Što je pukovnik Jegorov radio u Tivtu septembra 2016. godine?

Pripadnici Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) u saradnji sa policijom uhapsili su 14. aprila u Kijevu general-majora ukrajinske tajne službe Valerija Šajtanova pod optužbom da je radio za rusku obavještajnu službu.

Nije novost da ima ukrajinskih oficira koji su još iz vremena “bratskih druženja“ zavrbovani i rade za Rusiju, pa ova informacija ne bi dobila tako jaku međunarodnu dimenziju da se nije ispostavilo da je ukrajinskog obavještajca vrbovao, za pozamašni novac i uz obećanje azila, visoko rangirani operativac Federalne službe bezbjednosti Ruske federacije (FSB).

I to još prije rata 2014. godine: Šajtanova je regrutovao pukovnik FSB-a Igor Jegorov, tokom jedne od mnogoborjnih posjeta kada je postojalo zajedničko djelovanje u antiterorističkim akcijama. Kao potvrdu, SBU je objavila i audio-zapise dva razgovora Šajtanova i Jegorova.

Ugledna istraživačka mreža Belingket prikupila je mnogo zanimljivih podataka o pukovniku Jegorovu, istaknutom oficiru FSB-a, koji je svojevremeno odlikovan zbog svoje uloge u ruskoj aneksiji Krima.

Kako navode istraživači Belingketa, ukrajinska služba bezbjednosti tajno je snimala razgovor između Šajtanova i Jegorova o pripremama za ubistvo čečenskog državljanina Adama Osmanova, kojeg je FSB označio kao “opasnog čečenskog teroristu“ jer se sa ukrajinskim snagama borio protiv ruskih snaga u Istočnoj Ukrajini.

Na osnovu snimljenog razgovora, odnosa sagovornika, Belinket zaključuje da su razgovori vođeni lično, ne telefonom i da ih je snimila treća osoba, najvjerovatnije pripadnik ukrajinske tajne službe.

Prema navodima SBU, upravo je Jegorov, kojem se na snimku jasno može uočiti govorna mana, targetirao Osmanova kao metu, dajući mu kodno ime “Maradona“, na što je, prema audio-zapisu, Šajtanov cinično konstatovao da će ga “otpratiti u vječna lovišta“.

U drugom razgovoru, pukovnik Jegorov pregovara o plaćanju naručenog ubistva, prvobitno nudeći 100.000 dolara da bi “bez mnogo pregovora prihvatio kontraprijedlog od 200.000 dolara“ za uklanjanje “nepoželjne osobe“.

Taj drugi snimak je napravljen u Hamburgu u Njemačkoj, febrauara 2020. godine. U video-snimku za nadzorne kamere vidi se kako pukovnik FSB korača pored čovjeka čije je lice blurovano i nemoguće ga je prepoznati u šoping centru “Gansemarket passage“.

Prema istrazi ukrajinske službe, susreti Jegorova sa plaćenim ubicom, kao i sastanci Jegorova sa Šajtanovim odvijali su se na tri lokacije – u Njemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj.

KO JE JEGOROV?

Bellingcat i Insajder ranije su identifikovali pukovnika Igora Anatolijeviča Egorova kao višeg oficira iz FSB-ove elitne snage Spetznaz poznate kao Odeljenje V i jedinice za specijalne operacije Vimpel.

Kako navodi Belingket, u ranijim istragama o ulogama tajnih oficira GRU u operacijama u istočnoj Ukrajini, naišli su na osobu koja je 2014. i 2015. godine mnogo putovala – pod dva različita identiteta: kao Igor Jegorov (pravo ime), ali i kao Igor Semjonov (lažni identiet) i to je putovao od Moskve do tri kontrolna centra ruskih vojnih operacija na Donbasu – Rostova, Simferopolja i Krasnodara.

U maju 2018. godine Belingket je istraživao ko se krije iza kodnog nadimka ,,Elbrus“, obavještajca koji je mnogo radio u Ukrajini i bio nadređeni čitavoj ekipi obavještajaca. Početkom 2019. godine, Belingket iznosi, na posrednim dokazima zasnovanu, procjenu da bi pukovnik Jegorov mogao biti taj ,,kurator FSB-a Elbrus“.

ELBRUS I TAJNE MISIJE 

Hipoteza da je pukovnik Jegorov u stvari „Elbrus“, dobila je snažan podsticaj kada je u novembru 2019. godine Joint Investigation Team (JIT) objavio nekoliko presretnutih telefonskih poziva koju datirali neposredno prije pada leta „MH17“, malezijskog aviona koji je oboren iznad Ukrajine.

Istraga je utvrdila da je avion oboren projektilom iz serije 9M38 sistema BUK koji se proizvodi u Rusiji, a koji su obilato koristili pobunjenici u Istočnoj Ukrajini.

U jednom razgovoru koji je presretnut 16. jula 2014. godine, upravo dan prije obaranja MH17, jedan od ruskih boraca pita svog kolegu da li se već susreo sa nedavno pristiglim – komandanom „Elbrusom“.

Potom govori o ulozi ,,Elbrusa“ na Krimu i opisuje ga kao oficira iz FSB-a po imenu Igor koji ima smetnje u govoru. Upravo je ta podudarnost potvrdila hipotezuu da su „Elbrus“ i Igor Jegorov – ista osoba.

Očito da je riječ o veoma sposobnom oficiru, čovjeku u koga Moskva ima veliko povjerenje, kaže se u analizi Belingketa.

OBAVJEŠTAJAC I TURISTA 

Ovaj “veoma sposobni oficir FSB-a“ ladno je, pred očima zapadnih obavještajnih agencija, “krstario“ državama Evropske unije i šire i – od početka rata u Ukrajini – gotovo svakog mjeseca putovao na Bliski istok i u Aziju!

Od 2014. godine, imao je čak 37 međunarodnih putovanja, od kojih je većina u zemlje Evropske unije. Putovao je najmanje 11 puta u Njemačku – uglavnom u Frankfurt, Minhen i Hamburg, a posljednje putovanje u Hamburg bilo je od 10. do 12. februara 2020.

Često je letio u Hrvatsku i Francusku – i zaista, to potvrđuju navodi SBU, ove dvije zemlje su korišćene i tokom 2019. godine kao mjesta susreta Jegorova i ukrajinskih obavještajaca.

U tekstu Belingketa se ne navode destinacije u Francuskoj, ali je u jednom ranijem tekstu uglednog francuskog lista Mond, koji je Pobjeda objavila, otkriveno da je postojala u francuskim Alpima tajna baza GRU-a, koji su tamo radili od 2014. do 2018. godine. Sasvim je moguće da Jegorov dolazio do svojih kolega.

“ODMORI“ U CRNOJ GORI

Prema istraživanju Belingketa, pukovnik FSB-a boravio je više puta i u Crnoj Gori.

Svaki put bi doletio u Tivat, ostajao u tom gradu po dva ili tri dana… Kako Belingket konstatuje, ,,ti boravci nijesu dovoljno dugo trajali da se kvalifikuju kao odmor“.

Zanimljivo, najduži Jegorov boravak, punih šest dana bio je početkom septembra 2016. godine. Da li je tek slučajnost: Igor Jegorov je boravio u Crnoj Gori samo mjesec prije neuspešnog puča 16. oktobra?

Osim Evrope, više puta je odlazio u Tel Aviv, jednom čak u Singapur.

Interesantno je, navodi Belingket, da se posjeta glavnom gradu Jordana Amanu dogodila tri sedmice nakon što je jordanski kralj Abdullah II posjetio Kremlj da bi između ostalog razgovarao o rusko-jordanskoj vojnoj saradnji i bezbjednosnim pitanjima u vezi sa Sirijom.

NEMA GRANICE ZA FSB

Tolika putovanja pukovnika FSB-a teško da su bila samo turistička. Imajući u vidu njegovo obavještajno iskustvo i ulogu u nezakonitim vojnim operacijama u Ukrajini, uključujući i moguću poziciju u lancu komande prilikom izazivanja pada MH17, teško je da je Jegorov tek tako, slobodno i bez cilja lutao po Evropi.

Šengenska četvorogodišnja viza Jegorovu je izdala – Francuska, iako je kao svrhu putovanja naveo “posjete prijateljima i porodici“, a kao ime kontakta naveo ime i telefonski broj francuskog hotela!?

Iz dokumenata o vizama koje je Belingket pregledao, nije jasno koje je zanimanje Jegorov naveo u svojoj prijavi, a pukovnik FSB ima skoro nepostojeći (teško čitljivi) digitalin otisak na vizi.

Registri korporacije prikazuju ga kao vlasnika kompanije koja se zove „Centar za specijalizovanu opremu“, osnovane 2012. godine i koja je trenutno u likvidaciji.

IZBJEGAVANJE HAPŠENJA

Iako je neometano putovao Evropom, postoje dokazi da su ga francuske vlasti (čitaj: obavjštajna služba) u poslednjih nekoliko mjeseci pratile, zahvaljujući informacijama ukrajinske službe.

Policijski zapisnik iz marta, u koji je njemački magazin Špigl imao uvid, pokazuje da su ga francuske službe poslale šengenskoj policiji upozorenje – “pratiti, ali ne hapsiti“, navodeći da je Jegorov umiješan u “prekograničnu krivičnu istragu“.

Istraživačka novinarska mreža navodi, pozivajući se na više ukrajinskih i zapadnih izvora, da je Ukrajina zatražila hapšenje Jegorova tokom njegove posljednje posjete Hamburgu, ali da je Njemačka odbila da odredi pritvor.

Video-nadzor ruskog pukovnika u Hamburgu obezbijedila je njemačka obavještajna služba, pa ostaje enigma – zašto pukovnik FSB-a, koji je bio pod sumnjom da priprema likvidaciju čečenskog državljanina – ipak nije uhapšen?

Podaci o rezervacijama pokazuju da je pukovnik Jegorov kupio avionsku kartu iz Moskve za Frankfurt za 4. mart 2020, ali je 28. februara oficir FSB-a otkazao rezervacije. Navodno, zbog krize sa korona virusom i zbog straha od zatvaranjem granica.

Da li je, ipak, Jegorov dobio operativne informacije i odustao od putovanja riješen da izbjegne pripremano hapšenje? Taj odgovor znaju samo u – Moskvi.

Jovana Đurišić/ Draško Đuranović