praksi i standarda, slobode i odgovornosti u primjeni principa prava javnosti da zna, pozivajući se na preporuke godišnjih izvještaja Evropske konvencije po kojem upućuju na snaženje mehanizama samoregulacije“, dodao je Bogdanović.

Bogdanović je ocijenio je da svaki razgovor na temu medija predstavlja i adekvatan razgovor na temu demokratskog uređenja društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo.

„Za Vladu Crne Gore sloboda medija predstavlja osnov demokratskog društva, jer se samo slobodnim i nezavisnim medijima afirmiše ono što je javno dobro i civilizacijski napredak“, poručio je ministar.

Prije skupštinske rasprave i usvajanja zakona, danas su održane sjednice Zakonodavnog odbora i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojima su razmatrani amandmani na pomenuta zakonska rješanja.