Pojedine odredbe o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova su nezakonite, kaže u razgovoru za CdM dr Miloš Vukčević, advokat, univerzitetski profesor i član Predsjedništva Socijaldemokratske partije.
Vlada je juče usvojila Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije uprkos stavu i izdvojenom mišljenju potpredsjednika Vlade Raška Konjevića koji je, između ostalog, kazao da policijska ovlašćenja mogu imati isključivo službenici Uprave policije, a ne i MUP-a – kako je to predviđeno izmjenama ovog Akta.
Vukčević napominje da, kada su u pitanju radna mjesta MUP-a (bez Uprave policije) jedino u organizacionoj jedinici Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije mogu biti sistematizovana radna mjesta za policijske službenike iz razloga što je to propisano čl. 196 Zakona o unutrašnjim poslovima -Unutrašnju kontrolu vrši policijski službenik ovlašćen za vršenje unutrašnje kontrole (u daljem tekstu: policijski službenik unutrašnje kontrole). Sva ostala radna mjesta, jasan je, moraju biti sistematizovana za državne službenike i namještenike, jer se na njih primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, dok Zakon o unutrašnjim poslovima nije za njih propisao policijska ovlašćenja i zvanja kao za Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije.
“Prema tome, u Direktoratu za bezbjednosno – nadzorne poslove i Odjeljenju za antikorupciju ne mogu biti sistematizovana radna mjesta za policijske službenike, jer ona nisu prepoznata Zakona o unutrašnjim poslovima kao poslovi koje vrše policijski službenici. Tačno je da su poslovi Odjeljenje za antikorupciju prepoznati Zakonom o unutrašnjim poslovima (čl. 183-188), ali tu nigdje ne piše da te poslove obavljaju policijski službenici, kao što to piše za službenike unutrašnje kontrole, već su samo opisani poslovi i ovlašćenja koje ima službenik za kontrolu rada u Ministartsvu bez navođenja da je on policijski službenik”, navodi Vukčević.
Upravo to što je Zakon o unutrašnjim poslovima prepoznao službenike Odjeljenja za antikorupciju kao državne službenike za posebnim ovlašćenjima, te pobrojao njihove poslove i ovlašćenja, dodaje on, pokazuje da zakonodavac nije htio da oni budu policijski službenici, jer da je htio to bi bilo izričito navedeno u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kao što je navedeno za službenike Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.
Kada je u pitanju Direktorat za bezbjednosno – nadzorne poslove, Vukčević podvlači da je u Zakonu o unutrašnjim poslovima izostalo da se posebno propišu ovlašćenja i poslovi njegovih službenika u pogledu nadzora nad radom Uprave policije, pa isti mogu vršiti jedino nadzor koji propisuje Zakon o upravnom postupku.
“Dakle, ovakav Pravilnik o sistematizaciji MUP-a , tačnije njegove odredbe koje propisuju radna mjesta za policijske službnike, sem odredbi o Upravi policije i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu, su nezakonite jer se jedino Zakonom mogu propisati ovlašćenja, nikako podzakonskim aktom – Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a”, jasan je sagovornik CdM-a.
Naime, kako objašnjava, članom 24 Zakona o državnoj upravi propisano je da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona i drugih propisa, dok je članom 25 ovog zakona propisano da se pravilnikom ne mogu ustanovljavati prava i obaveze za fizička i pravna lica.
Vukčević kaže da upravo to čini ovaj Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP, ustanovlja policijska ovlašćenja za državne službenike MUP-a bez uporišta u Zakonu o unutrašnjim poslovima, što ove odredbe čini nezakonitim.
MUP se vraća u devedesete
“Jasno je da bi u slučaju da se pokrene ocjena zakonitosti ovih odredbi pred Ustavnim sudom, iste bile proglašene nezakonitim, jer nijesu u skladu Zakonom o unutrašnjim poslovima i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Na ovaj način MUP počinje da se vraća na staro rješenje koje je bilo još 90-tih i početkom 2000. godina kada su svi službenici MUP-a bili policijski službenici i kada je u okviru MUP bila i javna i tajna policija ANB a sve pod kontrolom ministra unutrašnjih poslova”, navodi on.
Podvlači da je ovakvo rješenje loše i upravo je bila preporuka stranih eksperata da se nekad jedinstveni MUP razdvoji na MUP, Policiju i ANB što je to nekad sve bilo zajedeno čime se narušavala operativna nezavisnost policije.
“Takođe postavlja se pitanje da li je predlagač Pravilnika svjestan da će svi ovi službenici u Direktoratu za bezbjedonosne poslove i nadzor i Odjeljenju za antikorpiciju dobiti policijska ovlašćenja, što može dovesti i do zloupotrebe tih ovlašćenja od strane tih službenika koji nisu dio Policije, narušiti operativnu nezavisnost policije, ali stvoriti i nove dužnosti za te službenike za koje oni nisu obučeni poput vršenje policijskih poslova van radnog vremena član 22 Zakona o unutrašnjim poslovima – policijski službenik, u slučajevima kad je to moguće, van radnog vremena, pruža pomoć svakom licu koje se nalazi u opasnosti, sprječava vršenje krivičnih djela i radnji koje mogu da naruše javni red i mir ili ugroze bezbjednost lica i imovine, u zavisnosti od procjene i stepena ugroženosti bezbjednosti lica i imovine”, kaže advokat Vukčević.
Objašnjava da u slučaju iz stava 1 ovog člana policijski službenik, bez odlaganja, obavještava najbližu organizacionu jedinicu policije, ostaje na licu mjesta i obezbjeđuje lice mjesta do dolaska policijskih službenika koji će postupiti po njegovom obavještenju i preduzima druga policijska ovlašćenja, mjere i radnje u skladu sa zakonom, te član 23 – policijski službenik je dužan da preduzme nužne radnje u vršenju policijskih poslova radi zaštite života ljudi i kad mu je u vršenju tih poslova ugrožen život.
“Dakle, svi ovi službenici u MUP sa policijskim zvanjima i ovlašćenjima imaće ovu dužnost da preduzimaju policijske radnje i nakon radnog vremena, ali i da zaduže i nose oružje”, ističe sagovornik CdM-a.
Napominje da usvajanje na Vladi ovakvog nezakonitog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP-a, otvara mogućnost i drugim ministrima da poput ministra Adžića počnu da donose pravilnike o unutrašnjoj sistematizacije i organizaciji u kojima će propisati da na pojedinim radnim mjestima budu policijski službenici, jer ako se to može Pravilnikom, a ne Zakonom propisati zašto da ne.
“Tako onda i Ministarstvo finansija recimo može iskazati interesovanje da ima policijske službenike u svom sastavu, posebno na poslovima na kojima se vrši kontrola ili u Upravi za prihode i carine. Jasno je da bi sva ova rješenja bila nezakonita jer nemaju uporište i osnov u zakonu, jer se ne mogu pravilnikom ustanovljavati prava i obaveze, već samo zakonom koji donosi Skupština, a ne pojedinac ili Vlada, ali u ovom slučaju je bitno čuti i mišljenje Uprave za kadrove koje je morala dati negativno mišljenje na navedene odredbe Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji MUP-a”, navodi sagovornik CdM-a.
Zloupotrijebljen sistem
Prema njegovim riječim, povećavanjem broja policijskih službenika sa savjetničkim zvanjima (koji su policijski službenici sa svim ovlašćenjima) zloupotrebljen je sistem policijskih savjetničkih zvanja, jer su oni bili propisani prvenstveno radi dovođenja u Upravu policije ljudi sa stručnim zvanjima koji ne ispunjavaju uslove za dobijanje zvanja policijskih inspektora poput Forenzičkog centra, Odjeljenja za sajber kriminal, Odjeljenja za spriječavanje pranja novca gdje su potrebne stručne ekspertize.
“Ovakvim pravilnikom ta policijska savjetnička zvanja su proširena na radna mjesta u MUP kako bi neosnovano državni službenici dobili policijska zvanja, ovlašćenja, ali i veće zarade od njihovih kolega državnih službenika i namještenika”, zaključio je Vukčević u razgovoru za CdM.
Miraš Dušević
