Politika

Blažić: Zahtjev Tužilaštva valjan

Zahtjev koje je Osnovno državno tužilštvo podnijelo Skupštini radi davanja odobrenja za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika Demokratskog fronta DF, valjan je, smatra dekan Fakulteta za državne i evropske studije, Đorđije Blažić.

Administrativni odbor predložio je danas da Skupština, na osnovu zahtjeva Osnovnog državnog tužilaštva, ukine imunitet poslanicima DF-a, Milanu Kneževiću, Milutinu Đukanoviću, Marini Jočić i Branku Raduloviću, radi pokretanja krivičnog postupka.

Oni se sumnjiče za nasilničko ponašanje u holu Skupštine Crne Gore u februaru.

Blažić je podsjeto da je u svom prethodnom reagovanju 19. juna ocijenio da pravni poredak Crne Gore nije dao za pravo Tužilaštvu da zahtijeva od Skupštine skidanje imuniteta poslanicima radi određivanja pritvora, već samo pokretanja krivičnog postupka.

Evidentno je, kako smatra, da je ta državna institucija uvidjela potrebu unapređenja svoje komunikacije prema Skupštini.

“Današnje razmatranje Zahtjeva Osnovnog državnog tužilaštva od Administrativnog odbora Skupštine, radi davanja odobrenja za pokretanje krivičnog postupka protiv četiri poslanika jeste način na koji Tužilaštvo može i treba da se obraća Skupštini”, naveo je Blažić u saopštenju.

Dobro je, prema njegovim riječima, što Zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva ne sadrži i dio o određivanju pritvora, jer to nije u nadležnosti Tužilaštva, već suda.

“Analizirajući pravnu valjanost postojećeg Zahtjeva sada poslanici imaju jasno pravno utemeljeno činjenično stanje koje im omogućava adekvatno donošenje odluke”, naveo je Blažić.

Kako je rekao, Osnovno državno tužilaštvo postupilo je u skladu sa stavom 3 člana 86 Ustava Crne Gore kojim je propisano da se protiv poslanika ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

“Dakle, u ovom slučaju u pitanju je takozvani procesni imunitet, koji ne podrazumijeva da je poslanik a priori odgovoran, već da njegov imunitet predstavlja procesnu smetnju za vođenje postupka”, objasnio je Blažić.

Predmetni zahtjev treba, kako je naveo, staviti i u širi politički kontekst, jer se radi o zakonodavnom tijelu države.

“Naime, kroz odlučivanje o ovom predmetu Skupština pokazuje i svoj demokratski kapacitet – da nije sudnica da presuđuje, već da omogućava svakoj grani vlasti da koristi pravom date mehanizme i, uz pretpostavku nevinosti svakog lica, pokrene i sprovodi postupak pred nadležnim sudom”, rekao je Blažić.

On je ocijenio da su navedena pravna situacija i ukupni događaji koji su do nje doveli veoma bitni uzimajući u obzir, ne samo politički, već i sociološki kontekst.

Blažić, kako je kazao, ne može, kao dekan Fakulteta, ostati imun na ponašanje poslanika u zgradi Skupštine – kolijevci crnogorske demokratije i nacionalnog bića.

On smatra da nedavna ponašanja šalju zbunjujuću sliku mladim ljudima.

“Diksusija sa studentima po ovom pitanju me dovela i do potrebe da svoje reagovanje usmjerim i u pravcu potrebe skretanja pažnje crnogorske javnosti da ne smijemo dozvoliti da Skupština bude „gladijatorska arena“, poručio je Blažić.

Naprotiv, kako je rekao, ako poslanici nijesu u stanju da svoje nagone i nezadovoljstvo artikulišu na način koji priliči domu za koji su izabrani od građana, dobro je znati da postoje institucije koje će takvo ponašanje sankcionisati. “Posebno što se radi o predstavnicima građana, a mišljenja sam da građani nijesu dali mandat bilo kom poslaniku da kroz neprilagođenu verbalnu ekspresiju i fizičke obračune postiže političke programske ciljeve”.

Blažić je naveo da niko, a posebno poslanik, nema pravo da svojim ponašanjem šalje poruku da je u Crnoj Gori svoje mišljenje moguće dokazati primjenom fizičke sile.

On je poručio da se od takvih poruka mora sačuvati ova mlada država, a posebno mladi ljudi kojima nosioci javnih politika treba da služe kao pozitivan primjer.

“Definitivno, ovakvo ponašanje ne može biti primjer mladim generacijama kako se vrši poslanička ili bilo koja druga javna funkcija”, zaključio je Blažić

Send this to a friend