Suverenisti da se udruže i izađu sa strategijom za Crnu Goru

Možda je preuranjeno reći, ali osnovni cilj nove vlade je projekat pristupanja „Srpskom svetu”. Kako će to biti, to ćemo da vidimo, ocijenio je dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske i glavni i odgovorni urednik časopisa Matica Marko Špadijer, sinoć na tribini “Śednik četvrtkom” u Matici crnogorskoj.

Prema njegovim riječima država Crna Gora možda je sad ugroženija nego devedesetih. U to vrijeme je, kako je rekao, postojao neki potencijal u raspadu Jugoslavije, nove prilike i Crna Gora je imala saveznike koji su bili protivnici Miloševića.

“Danas je to drugačije, jer manje imamo saveznika i nema tih dramatičnih okolnosti koje bi nam omogućile da imamo nekogprijatelja u Evropi”, kazao je Špadijer.

On je istakao da zabrinjava ćutanje Univerziteta Crne Gore, CANU, crnogorskih muzeja, Nacionalne biblioteke… koji bi trebalo da imaju stav o svemu što se događa nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Dodao je da sve što se događa treba da rezultira konsolidacijom suverenističkog bloka.

“Partije iz tog bloka treba da se opamete, da se u susret kongresima oslobode mangupa iz svojih redova, da egoizam stave na drugu stranu, sagledaju svoje slabosti i izađu sa idejom prosperiteta Crne Gore. Trebalo bi da sarađuju na tom putu”, rekao je Špadijer.

Sa druge strane, kako je istakao, suverenisti koji nemaju partijskih ambicija moraju da održavaju svijest da je jedini izlaz Crne Gore da bude suverena, samostalna, građanska.

“Vidjeli smo sada da su sve manjinske partije protiv ulaska u vladu, da oni vide Crnu Goru kao građansku državu. Moramo da njegujemo taj duh zajedništva, da ga razvijamo, brinemo i stalno reagujemo na svaku moguću povredu toga. Ako se mi razbijemo, onda će početi druge struje da djeluju. Ako vide Albanci, Bošnjaci ili Hrvati da nema sreće sa suverenistima, tražiće svoju državu. Tu vodi ovaj pritisak nove vlasti: razbij ih, učini da Crna Gora nije njihova država”, smatra je Špadijer.

Govoreći o jačanju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Špadijer je kazao da se njihov uspon dogodio devedesetih godina. Prije toga, kako je rekao, Crna Gora nije bila spremna da se suoči sa ulogom crkve u crnogorskom društvu i sa porastom nacionalizma.

“To sve eskalira od devedesetih godina kada ovdje dolazi Amfilohije, kada je društvena klima takva daje to prirodno. Tada počinje porast uticaja SPC, njihova ekspanzija, izgradnja manastira…. Formirali su državu u državi. Koristili su naklonost tadašnje vlasti, imali su sve vrijeme sa njima neke paktove. SPC je i spolja imala jake saveznike”, rekao je on.

SPC, prema riječima Špadijera, takođe zastupa koncept „srpskog sveta”.

“Oni su taj element i ja se ne ustručavam da kažem da je to ovdje peta kolona. To je tako vidljivo, jer je toliko znakova odanosti toj ideji srpskog nacionalizma”, naglasio je Špadijer.

Ocjenjujući učinak bivše vlasti, Špadijer je kazao da su neke stvari urađene dobro. To je NATO, EU… i usmjerili su ideje kojim se bavila Matica i oni koji su mislili dobro Crnoj Gori.

“Ali, u unutrašnjim pitanjima nijesu ništa promijenili, nijesu pojačali identitet. Napravili su državna obilježja, ali su se kockali sa jezikom, raznim stvarima, nije im to bilo sveto. Trebalo je napravti temeljitu pripremu društva da imamo crnogorsku svijest daje to naš interes, da stvaramo kadrove, da ljudi to zavole, bez obzira ko su, Albanci, Bošnjaci, Srbi… da im ovo bude jedina domovina, da budu vezani za to, sa punim interesom i sviješću. Međutim, pravili su svoje kalkulacije, finansijske itd. Ne bavim se time ko je šta pokrao, šta je učinio… za to postoje institucije. Ali te institucije nijesu formirane, koje bi trebalo da naprave stabilnost društva, da svaki građanin očekuje da je jednako pravno zaštićen… Njihov je očigledan primarni dojam bio bogatstvo, inostrane investicije… a iza toga izgleda da je elemenat ličnog ugrađivanja bio jači nego nacionalni interes”, rekao je Špadijer.

Razgovor sa Špadijerom vodila je novinarka Tanja Pavićević.

Marko Špadijer je rođen 1938. na Cetinju. U svojoj radnoj karijeri bio je urednik izdavačkog preduzeća Obod, urednik časopisa Ovdje, urednik i direktor dnevnog lista Pobjeda. Autor je više publicističkih izdanja, romana Bibliotekar i brojnih tekstova na teme iz oblasti kulture, društvenih kretanja i identitetskih traganja.

Jedan je od osnivača Matice crnogorske, a dužnost generalnog sekretara obavljao je od 1993. do 2013. godine. Pokretač je i glavni urednik časopisa Matica. Aktivan je u svim organizacijama i pokretima koji su se zalagali za mir i toleranciju u vrijeme raspada Jugoslavije i bio beskompromisan borac za suverenu Crnu Goru. Bio je član Izvršnog odbora Pokreta za nezavisnu, evropsku Crnu Goru.