Spajić: U Lori su se desili ratni zločini, UAE stoji iza svojih investitora garantujući kvalitet ulaganja

Premijer Milojko Spajić kazao je, odgovarajući na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore, da sumnjivi likovi nikada više neće ulagati u Crnu Goru, te da lično za to garantuje i da sporazumi služe kao osiguranje da neće biti korupcije. Ističe da UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja. Spajić je kazao da su se u Lori desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi.

Tok sjednice:

18.00- Knežević: Grliću Radmanu da se zabrani ulazak u Crnu Goru, ako vi nećete ja ću ga vratiti sa Debelog brijega

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li su po njegovom i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.

“Neka je vječna slava i hvala mučenicima u Lori, mučenicima za nas koji živimo u Crnoj Gori… To želim da čuje ministar Grlić Radman koji ih je uzeo u svoja pogana usta po stoti put ucjenjujući Crnu Goru. Da smo država kao što jesmo, trebalo bi ga proglasiti perosonom non grata i da mu se nikad više ne dozvoli ulazak u Crnu Goru. Ako imate problem sa evropskim šmekom, vezano za pregovore i sve ono što nas očekuje, evo ja ću to da mu kažem, ja ću prvi da ga sačekam kada dođe u Crnu Goru i da ga vratim sa Debelog brijega kada bude se izrugivao žrtavama”, kazao je Knežević.

U odgovoru Kneževiću, Spajić je kazao da da bi region napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose važno je staviti tačku na prošlost i do kraja istražiti sve navode ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica naših evropskih vrijednosti.

“To je, cijenim, preduslov za napredak – moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni – ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani”, kazao je Spajić.

U tom smislu, Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.

“Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.  Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u Lori su se desili ratni zločini, što su potvrdili i hrvatski sudovi”, kazao je Spajić.

Knežević tvrdi da je ministar Grlić Radman samo agentura dogovora između Mila Đukanovića i Andreja Plenkovića.

“Oni su lobirali i izlobirali da Aleksa Bečić, Andrija Mandić i ja budemo proglašeni za perosone non grate. Oni su izlobirali da ne zatvorimo sva poglavlja jer nas je blokirala Hrvatska.. Sve sa ciljem da se stvore uslovi za prekomponavanje većine. Medijska platforma za to su Vijesti.. Neće dugo proći ovdje će neko podnijeti Rezoluciju o dubrovačkom ratištu gdje će tražiti da osudimo ove mučenike ubijene u Lori…I da to bude vododjelnica kkao bi se išlo nekoj manjinskoj podršci. Ako dođe ova rezolucija na glasanje DNP je neće podršci makar nikad ne ušli u EU”, tvrdi Knežević.

17.45

Poslanica Radinka Ćinćur pitala je Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan.

“Još 2017. godine, tadašnja Vlada, donijela je odluku o pokretanju postupka o davanju aerodroma Crne Gore pod koncesiju sve u cilju unapređenja postojećeg stanja i značajnog proširenja kapaciteta. 1.avgusta 2019.godine usvojen je Koncesioni akt za dodjelu koncesije za aerodrome. U koncesionom aktu su kao uslovi navedeni: 100 miliona avansne uplate, minimalno 10% naknada godišnje od ukupnih prihoda. Očekivani obim investicije je najmanje 80 mil EUR tokom prve investicione faze (prve 3 godine), a najmanje 200 mil EUR tokom ukupnog trajanja koncesije. Period trajanja koncesije je 30 godina”, odgovorio je Spajić.

Do dan danas, taj postupak nije okončan.

“Mi smo kao 44. Vlada odlučni da ovaj tenderski postupak završimo, dobijemo ponude od ponuđača i da na bazi optimalnosti ponuda izaberemo dva puta: 1) davanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju ili 2) samostalno razvijamo aerodrome od strane države”, kazao je Spajić.

Da bi ovaj postupak bio sproveden po najvećim profesionalnim standardima, kao konsultant u postupku angažovana je Mežunarodna finansijska korporacija (IFC), koja je dio grupe Svjetske banke a koja ima ogromno iskustvo na istim ili sličnim projektima.

“Urgentna potreba za unapređenjem aerodromske infrastrukture potvrđuje se svakog dana, a posebno tokom trajanja turističke sezone, budući da je Crna Gora prevashodno destinacija koju turisti posjećuju avio putem. Upravo zbog nedovoljne konkurentnosti kada su u pitanju aerodromi Podgorica i Tivat i neadekvatnog broja avio letova, trpi naša turistička privreda i cijela ekonomija. Koliko koncesija aerodroma može biti uspješna priča potvrđuje nam i neposredno susjedstvo – Albanija”, naveo je Spajić.

Dosadašnje aktivnosti tenderskih komisija u više saziva, rezultiralo je okončanjem pretkvalifikacionog ciklusa po kojoj su se za drugu fazu tenderskog postupka kvalifikovali ponuđači: INCHEON INTERNATIONAL  AIRPORT CORPORATION, GMR AIRPORTS LIMITED, GROUPE ADP CONSORCIUM – TAV HAVANLIMANLARI HOLDING A.S. i AEROPORTS DE PARIS INTERNATIONAL, CORPORACION AMERICA AIRPORTS A.S.

“06.marta 2020. godine dopisom GMR AIRPORTS LIMITED obavještava tendersku komisiju da odustaje od daljeg procesa za koncesiju crnogorskih vazdušnih luka”, ističe Spajić.

Trenutno je u toku II faza postupka po kojoj su ponuđači pozvani da do 7. maja dostave svoje ponude.

“Nakon dostavljanja ponuda, tenderska komisija će pristupiti ocjenjivanju dostavljenih ponuda na bazi utvrđenih kriterijuma nakon čega će Vlada donijeti konačnu odluku o eventualnoj dodjeli koncesije. Ukoliko najbolja ponuda, sa aspekta očekivanja Vlade, ne bude garantovala najbolji mogući razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu, Vlada će svakako imati zakonsku mogućnost da i u toj fazi odustane od dodjele koncesije. U tom slučaju, Vlada bi kao vlasnik Aerodroma Crne Gore, u saradnji sa organima upravljanja ove nacionalne kompanije, radila na obezbjeđivanju najefikasnijeg i najkvalitetnijeg plana razvoja aerodroma, koji bi omogućio da i bez Koncesionara razvijamo našu aerodromsku infrastrukturu, omogućimo uvećanje prihoda od obavljanja djelatnosti i poboljšamo avio-dostupnost Crne Gore”, kazao je Spajić.

17.30

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića da li je voljan i spreman, kao predsjednik izvršne vlasti, da pruži punu institucionalnu i obavještajnu podršku Anketnom odboru za istragu o švercu cigareta kako bi se, po prvi put u savremenoj crnogorskoj istoriji , nedvosmisleno utvrdilo ko su bili nalogodavci i izvršioci tog višedecenijskog državnog projekta koji je , više od bilo koje krize ili sankcije, unizio i osiromašio Crnu Goru.

“Da li ste spremni da budete prvi predsjednik Vlade koji će priznati da je Crne Gore godinama bila vođena ne iz institucija, nego iz magacina? Da je bezbjednost ove države bila manje u rukama agenata i policajaca, a više u rukama distributera? Da su najjači lanci bili oni švercerski, a ne zakonski”, pitao je Bogdanović.

Spajić ističe da danas po prvi put možemo konstatovati da ne postoji ijedna ozbiljna švercerska struktura u Crnoj Gori koja nije obuhvaćena radom nadležnih organa.

“Stoga, želim jasno da poručim da je ova Vlada posvećena politici nulte tolerancije prema svim oblicima kriminala, uključujući i naslijeđene obrasce koji su decenijama podrivali vladavinu prava i ugrožavali institucionalni poredak. U tom smislu, vrlo precizno kao odgovor na Vaše pitanje – potvrđujem potpunu spremnost izvršne vlasti da pruži svu neophodnu institucionalnu i logističku podršku radu Anketnog odbora, kako bi se rasvijetlili svi aspekti šverca duvanskih proizvoda – uključujući pitanje odgovornosti za donošenje i sprovođenje odluka koje su omogućile ovakve pojave”, kazao je Spajić.

Uvjeren je da saradnja sa Anketnim odborom ne treba da bude ni formalna ni politički uslovljena, već izraz odgovornosti i institucionalne kulture.

“Na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih izvještaja, nesporno je da je Crna Gora u određenom periodu bila prepoznata kao tranzitna tačka u lancu nelegalne trgovine duvanskim proizvodima. Takva praksa imala je dalekosežne posljedice – kako po državni budžet i ekonomski sistem, tako i po povjerenje građana u institucije. Otežala je i pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnim odnosima”,kazao je Spajić.

Zato su u martu 2024. godine, svjesni kompleksnosti problema, obrazovali Koordinaciono tijelo za popis i uništenje zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luke Bar.

“Na osnovu pravno zasnovanog i detaljno planiranog postupka, sproveden je popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Luci Bar, čiji su nalazi uredno dokumentovani i dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Time je ispunjen zahtjev iz člana 283 Zakonika o krivičnom postupku, koji je prethodno bio zanemarivan duži vremenski period”,  naveo je Spajić.

Uporedo sa tim, Uprava carina je, uz institucionalnu podršku, spriječila više pokušaja krijumčarenja, uključujući zaplijenu robe procijenjenu na više od 1,6 miliona eura.

“Najjasniji indikator pozitivnih pomaka jeste i porast prihoda od akciza na duvan koji su u 2014. godini iznosili 41,76 miliona eura, a u 2024. godini 119,15 miliona eura. To je pouzdan pokazatelj da institucije funkcionišu i da država vraća kontrolu nad strateškim tokovima robe i prihoda”, kazao je Spajić.

Podsjeatio je da uokviru šire institucionalne reforme, Ministarstvo ekonomije koordinira izradu novog Zakona o slobodnim zonama, kojim će se implementirati međunarodne preporuke, uključujući one OECD-a i Svjetske carinske organizacije.

“Na kraju,da zaključim i u ovoj ali i u svim drugim oblastima – naša obaveza nije da štitimo ono što je bilo, već da gradimo sistem u kojem se ono što je bilo ne može ponoviti. To dugujemo građanima, evropskoj budućnosti i svim institucijama koje danas rade u znatno zahtjevnijem, ali konačno slobodnijem i odgovornijem ambijentu”, poručio je Spajić.

17.00

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore Boris Mugoša pitao je Spajića kako komentariše činjenicu da je prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije najmanji u poslednjih osam godina (izuzimajući naravno korona godinu – 2020) i da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godišnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana.

Spajić je u odgovoru naveo da proteklu 2024. godinu karakterišu izrazito povoljni ekonomski indikatori, kako u pogledu ostvarenja privrednog rasta, tako i u domenu upravljanja javnim finansijama, u dijelu snažne naplate budžetskih prihoda.

“Što se tiče konkretno Vašeg pitanja u odnosu na preliminarno ostvarenje rasta ekonomije u 2024, ono je u skladu sa očekivanjima Vlade, imajući u vidu primarno da je rast BDP-a tokom protekle tri godine bio najsnažniji u regionu Zapadnog Balkana i istovremeno jedan od najviših u Evropi”, naveo je Spajić.

Podsjeća da su upravo započete i uspješno sprovedene reforme predviđene programom Evropa sad 1, uticale na ovakve trendove, budući da je snažno povećan raspoloživi dohodak i posljedično životni standard građana.

“44. Vlada je nastavila sa strukturnim reformama koje utiču na porast kupovne moći i olakšanje biznis barijera. Ove politike imaju za cilj da osiguraju ubrzanje rasta domaće privrede i učvrste dugoročnu stabilnost i održivost sistema javnih finansija. Dakle, u odgovoru na Vaše pitanje, uvjereni smo da će ubrzani rast ekonomije shodno daljim reformskim aktivnostima i projektima Vlade, pružiti prijeko potrebni podsticaj srednjoročnoj i naročito dugoročnoj tranziciji crnogorske ekonomije i sveukupnoj finansijskoj stabilnosti”, ističe Spajić.

Takođe, navodi Spajić, neophodno se kratko osvrnuti i na kompoziciju rasta ekonomije u prošloj godini, a u kojoj se privatna potrošnja ostvarila na rekordnom nivou uz dvocifreni rast, dok su takođe i investicije porasle gotovo dvocifreno, što je isključivo rezultat reformi ove Vlade.

“Ovaj rast je bio znatno iznad naših očekivanja i doveo je do ostvarenja BDP-a iznad plana Ministarstva finansija, odnosno Vlade za preko 40 miliona eura, što potvrđuje konzervativnost u planiranju ekonomskih trendova. Uostalom, ekonomski rezultati su najviše vidljivi u naplati prihoda budžeta, koja je na rekordnom nivou, a čiji ste plan prilikom usvajanja budžeta za 2024. kritikovali kao preoptimističan, a koji je na kraju pokazao da smo samo u naplati PDV-a i akciza premašili plan za preko 25 miliona eura. Ovo je vrlo značajno za našu ekonomiju i u kontekstu usporavanja inflacije, koja je u prošloj godini najniža od 2021. godine i ispod je projekcije i očekivanja Ministarstva finansija”, kazao je Spajić.

Zatim je zaključio.

“Sve ove ocjene potvrđuju i međunarodne institucije, koje svoja očekivanja temelje na reformama i aktivnostima ove Vlade, pa tako Evropska komisija očekuje rast crnogorske ekonomije preko četiri odsto u ovoj godini, sa snažnim intenziviranjem investicionog ciklusa u narednim godinama, što su naveli u svom posljednjem izvještaju”, kazao je Spajić.

16.24- Epske obmane Spajića, SDT da reaguje

Poslanik URA-e Dritan Abazović ističe da se radi o epskim obmanama Spajića.

“Da se nismo pobunili niti bi on došao u opštinu, niti fermao bilo koga vezano za ovaj projekat. Prvi prekršaj -čovjek je došao da predstavi projekat investitora. ASK i SDT da reaguju”, pozvao je Spajić.

Pita ko je zvao iz PU da se za jedan dan napravi registracija.

“Za ova sporazum su glasali i ljudi iz Ulcinja”, naveo je Abazović.

Spajić je kazao da su građani navikli na “Grand paradu” na našoj političkoj sceni.

“Nema prostora za korupciju za ovu investiciju. Nema sumnjivih investitora više, država to neće dozvoliti”, kazao je Spajić.

15.59- Ulcinj će dobiti aerodrom, najveću marinu, dva fakulteta..

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pita Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme Allmar koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.

Spajić je kazao da što se njega tiče – lično nema planova vezanih za ovu investiciju, niti za bilo koju drugu.

“Ono što sam Vam rekao i tokom sastanka, koji je održan u Ulcinju, jeste da je moj cilj bio da, u sklopu predstavljanja saradnje države Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenesem interesovanje, ideje i predloge jednog od najvećih svjetskih investitora u ovoj oblasti, a investitor za kojeg konkretno pitate je samo jedan od njih”, kazao je Spajić.

Kao predsjednik Vlade Crne Gore, iz ugla pozicije koju pokriva, želi, kaže, da ovakve investicije uđu i uspiju u Crnoj  Gori.

“Istovremeno, itekako sam svjestan koliko je važno da se čuje glas lokalne zajednice, kako bi ovakvi projekti bili uspješni i prije svega u interesu građana, Opštine, države u cjelini. Po meni, ovo je prilika koju  ne bi trebalo da ispustimo. Ne kažem da je imamo sad i nikad više, ali teško da će nam se ovakva prilika desiti ubrzo”, kazao je Spajić.

Kao što je istaknuto na tokom održanih sastanaka i u Podgorici i u Ulcinju, interesovanje investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Alabara, usmjereno je na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu, koji bi objedinjavao hotelske komplekse, turističke sadržaje, marine, izgradnju infrastrukture.

“Konkretno, u valorizaciju Velike plaže, kako je poručio, spreman je da uloži milijarde eura, a razvoju lokalne zajednice doprinio bi kroz fond za preduzetnike, univerzitet, revitalizaciju i restauraciju Starog grada, razvoj aerodroma. Ponavljam, govorimo o investitoru iza kojeg bi stala država Emirati, a shodno međudržavnom Sporazumu o saradnji u oblasti turizma, predviđen je jedan projekat na Jugu i jedan na Sjeveru naše zemlje, pa su sve opštine ova dva regiona Crne Gore, sa čijim čelnicima sam imao sastanke ove sedmice, pozvane da kandiduju ideje ili projekte”, kazao je Spajić.

Što se tiče konkretno Ulcinja, ako pogledamo finansijske pokazatelje, vidjećemo, kaže Spajić, da ova Opština, koja ima ogromne potencijale, upravo zbog toga što nijesu valorizovani na pravi način, ima visok poreski dug i, umjesto da je jedna od najrazvijenijih opština, korisnik je sredstava Egalizacionog fonda.

“Poreski dug opštine Ulcinj, privrednih društava i javnih ustanova čiji je osnivač, na kraju 2024. godine iznosiio je 12,7 miliona eura, dok obaveze prema državi po osnovu transfernih zajmova iznose 5,4 miliona eura. I upravo ovakve, velike investicije transformisale bi Ulcinj – od grada koji se nalazi ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, u grad koji bi bio predvodnica ekonomskog razvoja, ne samo Juga već i cijele Crne Gore”, navodi Spajić.

Za našu državu, izuzetno zavisnu od uvoza i sa malom proizvodnom bazom, od izuzetnog su, kaže premijer, značaja strane direktne investicije.

“Kao predsjendik Vlade koristim inostrane posjete, a posebno učešća na ekonomskim forumima i samitima, poput onih u Davosu i Dubaiju, da bih prezentovao neiskorišćene potencijale Crne Gore, kao što su energetika, turizam, poljoprivreda, IT sektor, razvoj infrastrukture. U tom smislu, građanima Ulcinja, ali i cijele Crne Gore, prenosimo poruke svih potencijalnih investitora,  kako bismo zajednički odlučili  šta je najbolje za našu državu i njen dalji napredak.  Da zaključim – veoma sam zadovoljan što smo u ponedeljak održali sastanke sa čelnicima opština Juga i Sjevera Crne Gore i zajedno konstatovali nesporne vrijednosti naše države, kao i potencijale koji mogu biti iskorišćeni na pravi način, u interesu boljeg života naših građana i ekonomskog napretka”, poručuje.

Premijer je naveo da će, zahvaljujući projektu sa UAE Ulcinj će dobiti aerodrom, najveću marinu, dobiće dva fakulteta.

“Jedan fakultet za IT, najvjerovatnije Njujorši uninverzitet, Abu dabi ima licencu za Njujorški univerzitet, oni su spremni da ga dovedu u Ulcinj. Spremni su da dovedu fakultet za pomorstvo, da mladi Ulcinjani uče programiranje, da završe restauiraciju Starog grada, da naprave od njega reprezentativno zdanje”, navodi Spajić.

15.57

Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”.

Spajić je istakao da Vlada istinski radi na privlačenju investitora i stvaranju uslova da se pokrene jedan intenzivan investicioni ciklus.

“Želja nam je da podignemo kvalitet života u svim djelovima Crne Gore, a koristimo svaku priliku da prezentujemo potencijale za ulaganja. Na toj liniji afirmišemo sve opštine da stvaraju investicione šanse I koriste raspoložive resurse za dobrobit svih građana. Zato je pronalazak najboljeg rješenja, kako bi se valorizovalo zapušteno zemljište u dominantno državnom i opštinskom vlasništvu u istočnom dijelu Nikšića, jako bitno za ekonomski napredak grada i bolji kvalitet života”, kazao je Spajić.

Za uspjeh projekta “Sunčani grad”, ističe on, jako je bitno osigurati dolazak kompanija koje će generisati nova radna mjesta, učiniti ovaj dio grada atraktivnijim za život i posjetioce.

“U tom kontekstu Vlada Crne Gore i nadležne institucije su, kroz usvajanje izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, omogućili razvoj ideje u vezi sa pomenutim projektom. Ovo je u konačnom, uz intenzivnu komunikaciju, dovelo do Ugovora imeđu opštine i kompanije BIG FASHION, koja će na lokaciji, predviđenoj za “Sunčani grad” graditi veliki tržni centar. To nije sve jer su u toku razgovori sa još nekoliko velikih kompanija, poput LIDL-a, čiji bi dolazak u Nikšić mogao da ima multiplikativni efekat na razvoj ove lokacije”, navodi Spajić.

Na ovaj način, ukazuje on, država i posredno pomaže realizaciju ideje “Sunčani grad”, koja je od velike važnosti za Nikšić iz više razloga.

“Rješavanje stambenog pitanja krucijalno je za sve građane, a kroz obezbjeđivanje stanova po povoljnim uslovima u tom području, dodatno bi mlade vezali za ovu opštinu”, ističe Spajić.

Elektroprivreda Crne Gore, kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu, je nedavno podnijela zahtjev za izdavanje UTU uslova za stambeni kompleks od 130 stanova, a poznato je i da odvaja značajna sredstva za rješavanje stambenih potreba svojih zaposlenih.

“Uz to, Vlada će se u projekat “Sunčani grad” konkretno uključiti i kroz izgradnju objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa ovog dijela grada. Stvaranje jednog novog naselja zahtijeva  gradnju škole, vrtića, šetališta, parkova, sportskih objekata”, kazao je Spajić.

15.35- Od projekata ćemo decenijama imati dividende 

Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.

“Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku”, pitao je Nurković.

Spajić je kazao da je Crna Gora infrastrukturno potpuno nerazvijena, a zahtjevi su daleko veći od onoga što mogu da istrpe naši putevi i aerodromi.

“Kada na to dodamo zapuštenu željeznicu, koju sada počinjemo da rekonstruišemo, i neiskorišćene potencijale Luke Bar, onda je jasno da je naša ekonomija dostigla u neku ruku limit. U takvoj situaciji, a sa motivom da u što skorijem roku dođemo do prosjeka Evropske unije, kada govorimo o ekonomiji, nemamo nikakvog izbora – ključnu infrastrukturu moramo da gradimo”, kazao je Spajić.

Istina, dodaje, radimo to konzervativno, pažljivo vodeći računa o zaduženju, kako bi maksimalno amortizovali uvećanje javnog duga, koji je dostigao aktuelni nivo zahvaljujući dominantno lošoj ekonomskoj politici Vlada prije 2020. koje su se zaduživale kako bi isplaćivale plate i socijalna davanja.

“Trenutna zaduženja su isključivo sa ciljem vraćanja dugova, koji nijesu nastali tokom mandata ove Vlade, i izgradnju infrastrukture neophodne za rast ekonomije. Na toj liniji je pomjeren početak radova na drugoj dionici auto-puta, da bi iskoristili grant Evropske unije i izuzetno povoljne kredite EBRD-ija, sa najmanjim uticajem na povećanje javnog duga. U sličnom aranžmanu ćemo nastaviti da unapređujemo puteve, kroz partnerstva sa kredibilnim organizacijama iz prijateljskih zemalja”, kazao je Spajić.

Ističe da će određena sredstva za izgradnju infrastrukture biti dostupna kroz Plan rast, a želja im je da dobar dio potrebnog novca nastavljamo da osiguravamo kroz grantove Evropske komisije.

“Uz to trudićemo se da Kapitalni budžet raste iz godine u godinu, kako bi se određene dionice finansirale direktno od naših sredstava. Takođe, uvjeravam vas da ćemo na kraju dodatna sredstva uvijek osiguravati povoljnim kreditnim aranžmanima kroz međudržavne ugovore. Dodatno, naglašavam da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal. Tu želimo da investitore motivišemo  kreiranjem strateških okvira, kako bi efikasnom administracijom privukli dodatna  privatna ulaganja”, zaključio je Spajić.

Premijer je jasno poručio-država nikada više neće prodavati svoje dragulje.

“Nikada! Ja vam garantujem! Samo ćemo zajednički ulagati sa stranim investitorima i od toga ćemo decenijama imati dividende od takvih projekata”, poručio je Spajić.

15.12-O ekonomskoj politici pitaju nas oni koji su od države Crne Gore napravili državu najveće socijalne nejednakosti u Evropi

Poslanik DPS-a Nikola Milović pitao je Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. godine i prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade Crne Gore da je vaš populističko-potrošački ekonomski model doživio sunovrat.

“Da li ovaj ekonomski model vodi Crnu Goru direktno u stanje socijalne nejednakosti, sloma javnih finansija, rušenja turističke destinacije, smanjenja stranih direktnih investicija, daljeg zaduživanja građana i države, povećanje poreza, akciza i drugih nameta prema građanima, povećanja inflacije i podsticanja zabluda svih privrednih subjekata”, pita Milović.

Spajić je kazao da se nijedan sistem ne gradi i ne ruši za godinu.

“A za trideset se, istini za volju, dalo štošta napraviti. Volio bih da ste se i upola ovako prilježno bavili efektima ekonomske politike vašeg političkog subjekta i njenim epilogom. Sve u svemu, siguran sam da je bilo posebno teško DPS-u da poveća minimalnu zaradu za cijelih 29 eura (sa 193 na 222). To je doista epohalan domet jedne ekonomske vizije i nadsve izraz odgovornog odnosa prema građanima”, kazao je Spajić.

Zatim je dodao.

“Ali tako to obično biva – o ekonomskoj politici pitaju nas oni koji su od države Crne Gore napravili državu najveće socijalne nejednakosti u Evropi. Oni koji su, dok su se dičili svojim ekonomskim rezultatima i Crnu Goru nazivali ekonomskim tigrom, u isto vrijeme cijenili da je njihovim građanima dovoljna minimalna plata od 222€. I dok su njihovi prvaci imali kolekciju  skupcjenih satova i stanova, ogromna većina građana živjela je ispod granice ljudskog dostojanstva. Radnici opustošenih državnih preduzeća su svoju pravdu dočekali tek danas kada 44. Vlada ispravlja sve nepravde: od Košute, Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i td. I dok je životni standard DPS velikana išao uzlaznom putanjom, naši građani su „uživali benefite“ takve ekonomske politike – nejednakosti”.

U prilog svemu tome, dodaje Spajić, govore činjenice i brojke koje su neumoljive.

“Minimalna zarada u Crnoj Gori za vrijeme vladavine Vaše partije porasla je sa 193 na 222 eura. Prosječna zarada za 10 posljednjih godina mandata vaših vlada povećana je za cijelih 40 eura, minimalna penzija na kraju vašeg mandata iznosila je 145 eura. Svi ovi „impresivni“ rezultati ekonomskog tigra Balkana, ostvareni su na način da ste i tako mizerne zarade i penzije finansirali iz zaduženja sve do 2017. godine kada ste povećali opštu stopu PDV-a na 21%, smanjili zarade u javnoj upravi i zamrzli zapošljavanje u javnom sektoru”, kazao je Spajić.

Javni dug u tom periodu je, dodaje, samo rastao.

“Pa je 2011. javni dug iznosio 1,5 milijardi eura ili 45 odsto BDP-a, a na kraju 2020. bio tri puta veći nego 2011. i iznosio 4,4 milijarde ili preko 105 odsto BDP-a. Da ne govorimo da su u tom periodu prodata ili privatizovana javna preduzeća i građani oštećeni za stotine miliona kroz sumnjive privatizacije, dok su usljed „sive“ ekonomije na tražištu rada mnogi ostali bez zarađene penzije. Na kraju, našu ekonomsku politiku građani su dobro upoznali kroz programe Evropa sad 1 i 2 jer smo ih predložili i sproveli u korist svih građana nasuprot DPS modelu koji je rasprodajom državne imovine i favorizovanjem privilegovanih grupa stvorio građane prvog i drugog reda”, kazao je Spajić.

DPS, tvrdi Milović, nije ostavio sprženu zemlju.

“Vi sa vašim činjenjem tjerate investitore iz Crne Gore”, kazao je Milović.

Građani, ističe Milović, treba da vide koliko kesa sa povećanjem plata mogu donijeti kućama.

“Vratimo se realnoj ekonomiju i na ono što je stvaranje”, poručio je Milović.

Spajić ističe da za četiri godine ima 70.000 novozaposlenih, a za 11 godina 10 godina, što dovoljno govori o radu vlasti nakon DPS-a.

14.48-Abazović: Ovdje se rasprodaje država Crna Gora na najbahatiji način

Poslanik URA-e Dritan Abazović kazao je da je da se sastao sa grupom Mohameda Alabara.

“Ne ulazi neko ko hoće da uloži 30 milijardi naveče da se takmiči sa familijama ribarskim iz Ulcinja oko određenih plaža. To samo može da uradi Valda Spajića. Veliki investitor ulazi na velika vrata”, kazao je Abazović.

Pita kako može da premijer ode u Ulcinj i predstavi projekat privatnog investitora.

“Ovo što piše i sporazumu je skadnal svih skandala. Ovdje se rasprodaje država Crna Gora na najbahatiji način”, tvrdi Abazović.

14.10-Spajić: Sumnjivi likovi nikada više neće ulagati u Crnu Goru

Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu.

On pita Spajića o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzima na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjuje efekte ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji.

Spajić je kazao da Vlada od prvog dana posvećeno radili na svim ovim oblastima kako bi Crnu Goru učinili atraktivnijom za strane insvesticije i obezbijedili uslove za puno korišćenje našeg ekonomskog potencijala.

“Za Crnu Goru, kao malu zemlju zavisnu od uvoza i s ograničenom proizvodnom bazom, strane direktne investicije su od izuzetnog značaja. Stvaranje povoljnog ambijenta za njihovo privlačenje ključni je prioritet. Kao predsjednik Vlade, u svakoj inostranoj posjeti, a posebno prilikom učešća na ekonomskom forumu u Davosu i Samitu Vlada u Dubaiju, predstavio sam neiskorišćene potencijale Crne Gore. Ti potencijali, prije svega, obuhvataju energetiku, turizam, poljoprivredu, IT sektor i infrastrukturu”, kazao je Spajić.

Za odabir zemlje u koju ulažu, veliki i reputabilni investitori traže stabilan politički i ekonomski ambijent, kvalifikovanu radnu snagu i, što je najvažnije, sigurnost svoje investicije, garantovanu stepenom vladavine prava.

“Stoga smo, kao 44. Vlada, od prvog dana posvećeno radili na svim ovim oblastima, s ciljem da Crnu Goru učinimo atraktivnijom za strane investicije i omogućimo punu iskorišćenost njenog ekonomskog potencijala”, dodo je Spajić.

Crna Gora je, ističe, u junu prošle godine dobila pozitivan IBAR i zatvorila tri poglavlja, čime je konačno ostvaren napredak na polju vladavine prava.

“Takođe, predvidiv, podsticajan i transparentan poreski sistem predstavlja konkurentsku prednost u privlačenju stranih investicija. Usvojili smo Fiskalnu strategiju i sproveli program Evropa sad 2, koji je, uz Evropu sad 1, omogućio da Crna Gora postane država s najnižim i najkonkurentnijim poreskim opterećenjem rada u Evropi, što je ključno za poslovanje. Na osnovu ove reforme očekujemo nastavak pozitivnih trendova ulaganja stranih investitora i intenziviranje investicionog ciklusa”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, dodatni podsticaj afirmativnom ambijentu za strana ulaganja daje unapređenje kreditnog rejtinga Crne Gore u 2024. godini, kao i pozitivni izvještaji međunarodnih institucija, koje ekonomski rast zemlje u narednom periodu zasnivaju na snažnom investicionom ciklusu.

“Prema preliminarnim podacima, u 2024. godini ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija od gotovo 490 miliona eura, što je 13% više u odnosu na 2023. godinu, dok je ukupni priliv stranih investicija dostigao 890 miliona eura, uz rast od 3,2%”, kazao je Spajić.

Ipak, uprkos pozitivnim trendovima, nije zadovoljan obimom stranih investicija u prethodnim godinama, kao ni njihovom strukturom, s obzirom na to da su najveća ulaganja zabilježena u sektoru nekretnina.

“Zato se za svakog investitora moramo boriti, jer ni konkurencija – kako u regionu, tako i globalno – ne sjedi skrštenih ruku”, kazao je Spajić.

Investitor Mohamed Alabar pokazao je interesovanje za ulaganje u Crnu Goru

“On je osnivač kompanije Emaar, jedne od najvećih u oblasti izgradnje u UAE i svijetu, kao i vlasnik Eagle Hills, koji sprovodi projekte u 16 zemalja. Potencijalna saradnja s njim bi bila uspostavljena kroz Sporazum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, koji obuhvata oblasti poput infrastrukture, turizma, poljoprivrede, industrije i telekomunikacija. Očekuje se da će ovaj sporazum uskoro biti potpisan, a na njegovoj osnovi slijedi zaključivanje konkretnih sporazuma za pojedinačne oblasti”, naveo je Spajić.

U kontekstu ovog sporazuma, kaže Spajić, UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja.

“Alabar je konkretno zainteresovan za projekte u turizmu, s fokusom na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu. Ovaj kompleks bi obuhvatao hotelske sadržaje, marine i infrastrukturu, a planirano je da se realizuje na Velikoj plaži u Ulcinju, uz investicije vrijedne milijarde eura. Projekat uključuje i razvoj lokalne zajednice – kroz podršku preduzetnicima, univerzitetu, revitalizaciju Starog grada i unapređenje aerodroma”, kazao je Spajić.

Duboko vjeruje da Crna Gora obiluje razvojnim potencijalima i smatram da šansu za velike projekte treba pružiti svima koji to zaista žele.

“Sporazumom je predviđen razvoj projekata u oblasti turizma i nekretnina, i to kroz jedan projekat na jugu i jedan na sjeveru zemlje. S tim u vezi, sve opštine ova dva regiona pozvane su da kandiduju svoje ideje i projekte”, kazao je Spajić.

Premijer je kazao da je sporazum sa UAE utvrđen.

“Ovim sporazumom je omogućeno da najveći investitori svijeta dođu u Crnu Goru i razvijaju svoj biznis u Crnoj Gori”, kazao je Spajić, dodajući da će sličan sporazum sa UAE ubrzo potpisati i SAD.

Dodaje da svaki međudržavni sporazum koji Crna Gora potpiše ima klauzulu koja se tiče javnih nabavki i tendera.

“Zakon o sprečavanju pranja novca će se primjenjivati i u ovom slučaj, tako da je apsolutna neistina da se neće primjenjivati. Hoće. Najbitnija stvar u ovom sporazumu je da je prvi put u istoriji država Emirati direktno garantuju i stoje iza jednog projekta. To se nikada nije desilo. Sa ovakvim nivoom i ovakvim investitorima nema trange-frange. Neće biti korupcije, neće biti problema te vrste”, kazao je Spajić.

Crna Gora će, dodaje, dovoditi samo najjače investitore, a ne “prljave” likove poput Nasera Ramaja.

“Neki su dovodili strateške investitore kao što je Naser Ramaj koji je utajio porez, koga se stide druge države”, kazao je Spajić.

Jednoj Njemačkoj, dodaje Spajić, nije smetalo da dio Volksvagena kupi Katar, ni Engleskoj da iz Emirata kupe Mančester Siti.

“Samo neznavenim pojedinicima to može biti problem. Država će biti suvlasnik ovog projekta. Mi ćemo dobijati dividende godinama i decenijama nakon toga. Čitav budžet i zdravstvo i prosvjetu ćemo finansirati iz divideni ovih projekata. Ne tjerajte investitore”, kazao je Spajić.

Najavio je i da će Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) ponuditi i projekat na Krupačkom jezeru, koji će se odnositi na nekretnine mještovitog, turističkog karaktera i solarne elektrane.

13.59

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je kazao da se ubija duh parlamentarizma.

13.35- Abazović Čarapiću: Da te zamolim da ćutiš kao što si ćutao u prethodnom periodu

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da pitanje lidera GP URA Dritana Abazovića nije na vrijeme stiglo do premijera Milojka Spajića vezano za projekat u Ulcinju. Mandić kaže da je pitanje prije sat vremena stiglo za Spajića.

“Moja je odgovornost, ne bjim od toga. To što insuinirate da je neki dogovor mene i premijera, da je dječija igra, vjerujte da nije”, kazao je Mandić.

Abazović ističe da se sve vezano za taj projekat radilo tajno.

“Ti kada budeš svoju imovinu krčio kao što ćete imovinu građana Crne Gore možeš da se javiš. Do tada da te zamolim da ćutiš kao što si ćutao u prethodnom periodu”, kazao je Abazović poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću.

Poslanica Jelena Nedović ističe da je Abazović pojeo “hrđav ekser”.

“I tebi spasa nema. Pojeo si svoje dostojanstvo, postao si balast u svojoj ekipi i sve ih vučeš kad dnu. Tvoja politika se zasniva na uvredama i pokušajima ponižavanja protivnika. E u tome se zapravo ogleda sva tvoja nemoć. A sad adio, i ko zna gdje i ko zna kad”, kazala je Nedović.

Na to je Abazović kazao da ovo nije nikakva dječija igra, već vrtić.

“Neko ko misli da je broj cipela isti kada imate 10 i 30 godina nije nelogično da čita ovakve stvari”, rekao je Abazović u odgovoru Nedović.

Za proceduru se javio poslanim URA Filip Adžić koji je Mandiću kazao da ga ne čudi poniznost koju ispolkava pred Spajićem.

“Kako se pumpa u Srbiji vi sve više dušite ovamo”, kazao je Adžić.

12.42 – Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da je parlamentarna većina jutros razgovarala oko primjene Poslovnika Skupštine i da su uspjeli da uoče neke stvari na koje je ukazivala opozicija. Dodao je da su poslanici nedavno dobili odgovore premijera i zamolio ih da ih pročitaju.

Mandić je zakazao kolegijum u trajanju od oko 15 minuta, nakon čega će nastaviti sa sjednicom posvećenoj premijerskom satu.

Slađana Đukanović