Zbog čega Abazović ublažava Krivokapićeve poruke?

Kako treba tumačiti poruke potpredsjednika crnogorske vlade kada ublažava otrovne strelice velikosrpskog nacionalizma poslate iz Crne Gore? Za sada ne izgleda da je uspio ukrotiti svoje koalicione partnere, čime se ispočetka pravdao ulazak Dritana Abazovića i njegove građanske URA-e u novu crnogorsku vlast sa prosrpskim Demokratskim frontom i Demokratama. Kako ocjenjuju analitičari, vidljivi učinci URA-e u novoj vlasti za sada su samo pripovijedanje “o konačno oslobođenoj, demokratizovanoj Crnoj Gori”, piše Al Jazeera.

<<<Abazović negirao da je Vlada čestitala Dan Republike Srpske<<<

Čestitku novog crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića povodom 9. januara, kojeg u Republici Srpskoj proslavljaju kao dan tog bosansko – hercegovačkog entiteta, uprkos zabrani Ustavnog suda BiH da se to čini, Abazović je nazvao privatnom premijerovom čestitkom iza koje ne stoji crnogorska vlada kao institucija, pa su i tenzije iz Sarajeva, prema Abazoviću, u tom kontekstu bespotrebne.

„Da budem vrlo eksplicitan, mislim da vlada Crne Gore nije trebala da čestita, i ona zvanično nije čestitala dan RS-a. Za nas postoji samo dan Bosne i Hercegovine…“, rekao je Al Jazeeri Abazović.

On je rekao da ne razumije potrebu da stalno stvaramo neprijateljstva umjesto da naša politika dvije zemlje, ali i regiona bude pomiriteljska.

“Mi moramo da shvatimo da živimo u zemljama koje su imale vrlo tragičnu prošlost, i to u bliskoj istoriji, i da ne možemo sve naše frustracije koje postoje tek tako eliminisati. Ali, ono što možemo da uradimo jeste da ponekad ako je potrebno progledamo i kroz prste”, dodao je Abazović.

Asim Mujkić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu nije pak oduševljen gledanju kroz prste politikama koje urušavaju vladavinu prava. Naprotiv, Mujkić kaže kako se neko kao pripadnik građanske opcije [Dritan Abazović] mora zalagati za vladavinu prava, pa samim tim ukoliko pravni sistem jedne zemlje neki čin presuđuje kao protivustavan, znači time i bespravan, podrška tom činu istovremeno je podrška vladavini sile a ne prava.

Šta predstavlja proslava 9. januara?
Vlasti RS-a 9. januar obilježavaju u znak sjećanja na taj datum iz 1992. godine kada je grupa srpskih zastupnika iz skupštine tadašnje SR BiH jednostrano proglasila tvorevinu pod nazivom ‘Srpska republika BiH’.

Bio je to pokušaj sprječavanja proglašenja samostalnosti BiH i dio scenarija po kojem je tu bivšu federalnu jedinicu u sastavu SFRJ trebalo zadržati u sastavu Jugoslavije.

Ustavni sud BiH je zaključio da obilježavanje 9. januara vrijeđa prava Hrvata i Bošnjaka koji žive u RS-u jer predstavlja praznik samo jednog naroda i naredio vlastima da kao dan entiteta utvrde neki drugi datum no entitetske vlasti tu sudsku odluku odbijaju sprovesti. Proslava 9. januara iz 1992. godine za nesrpsko stanovništvo, ali i Srbe koji su se pokušali suprotstaviti politici nasilja, predstavlja početak četvorogodišnjeg progona i ubijanja.

„Pripadnik građanske opcije može da se ne slaže s nekim zakonom ili pravnim okvirom ili odlukom za koju onda mora argumentirano ustvrditi da je nelegitimna, odnosno moralno neprihvatljiva, pa u skladu s tim i preduzeti one mjere koje danas zovemo građanskom neposlušnošću s ciljem promjene tog pravnog okvira, zakona ili odluke. Ali ni to u slučaju proslave dana RS nije slučaj jer je za dobar dio populacije u BiH taj dan u moralnom smislu neprihvatljiv jer označava početak nasilnog progonstva i zločina. Abazovićev, Krivokapićev i Vučićev čin se ne može opravdati ni iz aspekta vladavine prava niti iz aspekta morala pa kao takav predstavlja izraz elementarnog nepoštovanja prema susjednoj zemlji i dobrom dijelu njenog stanovništva“, kaže Mujkić.

„Ukoliko se naši odnosi ne zasnivaju na poštovanju prava i elementarnih moralnih normi onda oni postaju odnosi sile“, dodaje.

‘To Krivokapić nosi u sebi’
Prema politici balansiranja između nacionalizma i vladavine prava koju zagovara Abazović i njegova URA-e nije optimističan ni Branko Lukovac, bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore. Ozbiljne sumnje u privrženost osnovnim ciljevima građanskog društva Lukovcu podstiče već sama činjenica da je URA kao građanska partija ušla u postizborni savez sa onim koalicijama koje su „protivne nezavisnosti Crne Gore, i koje su odustale od strateških opredjeljenja zemlje“.

„Dosta je nepoznanica oko nove crnogorske vlade”, kaže Lukovac za Al Jazeeru.

„Rečeno je da im treba dati šansu. Međutim, za tako kratko vrijeme oni su donijeli niz odluka koje izazivaju ozbiljne sumnje, pa i zabrinutost u njihovu kompetentnost pa i njihovu posvećenost dobrobiti Crne Gore. Da li oni otvaraju prostor za uticajSrpske pravoslavne crkve kao moćnog činioca ostvarivanja velikosrpske politike u regiji?“

Čestitanje datuma koji se protivno ustavu Bosne i Hercegovne obilježava kao dan jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, makar to bila i privatna čestitka, za Lukovca otkriva mnogo više.

„Dakle, nije bitno to što čestitku nije poslao zvaničnim kanalima, pokazao je da je to u njemu kao što je u njemu da je Crna Gora druga srpska država. To kao predsjednik [crnogorske] vlade neće saopštiti javno, ali to on nosi u sebi. Ova [čestitka dana RS-a] takođe je nešto što je njegovo, što je vezano za njegov odnos prema onima koji vide taj ‘srpski svet’ na relaciji Beograd – Banja Luka – Podgorica. Očigledno da to on nije mogao da sakrije, nego je rekao u privatnom razgovoru, a predsjednica Republike Srpske to nije smatrala privatni razgovor, nego je tome dala sasvim jak publicitet“.

Bivši crnogorski diplomata kaže da javnost u toj zemlji ima bezbroj pitanja koja ih brinu u vezi nove crnogorske vlade: šta premijer Krivokapić nosi u sebi, i kakav će to biti njegov mandat – hoće li on iskoristiti taj mandat i sa ljudima koje je okupio oko sebe urušiti sve ono za šta se Crna Gora zalagala na referendumu 2006. godine i od referenduma do danas?