Rezultati predsjedničkih izbora: Đukanović 35,3 odsto glasova, Milatović 28,9, Mandić 19…

Kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović i Pokreta Evropa sad Jakov Milatović ući će u drugi krug izbora koji će biti održani 2.aprila. Đukanović je, prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na današnjim predsjedničkim izborima osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9 odsto glasova. Kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića podržalo je 19 odsto birača, Demokrata Aleksu Bečića 11,3 odsto, a kandidatkinju Socijaldemokratske partije Draginju Vuksanović Stanković 3,2 odsto. Kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović osvojio je 1,5 odsto glasova, a influenser Jovan Radulović 0,8 odsto. Prema podacima CDT-a glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača. Na sjeveru države glasalo je 61,5 odsto birača, u centralnoj regiji 69,4 odsto, dok je na jugu glasalo 55,3 odsto birača.

“Fali još sedam biračkih mjesta, to su vjerovatno i najveća mjesta u velikim gradovima, očekujemo da se to uskoro popuni. Ovo je već rezultat na kojem mi govorimo o kandidatima u drugom krugu. Trenutno Milo Đukanović 36 odsto, Jakov Milatović 28,5 odsto”, kazala je Kovačević.

Poručila je da je u političkom smislu situacija jako zanimljiva, da Evropa sad prvi put, kako je kazala, igra na velikoj sceni i igra ozbiljno, te da vidimo da uživaju ozbiljnu podršku građana.

Vuk Čađenović iz agencije DAMAR kazao je da imamo očekivan drugi krug.

“Imamo i očekivane kandidate u drugom krugu, mislim da je favorit u drugom krugu Milatović, on ima veći potencijal da privuče kandidate bilo da su glasali Mandića ili Bečića. Mislim da će biti zanimljivo pratiti tu utakmicu 2. aprila”, kazao je Čađenović.

Dodao je da misli da će parlamentarni izbori biti neizvjesni.

“Imamo situaciju da se sada često u javnosti pominje da imamo novi blok, partije centra, koji čine Evropa sad, Demokrate i URA. Čini mi se da prosuverenistički blok ima istu snagu”, dodao je Čađenović.

21.22

“Na osnovu 84, 5 odsto uzorka Milo Đukanović ima 35,40 odsto, Jakov Milatović 29,20, Andrija Mandić 19,10, Aleksa Bečić 11, Draginja Vuksanović Stanković 3,20, Goran Danilović 1,30 i Jovan Radulović 0,80 odsto”, kazala je Ana Nenezić iz CEMI-a.

21.17-Rezultati CEMI-a na osnovu 84 odsto uzorka

21.16-Rezultati CEMI-a na osnovu 81,7 odsto uzorka

21.12-Rezultati CDT-a na osnovu 81,2 odsto obrađenih glasova

21.11-Rezultati CEMI-a na osnovu 78,7 odsto uzorka

21:10 – Cerović: Bečić imao ubjedljivo najduže spotove, Milatović profitirao  

Analizu strateškog pozicioniranja predsjedničkih kandidata i osvrt na kampanju dao je psiholog, Radoje Cerović. On i njegov tim analizirali su video-spotove i poruke koje su se pratile kampanju i kaže da su dobili interesantne rezultate.

“Što se tiče trajanja spotova, marketing tim Demokrata odlučio se za nesrazmjerno duge spotove u odnosu na ostale, pa je prosječno trajanje višestruko više nego kod drugih kandidata”, ističe Cerović.

Najkraće spotove imali su Milo Đukanović i Goran Danilović.

Analiza je pokazala i da je došlo do neočekivanog repozicioniranja u političkom prostoru, jer je, kako kaže Cerović, Andrija Mandić skrenuo u umjerenu priču.

Kao posljedica toga, može se, ističe, posmatrati da je Aleksa Bečić skrenuo u konzervativno-desno, ka obraćanju starijem biračkom tijelu. To je, prema proceni tima koji je radio analizu, možda i neočekivano, uzimajući u obzir njegove godine.

“I u ovoj kampanji imali smo pojavljivanje religijskih simbola. Analiza kaže da je ono bilo obilato kod Gorana Danilovića”, navodi Cerović.

Cerović kaže da je bilo očekivano da se takva simbolika pojavi u Mandićevoj kampanji, ali da je značajno to mjesto pripalo i Bečiću.

“Za analitičare su to interesantne inverzije. Goran Danilović je, kako kaže analiza, skrenuo u desno više nego što se očekivalo ako pogledamo njegovu političku karijeru, Bečić ga pratio, pa se otvorila bitka za centar”, navodi on.

Cerović dodaje da su tu bitku za centar preuzeli Mandić i Milatović.

Cerović je komentarisao i radikalan zaokret u kampanji Andrije Mandića, tokom koje se čak i izvinjavao. Kaže da je teško procijeniti šta mu je to donijelo, ali da postoji dobra šansa da je više izgubio nego što je dobio. Zbog toga, prema analizi, prelivanje biračkog tijela otišlo je, kako kaže, kod Bečića i Milatovića.

Cerović kaže da je ova kampanja pokazala da prednost imaju novi kandidati, koji nijesu “potrošeni”, kao što je Jakov Milatović.

“U psihologiji je poznat taj fenomen da svako projektuje svoje želje u kandidata koji nije profilisan, te da je Milatovićev low-profile stav njemu donio dosta dobrog”, kazao je on.

Cerović je stava da je on uspio da na taj način pridobije birače i procrnogorskog i prosrpskog opredjeljenja, te da je od debate, odnosno sučeljavanja Đukanovića i Mandića bez ostalih kandidata, takođe profitirao upravo Milatović.

Priča o Evropskoj Uniji, kako kaže analiza, nije toliko bila zastupljena, ali su u njoj prednjačili Đukanović i Draginja Vuksanović Stanković.

Cerović ističe da je iz toga jasno kako je profilisan politički prostor u Crnoj Gori, odnosno da je on podijeljen na dva bloka.

21.09-Rezultati CDT-a

21.08-Rezultati CEMI-a na osnovu 77,5 odsto uzorka

21.05-Rezultati CEMI-a na osnovu 76 odsto uzorka

21.03-Rezultati CEMI-a na osnovu 73 odsto uzorka

21.00-Rezultati CEMI-a na osnovu 72 odsto uzorka

20.53-Rezultati CEMI-a na osnovu 65,5 odsto obrađenog uzorka

20:50- Gvozdenović: Izborna atmosfera izuzetno izazovna

Izvršni direktor agencije Damar, Vuk Čađenović, ocijenio je da izlaznost nije indikator koji ukazuje na rezultate izbora, odnosno koliku podršku će kandidati osvojiti.

“Prema anketama, drugi krug je izvjestan, odnosno siguran. Ono što ankete pokazuje je da gotovo nema neizvjesnosti za kandidata Đukanovića. Ankete pokazuju da se vodi borba između gospodina Jakova Milatovića i Andrije Mandića, a da Milatović ipak ima određenu prednost u odnosu na Mandića”, naveo je on.

Čađenović je, ipak, istakao da anketna istraživanja se nikada ne sprovode u cilju predviđanja izbornog rezultata, već rezultate u određenom vremenskom periodu.

On se osvrnuo na prethodne izborne cikluse, ističući da su izbori održani 1997. godine, kada su kandidati bili Milo Đukanović i Momir Bulatović, takođe bili neizvjesni.

“Osim tog izbornog procesa, prilično je bilo neizvjesno i 2003. godine, kada su učesnici bili gospodin Miodrag Lekić i Filip Vujanović. Čini se da su ovo treći izbori koje karakteriše ta neizvjesnost i sigurno je da nećemo znati ko je predsjednik u ovom krugu, već u drugom”, kazao je Čađenović.

On je kazao da ishod izbora opredijeliti drugi kandidat koji prođe u drugi krug.

Zamjenica programske direktorice Centra za demokratsku tranziciju, Milena Gvozdenović, navela je da je ambijent koji je prethodio izbornom danu bio izuzetno izazovan.

“Nije sprovedena izborna reforma, na šta je CDT više puta ukazivao. To je značilo da smo u ovaj izborni proces ušli sa starim zakonima, slabim i politizovanim institucijama, što znači da smo morali da se borima i sa starim problemima”, rekla je Gvozdenović.

Ona je istakla da su problemi i političke igre, koje su, kako je navela, još jedna odlika ovog izbornog ciklusa.

“Imali smo jednu kandidaturu koja je odbijena u sumnjivom procesu, ali i zbog što je otkrivena ponovna zloupotreba ličnih podataka građana. Iako smo često zavisili od politički kontrolisanih institucija, CDT se trudio da pruži pomoć svim građanima koji su bili meta političkih partija i kandidata koji su zloupotrebljavali njihove lične podatke i falsifikovali potpise. To je slučaj za koji sam uvjerena da su svi ispratili prethodnih dana i nadamo se da će dobiti pravedan epilog, a da će nadležni stati u zaštitu građana”, istakla je Gvozdenović

Ona je podsjetila da je CDT započeo kampanju “Glasaj slobodno” 2014. godine.

“Tada, smatrali smo da 2023. Godine neće biti potrebe da se i dalje sprovodi kampanja, ali, nažalost, realnost nas je demantovala”, kazala je Gvozdenović.

Podsjećajući na rezultate istraživanja koje je CDT, u saradnji sa agencijom Damar, spoveo tokom februara, navela je da je uticaj na volju birača bio jedan od problema i tokom ovog izbornog ciklusa.

Gvozdenović je istakla da je cilj kampanje “Glasaj slobodno” bio da se ohrabre birači i da im ukažu da ne postoji mogućnost da neko sazna za koga su glasali.

“Takođe smo nastojali da utičemo na državne institucije, kako bi štititli pravo građana na slobodan politički izbor”, kazala je Gvozdenović.

Govoreći o uzorku, kazala je da on obuhvata 18 odsto biračkih mijesta.

“Koristili smo sigurnu metodu, imamo projekcije rezultate koje su blizu zvaničnim rezultatima, a greška je minimalna. I to je nešto na čemu radimo duže od 20 godina. CDT-u je uvijek prioritet vjerodostojnost i kredibilitet procesa”, kazala je Gvozdenović.

20.30-Rezultati CEMI-a na osnovu 61 odsto obrađenog uzorka 

Kako je protekao izborni dan pogledajte OVDJE.

Slađana Đukanović