Vilson: Crna Gora mora da zaštiti svoje interese, Beograd da poštuje njenu nezavisnost

Veliki uspjeh nezavisne Crne Gore u proteklih 15 godina je to što je kroz članstvo u NATO-u osigurala trajni suverenitet, ocijenio je u intervjuu za Glas Amerike Dejmon Vilson, izvršni potpredsjednik američkog Atlantskog savjeta. Vilson je poručio da, iako postoje racionalni razlozi za izgradnju konstruktivnih odnosa sa Srbijom, Crna Gora mora da zaštiti svoje interese, a Beograd da poštuje njenu nezavisnost.

Glas Amerike: Šta su po vašem mišljenju bila najveća dostignuća nezavisne Crne Gore proteklih 15 godina?

Vilson: Najveći uspjeh, prije svega je to što je nezavisna, što je osigurala svoj suverenitet. Mislim da je izvanredan uspjeh to što je, pod liderstvom Mila Đukanovića u to vrijeme i uz podršku 55,5 odsto građana mirnim putem stekla nezavisnost i suverenitet. Takođe je izuzetno što je to urađeno na način kojim je podržana multietnička, demokratska sredina na Zapadnom Balkanu.  Jedno od glavnih dostignuća je naravno to što je osiguran trajni suverenitet kroz članstvo u NATO-u. To je stvarno veliki uspjeh za zemlju da za relativno kratko vrijeme postane saveznica Sjedinjenih Država i dio NATO-a.

Da li je nova vlada preduzela bilo kakve poteze kojima se dovodi u pitanje dosadašnja orjentacija Crne Gore?

Vilson: … I prije nego što su preuzeli dužnost, bilo mi je drago da čujem uvjeravanja i obećanja u pogledu nekih fundamentalnih stvari. Za NATO nije problematično da naši saveznici imaju odnose sa zemljama kao što su Rusija i Kina. Sjedinjene Države imaju odnose sa njima.  Međutim očekujemo, naročito od manjih saveznika i zemalja koje su  na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, da do određenog stepena to rade u koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima da bi se osiguralo da ih neko ne iskorištava,  da mogu da budu jednaki u tom odnosu, tretirani kao suvereni partneri i da postoje određeni parametri. Niko nije naivan u pogledu određenih pitanja i strahovanja – vidjeli smo pokušaj puča u Crnoj Gori ili druge ruske taktike miješanja u demokratije u Evropi i u Sjedinjenim Državama. Ne želimo da budemo naivni u pogledu tih taktika.

Crna Gora je nedavno objavila da neće slati pješadijski vod u misiju KFOR-a, pravdajući to pandemijom i nedostatkom budžetskih sredstava. Demokratski front se prije toga snažno usprotivio slanju crnogorskih vojnika u misiju na Kosovu. Kako će ta odluka uticati na odnose Crne Gore sa NATO-om i Sjedinjenim ?

Vilson:  Ovo pitanje je osjetljivo zato što je razočaravajuće ne imati crnogorske snage u KFOR-u, mislim da je to bio veoma važan doprinos, koji je naglašavao crnogorsku dugoročnu, još od sticanja nezavisnosti, riješenost da bude konstruktivan susjed i akter u regionu neko ko može dobro da sarađuje sa svim partnerima u regionu. Razočaran sam što Crna Gora neće biti prisutna u KFOR-u.

Sjedinjene Države su posljednjih 15 godina snažno podržavale Crnu Goru na njenom evro-atlantskom putu. Kako vidite ulogu SAD u Crnoj Gori u narednom periodu?

Vilson: Želim da Amerika bude više angažovana u regionu. Mislim da su prisustvo i angažman SAD-a na Zapadnom Balkanu ključni u pružanju bezbjednosti i stabilnosti, ali i da se osigura zamah u rastu i reformama.

A šta SAD mogu da urade da osiguraju da strani uticaji koje ste pomenuli ne prevladaju u Crnoj Gori?

Vilson: Treba jasno staviti do znanja da je Crna Gora naš saveznik i da postoji put do snažnih odnosa sa Sjedinjenim Državama, bez obzira na liderstvo zemlje. Radićemo sa svim strankama, parlamentima.  Posvećeni smo dugoročnoj prirodi našeg saveza. Drugo, mislim da je američka aktivna diplomatija ključna i da imamo ne samo ambasadore, što je važno, već da visoki zvaničnici obraćaju pažnju na to globalno geopolitičko takmičenje. Da smo prisutni i da šaljemo prave poruke upozorenja našim protivnicima i podrške partnerima i saveznicima.  Možemo da budemo ekonomski prisutniji da bi podstakli otpornije ekonomije sa većim brojem prilika zasnovanu na zaslugama  i vladavini prava.