Politika

Zahtjev Italije za prijem migranata u Crnu Goru još u proceduri

Vlada Crne Gore još nije odgovorila na zahtjev Italije da primi migrante sa Sicilije, saopštio je crnogorski premijer Duško Marković u nakon sastanka sa bugarskim kolegom Bojkom Borisovim.

“Zahtjev Vlade Italije je u proceduri i tokom ove sedmice biće na dnevnom redu Nacionalnog tijela za pitanja migracije, a kasnije će stav tog tijela biti razmatran na Vladi . Dakle, još nemamo stav o tome ali je taj zahtjev, ponavljam u proceduri”, najavio je Marković, prenosi RSE.

<<<Italija traži da Crna Gora primi migrante, Vlada još bez stava<<<

Migranti, uglavnom iz Eritreje, su bili zarobljeni u luci Katanija, jer im italijanska vlada nije dozvolila da se iskrcaju dok druge zemlje EU ne pristanu da preuzmu dio njih.

Potom su mediji objavili da su Albanija i Irska, te Katolička crkva u Italiji dogovorili prihvat ove grupe migranata, a da zvanični Rim nije dobio odgovor iz Crne Gore.

Predsjednici vlada Crne Gore i Republike Bugarske Duško Marković i Bojko Borisov saopštili su danas na konferenciji za medije održanoj nakon zvaničnih razgovora da su odnosi dviju država prijateljski i sadržajni, da su produbljeni podrškom Bugarske našim evropskim i evroatlantskim integracijama, te da obje strane vide mogućnost snažnije ekonomske saradnje.

“Bugarska je sve vrijeme naših evropskih i evroatlantskih integracija bila uz nas, vjerovala u našu ambiciju i u naše mogućnosti, pružala konkretnu političku i svaku drugu podršku-zbog toga smo mi danas saveznici u NATO-u i veoma pouzdani partneri u procesu evropskih integracija Crne Gore”, rekao je Marković.

Borisov je saopštio da naša zemlja i u buduće može u evropskim integracijama računati na potpunu podršku Bugarske pogotovo u procesu otvaranja preostala dva pregovaračka poglavlja.

“Na svim nivoima predstavnici Bugarske podržavali su od samog početka Crnu Goru. Jedna smo od prvih država koja je učinila sve što je moguće jer smo uvjereni da Crna Gora poslije ulaska u NATO mora na najbrži mogići način ući u Evropsku uniju”, kazao je on i dodao da će Bugarska i ubuduće podržavati našu zemlju kao i Makedoniju i Abaniju kada budu pokrenule evropske integracije.

Borisov je istakao da smatra važnim ubrzati proces integracija u razdoblju prije evropskih izbora jer će tada “posljednja stvar na koju će misliti biti Zapadni Balkan”.

Podrška Bugarske ključna za cio ZB i za Jadransko-jonski koridor

Marković je naglasio da je podrška Bugarske i premijera Borisova lično bila ključna da se Zapadni Balkan nakon petnaest godina nađe na agendi Evropske unije kao i da Jadransko-jonski autoput bude na ovogodišnjoj konferecniji koji je u Londonu organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uvršten u listu koridora koje podržava Evropska unija.

“Predsjednik Borisov i njegova vlada su bili odlučujuće važni za održavanje samita EU-ZB u Sofiji nakon 15 godina koji je dao jasnu evropsku perspektivzu Zapadnog Balkana. Napori predsjednika Borisova su rezultitrali usvajanjem političke deklaracije koja je zemljama Zapadnog Balkana, kandidatima za članstvo u EU, dala jasnu evropsku perspektivu. Zahvaljujući Bugarskoj i predsjedniku Borisovu smo najozbiljnije smo pokrenuli priću o regonalnom infrastrukturnom povezivanju koja je važna za ekonomski napredak regiona i bolji život naših građana u cijelom regionu i cjelini i u svakoj zemlji. U Deklaraciji Samita u Sofiji je ušla je i Jadransko-jonska cesta kao projekat koji će podržatui Evropska unija. To se desilo isključivo zahvaljujući opredjeljenju predsjednika Borisova iza kojeg je on stao na ekonomskom forumu koji je organizovala EBRD u Londonu”, rekao je on.

Predsjednik VladeBugarske istakao je važnost infrastrukturnog povezivanja država Jugoistočne Evrope rekavši da će to biti važno za povezivanje Zapadme Evrope i Azije kao i za konkurentnost biznisa u našem regionu.

Borisov je posebno važnim ocijenio što će veliki dio finansiranja infrastrukturnih projekata stići iz izvora Evropske unije, te da je zbog toga važno da države regiona usklade svoje putarine i granične procedure kako bi maksimalno bilo olakšano obavaljanje poslova.

Bugarska želi da svoju energiju izvozi crnogorskim podmorskim kablom

Premijeri Marković i Borisov su rekli da su razgovarali i o jačanju ekonomske saradnje Crne Gore i Bugarske.

“Danas u neposrednom razgovoru govorili smo kako da unaprijedimo ekonomsku saradnju, da povežemo naše ekonomije, da otvaramo nova radna mjesta i stvaramo nove prilike za naše ljude”, naveo je Marković.

Borisov je predložio Markoviću konkretan projekat u oblasti energetike.

“Mene zanima transfer struje između Crne Gore i Italije jer mi imamo dva nuklearna reaktora, imamo spreman teren za gradnju nuklearke. Predložio sam da napravimo jednu mješovitu kompaniju, možda uz neko simbolično učešće u izgradnji naše nuklearke, možda i sa kolegama iz Srbije, da bismo prenosili tu energiju naravno i prema Italiji na bazi onoga što vi gradite sa Italijom. Mislim da bi to bio jako dobar, profitabilan projekat”, zaključio je premijer Borisov istakao da se sa Markovićem dogovorio da o ovome razgovaraju stručnjaci dviju država ocijenivši da treba iskoristiti to što Bugarska ima energiju, a Crna Gora podmorski energetski kabl.

20 Komentara na "Zahtjev Italije za prijem migranata u Crnu Goru još u proceduri"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend