Zašto su važne individualne kandidature, hoće li ih poslanici podržati

Predlogom zakona o izboru odbornika i poslanika koji je vladajuća koalicija stavila u skupštinsku proceduru, predviđena je mogućnost individualne kandidature, odnosno da jedna osoba može biti kandidat na jednoj listi za izbor. Za usvajanje ovog izbornog Zakona neophodna 2/3 većina ukupnog broja poslanika, odnosno glas 54 poslanika.

U DPS-u za CdM kažu da individualne liste omogućavaju jednom kandidatu da se kandiduje na izbornoj listi za razliku od prethodnog rješenja u Zakonu o izboru odbornika i poslanika gdje je definisano da se odbornici i poslanici biraju sa  lista partija, koalicija ili grupe građana.

Veliki iskorak

Poslanik DPS-a Danijel Živković je jasan-ovakvo zakonsko rješenje je predloženo od strane NVO sektora, prihvaćeno od akademske zajednice i pohvaljeno do strane posmatračke misije OSCE. Vjeruje da je ovo veliki iskorak u cilju uspostavljanja pluralizma ponude na političkoj sceni uz poštovanje procedura  prilikom sakupljanja potrebnog broja potpisa što je definisano u Zakonu.

“Mi u DPS pokazujemo najveći stepen odgovornosti u odnosu na unaprijeđenje izbornog zakonodavstva, jer smo spremni da radimo sa svim zainteresovanim stranama postujući preporuke posmatračke misije na jačanju ukupnih demokratskih kapaciteta društva, vodeći računa o najboljim evropskim praksama”, jasan je poslanik Živković.

Napominje kako opozicioni predstavnici nisu podržali ovako koncipiran zakonski tekst čime su sebe kvalifikovali kao neodogovrne predstavnike onih građana koji su ih birali da aktivno učestvuju u radu parlamenta.

“Zbog toga bi svaki birač na narednim parlamentarnim izborima trebalo dobro da razmisli da li će svoje povjerenje ukazati onima koji u kontinuitetu traže izgovore za loš izborni rezultat u izbornim zakonima koje ne žale ni sami da mijenjaju”, kazao je Živković u izjavi za CdM.

Pravo birača

Dekan Fakulteta za državne i evropske sutdije, prof. dr Đorđije Blažić, za CdM kaže da je individualna kandidatura nešto što je nesporno.

“To je pravo birača. Isključivanje individualne kandidature je uskraćivanje ustavnog prava birača”, naglasio je profesor Blažić.

Komentarišući ovu temu, koordinator programa ljudska prava i pravde u Građanskoj alijansi, Zoran Vujičić, za CdM napominje kako stavljanje u proceduru krovnog zakona u izbornom sistemu, a da prije toga nije doslo ni do dijaloga između političkih partija pokazuje da je ova inicijativa u startu osuđena na propast.

Naći najbolju platformu

Na žalost, dodaje sagovornik CdM-a,  previše je vremena prošlo a da političke partije se nisu izdigle iznad partijskih interesa i da dijalogom dođu do konketnih rješenja koje će unaprijediti izborni ambijent.

“Iako je Ustavom jasno definisano da bira i da bude biran ima pravo građanin Crne Gore  koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivalište u Crnoj Gori, zakonom je neustavno proširen cenzus  i na poslovnu sposobnost, upis u birački spisak, dupli boravišni cenzus i elektronsku identifikaciju birača. Pasivo biračko pravo je predato političkim partijama koje nisu željele do sada da se ovo pitanje uredi. Ovaj predlog traži širi konsenzuz i koji traži da se do detalja regulišu određena pitanja a koja ovim putem nisu riješena. U ovom trenutku bi političke partije trebalo da iskoriste ovo malo vremena do izbora i da u postojećem izbornom ambijetu nađu najbolju platformu za izlazak na izbore”, jasan je Vujičić u izjavi za CdM.

Ustav garantuje

U Socijalističkoj narodnoj partiji tvrde da Ustav Crne Gore, kao akt sa najvećom pravnom snagom, garantuje neposredni izbor predstavnika građana.

“To pravo se kod nas jedino u potpunosti ostvaruje na predsjednickim izborima, dok na parlamentarnim i lokalnim imamo svu snagu koncentrisanu u rukama uglavnom lidera politickih partija koji predlazu pojedince za poslanike ili odbornike i odredjuju njihovo mjesto na listi”, kaže za CdM portparol SNP-a Miloš Rajković.

SNP smatra da otvorene liste imaju perspektivu i da bi trebale biti dio novog zakonodavstva.

“Isto tako, bilo bi dobro da se razmisli o nekom mjesovitom modelu, u kojem bi se dio poslanika ili odbornika birao neposredno, a dio kao do sada. Takodje, smatram da se model neposrednog izbora mora vratiti na lokalnom nivou, jer je to odlicno funkcionisalo do prije desetak godina i gradjani su uvijek znali da ce Gradonacelnik ili Predsjednik opstine biti neko ko je dobio direktno povjerenje stanovnika, a ne neko koga predlozi partijska centrala, a mozda i nije bio ni na listi”, navode u SNP-u.

Do novog saziva Skupštine

Lider Liberalne partije Andrija Popović za CdM naglašava da je više puta kao demokratski iskorak podržao Predlog Zakona kojima se podržavaju otvorene izborne liste, koji je predlagala opozicija.

“Jedan sam od predlagača Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika,koji se nalazi u skupštinskoj proceduri sa jednom od najznačajnijih novina,omogućavanjem individualnog kandidovanja. Kako je za usvajanje ovog izbornog Zakona neophodna 2/3 većina ukupnog broja poslanika a ne vidim volju za usvajanjem istog, ovaj Zakon će vjerovatno sačekati novi saziv Skupštine Crne Gore,početkom naredne godine”, istakao je Popović u izjavi za CdM.

Zakonom je propisano da  jedno lice može biti kandidat na jednoj listi za izbor. Ova norma je izmijenjena u odnosu na važeći zakon u pogledu brisanja minimalnog broja kandidata koji jedna izborna lista treba da sadrži i time se omogućavaju individualne kandidature.

M.Dušević