Vukčević: Građanski identitet će sačuvati Crnu Goru

Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan K. Vukčević u intervjuu beogradskom nedjeljniku Novi magazin ističe da je našoj zemlji danas potreban novi konsenzus, ovoga puta unutar države. Taj novi konsenzus je, u stvari, novi dogovor svih koji crnogorsku državu prihvataju kao svoju.

” U tom novom dogovoru ili kompromisu veoma je važno istaći dvije činjenice. Prva je priznavanje crnogorske države kao neupitne. Drugo, da novi konsenzus polazi od građanina kao osnovnog subjekta, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. Ove dvije i činjenice su, prema mom mišljenju, polazište za jedan novi istorijski dogovor koji treba da čuva Crnu Goru”, kaže Vukčević u intervjuu Novom magazinu kojeg prenosimo.

Iako je, kako ističe,  spoljna politika pokazatelj onoga što se dešava i na unutrašnjem planu, čini mu se da se u Crnoj Gori oblikuje orijentacija koju bi metaforično mogli nazvati traganje za jugozapadnim putem ili prolazom.

“Posljednjih nekoliko vjekova, posebno u periodu vladavine dinastije Petrovića, i unutrašnja i spoljna politika bile su u znaku ostvarivanja onoga što bismo mogli nazvati sjeveroistočnim putem ili prolazom. Pristalica sam ideje ravnoteže. Dugo vremena imali smo orijentaciju koja je bila gotovo isključivo kontinentalna. Zato mi se čini da je za Crnu Goru veoma važno da vrati Mediteran u svoje kolektivno biće, pamćenje i mentalitet”, dodaje on.

Vukčević ističe da pod sjeveroistočnim putem ili prolazom podrazumijeva unutrašnju i spoljnu političku orijentaciju Crne Gore koja se oslanjala na Srbiju i Rusiju.

“To je put koji se dugo stvarao u životu i mentalitetu Crne Gore. Pod jugozapadnim putem ili prolazom podrazumijevam onu orijentaciju Crne Gore koja je bila usmjerena preko Mediterana ka Evropi. Da ne bi bilo zablude, ovim ne ističem potrebu za popravljanjem prošlosti i drugačijim vrednovanjem orijentacije koju je Crna Gora imala od početka 18. vijeka do početka 20. stoljeća. Niti je ovo moj stav sud o ispravnosti ili pogrešnosti te politike. Bila je to politika koju su oblikovali prosvećeni vladari dinastije Petrović, koji su u svom vremenu tragali za najboljim putem za svoju državu i svoj narod. Isticanje potrebe za vraćanjem mediteranske priče u život, mišljenje i mentalitet Crne Gore, pored ostalog je i ukazivanje na istorijsku činjenicu da smo nekada upravo preko Mediterana pripadali tadašnjoj Evropi”, dodaje on.

Prema njegovim riječima, ovome se protive svi oni koji svoju vjeru vide kao jedini oblik religioznosti i svi oni koji sebe vide iznad normi i institucije.

“Svaki nacionalizam, religiozna isključivost i poistovjećivanje sebe sa državom nisu prijatelji te iste države. Zato vjerujem da je razvijanje građanske svijesti u Crnoj Gori ono što je danas najprihvatljivije. Svaki drugi kolektivni identitet, ako postane dominantan, može lako da se preseli iz sfere kulture u politiku i da rastoči državu. Ta građanska svijest nosi u sebi ne samo princip ravnopravnosti ljudi već je oblikovana racionalnim interesima. Istovremeno, ovakav pristup identitetu nosi u sebi potrebu za isticanjem još jednog pitanja. To je pitanje kontinuiteta. Kontinuitet Crne Gore, istorijski gledano, nosi u sebi mnogo različitih identiteta”, navodi on.

Vukčević naglašava da je u Crnoj Gori podijela na Crnogorce i Srbe očigledna, u veoma politički prisutna.

“Zato ovu podjelu ne treba prikrivati već je treba razumijevati. Vjerujem da je isticanje građanina kao osnovnog subjekta i naglašavanje građanskog identiteta put za prevladavanje ove podjele. Naravno, nikada ne treba zaboraviti da od podjela mnogi žive i da im nije u interesu da one budu prevladane. Uostalom, i samo pitanje identiteta može se formulisati na tri načina: Ko sam ja? Ko smo mi? Ko smo svi? Ali ovo drugo je danas dominantno. Ako se izdignemo do ovog trećeg nivoa, što u životu postignu samo izabrani među nama, uvidi se sva relativnost prethodnih nivoa”, kazao je Vukčević.