Zenka: SPC u Crnoj Gori djeluje bez ikakve kontrole, često antidržavno

Pripadnici manjina u Crnoj Gori trenutno su u daleko povoljnijoj političkoj poziciji nego što su bili ranije, 90-ih godina, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore.

Ali, kazao je Zenka, još uvijek postoje određeni zahtjevi na ispunjenju njihovih političkih ambicija, odnosno političkih aspiracija koje imaju.

Kao primjere naveo je zahtijeve Albanaca za novim, odnosno upotpunjenim Izbornim zakonom Crne Gore o izboru odbornika i poslanika.

“No, jednostavno Crna Gora ima ono što je najbitnije za nas manjine. Pripadnik sam Koalicije “Albanci odlučno” i kao predstavnicima te koalicije pripalo nam je mjesto ministra za ljudska i manjinska prava koje ja obnašam, kao i pozicija i potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Hrvati isto imaju ministarsko mjesto, Bošnjaci imaju potpredsjednika Vlade i dva ministra u Vladi Crne Gore. Jednostavno, svakim danom vidimo progres u ispunjenju zahtjeva manjina u Crnoj Gori. Te progrese malo usporavaju ova previranja što se dešavaju u Crnoj Gori”, naglasio je Zenka.

Manjine saveznici, a ne protivnici 

Ministar za ljudska i manjinska prava Crne Gore rekao je da su manjine često na uštrb svojih interesa podržavale sve progresivne ideje Crne Gore na putu ka evroatlanskim integracijama.

“Crna Gora kultiviše tu vrijednost da je vladajuća struktura u Crnoj Gori u manjinama gledala političke saveznike, nikako protivnike. Zahvaljujući tome sada su manjine u koaliciji sa vladajućom partijom u Crnoj Gori, DPS-om. Svakim danom ima sve više sluha za potrebe manjina u Crnoj Gori. Jer, ipak, Crna Gora je multinacionalna, multikonfesionalna država i u duhu svega toga Crna Gora i nastupa”, istakao je Zenka.

Kao primjer koji najbolje oslikava veoma dobro stanje naveo je Vladu Crne Gore. Ona, kazao je Zenka, ima jednu veliku vrijednost jer u njoj od 18 ministara osam ih participira iz redova manjina.

“Oni, iz manjina su predstavnici što građanskih, ali jednako tako i nacionalnih partija, autentičnih partija, koji predstavljaju svoj narod, odnosno manjinu u Crnoj Gori. To sve govori pozitivno samo za sebe. To je taj pozitivitet sam od sebe koji krasi Crnu Goru. To je ta pozitivna energija koja Crnu Goru vodi naprijed. Griješilo se, griješi se i grriješit će se i ubuduće. Ali, bitno je da postoji ta demokratska spremnost svih da se dogovorimo. Ipak smo pobornici pregovora i dogovora. Nismo pobornici nekih zlih i mračnih ideja koje imamo prilike da vidimo i da čujemo da još postoje ne samo u Crnoj Gori, nego to postoji i u regionu. Crna Gora se momentalno dostojanstveno i pravno dobro kao država suprotstavlja tome”, poručio je Zenka.

Pokušaji osporavanja zakona o vjeroispovijesti 

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore govorio je i o stalnim pritužbama Srpske pravoslavne crkve koja vlastima Crne Gore spočitava da “ne dozvoljavaju ispoljavanje slobode vjere i njihovo djelovanje”.

“To me podsjeća na priču kad se vuk žali što kolje ovcu. Jednostavno Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori djeluje kako hoće, bez ikakve kontrole. Vi možete čuti po izjavama, po nastupima i djelovanjima da je to čak često puta antidržavno. Onda se žali da nema nikakvu slobodu. Jednostavno u Crnoj Gori radimo na pitanju donošenja zakona o vjeroispovijesti. I želi se da se stvori jedna atmosfera negativiteta kao tobože da se ovaj zakon donosi protiv onoga ili ovoga. To apsoultno nije tačno”, stava je Zenka.

Ipak, je, kaže Zenka, jedna velika vrijednost u Crnoj Gori je što je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava preko Direktorata za vjere neposredno u kontaktu i u izuzetno dobroj saradnji sa svim vjerskim institucijama u Crnoj Gori.

“Izuzev što ima ta problematika oko Srpske pravoslavne crkve. Jer, SPC apsolutno odbija kontakte da se pregovara u vezi njenog položaja u Crnoj Gori. Mi nećemo nasjesti na te riječi da se radi protiv njih. Ako se išlo u Crnoj Gori protiv neke vjere, to je bilo do 1997. godine. Tada su sve ostale vjere bile ugrožene izuzev one pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Mi imamo nakon 1997. ipak, jednu drugačiju klimu. To je klima zahvaljujući kojoj sam i ja na mjestu ministra za ljudska i manjinska prava. To je zahvaljujući tome što imamo ovu Crnu Goru kao što imamo sada”, ističe Zenka.

Kao ministar bez problema ide na džumu 

Nekome, navodi, smeta što manjine podržavaju trenutnu većinu u Crnoj Gori.

“Mi nismo krivi tome. Mi nastupamo naspram ponuda. Manjine su nastupile naspram tih osoba koje pružaju pozitivnu ruku, koji pružaju ruku prijateljstva ili su išle ka toj ruci jer su vidjeli što može donijeti druga strana, kakve su to mračne sile. Ako pogledate sada izjave tih opozicionih partija naspram manjine onda samo po sebi to priča zašto smo mi na ovoj strani, zašto nismo tamo”, poručio je Zenka.

Pohvalio se kako Crna Gora ima sada uspostavljanje jedne nove vjerske zajednice, Jevrejske zajednice, što je novo bogatstvo u Crnoj Gori.

“Jevrejska zajednica je sada u fazi izgradnje svoga vjerskog hrama, sinagoge u Crnoj Gori. Crna Gora ide naprije, barem što se toga tiče. Mi se jednostavno ne osjećamo vjerski ugroženo. Ja sam pripadnik albanskog naroda i islamske vjeroispovijesti. Džumu sam klanjao u Sarajevu ovog petka, ali bez problema to radim i u Podgorici kao predstavnik jedne Vlade. Apsolutno to nije nikakav problem. To predstavlja samo jednu vrijednost, te Vlade koju predstavljam i sada tokom boravka u Sarajevu. Ne vidim da ima problema. Vjerujte mi, nisam čovjek koji želi da se nekome udvara. Jednosatvno sam čovjek koji moli Boga da me ostavi ovakvog kakav jesam sa mojim moralnim principima kakve imam. Ništa ne bi rekao da ne mislim tako. Postoji kod nas ta tolerancija. Ja više volim da kažem harmonija”, naglasio je Zenka.

Program zbližavanja vjera 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, kaže Zenka, ima određene planove preko Direktorata za vjere za implementaciju nekih projekata i programa koji će ih više zližavati tako što će se narodi bolje upoznavati.

“Treba nam vremena i da se bolje upoznajemo. U kom smislu riječi: da ja više onome iz Nikšića približim islamsku vjeru, više da približim jevrejsku vjeru, katoličku vjeru i praznike, zbog čega je to. Da stanovnicima islamske vjeroispovijesti približim te pravoslavne slave, da znaju o tome šta to znači. Mi znamo da postojimo jedan pored drugoga, živimo jedan pored drugoga. Pa hajde onda da upoznamo bolje vjeru jedan drugoga. Da zna jedan pravoslavac šta znači Bajram, zašto se slavi Bajram. Da znam ja kao pripadnik islamske vjeroispovijesti jedna pravoslavna slava što to znači. Bio je Aranđelovdan prije nekoliko dana kada se slavio u Crnoj Gori ili neka druga slična slava. E, da svi znamo šta je to. Da se upoznajemo. Ako ćemo se upoznati znat ćemo da cijenimo više naše vrijednosti. I nećemo baš tako lako ući preko neznanja da činimo neke pogreške zbog kojih ćemo se kasnije pokajati. Tako će biti kada se upoznamo s tim vrijednostima”, smatra Zenka.

Sankcioniranje zloupotreba od ključne važnosti 

Što se tiče zakonskih rješenja koja su donesena i primjenjuju se u Crnoj Gori kada je u pitanju borba protiv svih oblika diskriminacije, Zenka kaže da su zadovoljni time.

“Donijeli smo Zakon protiv nasilja u porodici, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon protiv diskriminacije. Sve su to zakoni koji odgovaraju evropskim standardima. I mi radimo na tome, na jačanju sistema, institucija unutar sistema. Jer, ipak u daleko povoljnijoj smo poziciji nego što je bilo prije dvije ili tri decenije. Nešto što je bilo normalno prije dvije-tri decenije danas je potpuno abnormalno. Nego mi malo tangiramo, sve države u regionu, sankcionisanje tih istih zloupotreba, tog nasilja, jer je to teško malo dovesti pod pravdu i sankcionisati. Na tome ozbiljno radimo. Moramo da damo zamah ovim aktivnostima koje se rade u velikom dijelu zahvaljujući i ženskim aktivistkinjama koje se bave time, koje su stvarno prepoznale svoje vrijednosti i koje bez ikakve rezerve staju na ostvarivanju svojih ciljeva”, ističe Zenka.

Kaže da mu je kao pripadniku muškog pola čast da učestvuje u tome i da bude od bilo kakve pozitivne pomoći.

“Biće to jedna dodatna vrijednost meni. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore unutar našeg Odjeljenja za rodnu ravnopravnost predviđa za 2019. godinu neke određene aktivnosti koje će ipak, pomoći sa svojim djelovanjem u još većoj emancipaciji žena u Crnoj Gori. Imamo jedan pozitivan primjer kroz Žensku političku mrežu u Crnoj Gori. Ona je sačinjena od žena svih političkih partija. Iako mi u politici apsolutno imamo različita programska opredjeljenja, te iste članice tih istih partija koje se u politici nigdje ne slažu imamo primjer njihove aktivnosti u Ženskoj političkoj mreži gdje funkcionišu u potpunoj harmoniji. To nam treba poslužiti kao jedan pozitivan primjer da se to prenese i na političku scenu Crne Gore. Ta harmonija, te aktivnosti”, navodi Zenka.

Podrška povećanju zastupljenosti žena na 40 posto 

Ističe da sada u Crnoj Gori imaju momentalno jedno dobro rješenje o zastupljenosti 30 posto žena u svim republičkim i lokalnim vlastima, odnosno da svaka treća kandidatkinja na izbornoj listi bude žena.

“Ali Politička mreža, kojoj ja dajem podršku, ide ka tome da to bude 40 posto. I apsolutno tu ima podršku što se mene tiče kao resornog ministra. Mislim da će postići taj cilj ubuduće. Jer, ipak, mi to prepoznajemo kao dodatnu vrijednost. Da budem iskren mi ne moramo baš da budemo neki veliki filozofi, jer svi znamo, svi smo svjesni, da kako idemo, krećemo se to treba biti naprijed, a ne unazad”, naveo je Zenka.

Kaže kako je i u Sarajevu u uvodnom govoru na Regionalnoj konferenciji o provedbi Istanbulske konvencije istakao da treba krenuti od toga, da kada je borba protiv nasilja u porodici u pitanju, da se ide ka tome da se ne uzimaju tuđi primjeri.

“Nekada je normalno bilo i u BiH, Crnoj Gori, svuda u regionu gdje je patrijahalno društvo i ta konzervativna filozofija da smo imali neke druge pristupe. Konzervatizam sam po sebi nije loš, samo kada bi se pročešljalo malo tih negativnih, nekadašnjih pojava koje su sada nakaradne. Kada bi smo sada gledali da se to primjenjuje, ti nakaradni neki principi to bi bilo nedopustivo. Jer, nekada ako se žalila tetka mojoj babi da joj je može biti loše, da doživljava neke neprijatnosti normalno je bilo da joj kažu – šuti tamo, budi kod kuće, trpi. Kada bi se sada žalila meni kćerka da je dira muž ne mogu ni da zamislim to, a kamoli da doživim. Daj Bože da me sačuva od tih doživljaja. Od toga treba da krećemo”, istakao je Zenka.

Poručio je da treba u praksi da primjenjujemo ono što želimo da nam se dešava našoj djeci, našim kćerkama, našim sestrama…

“Ako želimo njima samo najbolje onda tako treba i da djelujemo. Nije to samo u Crnoj Gori, to je i u regionu. Žena nije imala priliku da se dokaže. Ona će to normalno da iskoristi ako joj se omogući. Mi moramo samo da im damo tu priliku, a ona će sama to da iskoristi na još bolji način. I iskoristit će fenomenalno. Imat ćemo jednu dodatnu vrijednost na kraju krajeva. Svaka država koja je uključila ženu kao ravnopravnog člana društva i koja je znala da koristi potencijal žene, ta država se sada smatra najnaprednijim ekonomskim državama”, kaže Zenka.

Tri principa za uklanjanje negativnih posljedica 

Ministar za ljudska i manjinska prava Crne Gore govorio je i o primjeni Istanbulske konvencije u Crnoj Gori, odnosno koliko su zadovoljni rezultatima implementacije.

“Mjesta za samozadovoljstvo nema. Mi jeste da smo među prvim potpisnicima. Ponosni smo na to što smo učinili neke krupne korake naprijed. Ali, veliki korak naprijed je i kada se prepoznaje problem. Veliki korak naprijed je i kada se prijavi problem. Malo tangiramo pitanje u smislu tog sankcionisanja problema koji se pojavljuju. Postoje određene prepreke koje još uvijek nismo prebrodili. Nismo dovoljno sazreli da bi to izveli do kraja. Ali, ipak, to svakim danom sve više sazrijeva”, navodi Zenka.

Ističe, kako se sada većinom prijavljuje više slučajeva diskriminacije. Nije, ističe Zenka, to da je nekada bilo manje, a sada više takvih slučajeva.

“Sada se više prijavljuju. Nekada se nije prijavljivalo i onda je logično bilo manje slučajeva. To je jedna dodatna vrijednost, dodatni podstrek, jedan veliki korak naprijed jer se to prepoznaje i prijavljuje. Jer, nasilje nije samo dići ruku na neku osobu, na nekoga člana iz porodice. Nasilje je svakojako. I psihičko. Ima raznih vidova tog nasilja. Bitno je prepoznati ga i najbitnije je sankcionisati ga. Crna Gora je uzela tri glavna principa u uklanjanju tih negativnih posljedica”, stava je Zenka.

To je, kaže, prvenstveno ekonomsko osnaživanje žena. To je, navodi Zenka, jedan od glavnih principa.

“Jer, to nismo mi izmislili sami od sebe. To je preuzet jedan pozitivan primjer od visoko razvijenih zemalja. Kroz ekonomsko osnaživanje žene mi stvaramo jednu ženu koja je sposobna da se bori i da doprinese razvoju jednog društva, ekonomskom razvoju. Tu je i princip političke participacije žene. I u politici u Crnoj Gori žena dobiva sve više i više prostora. Sve zahvaljujući aktivistkinjama koje su se svesrdno bez ikakvih improvizacija borile za postizanje ovih političkih rezultata. Kao treći princip je zaštita od nasilja. To je ta krovna aktivnost koju bi smo mi morali da nađemo, a i naći ćemo. Ja sam ubijeđen da ćemo naći načina da se to sankcioniše blagovremeno i pravovremeno. I po zasluzi da se to sankcioniše”, ističe Zenka.

Problem ranih brakova kod romske populacije 

Imaju, kaže, otvorena pitanja kao što su izborni modeli koje treba rješavati. Imaju, veli zenka, i probleme sa ranim brakovima.

“U raznim oblastima imamo tu zloupotrebu, to nasilje. Imamo među romskom populacijom problem ranih brakova. Imamo preko sada više od 60 prijavljenih slučajeva. Ali, je teško to dokazivati na sudu. Jer se prijave povlače. Locira se problem, prijavi se problem i poslije kada dolazi do sudskog epiloga tu već nailazimo na probleme. Ali, i tu ćemo stati u kraj. Jer, prije tri-četiri godine nismo imali gotovo nikakvih prijava. Imali smo deset prijavljenih slučajeva. Sada imamo 60. Vremenom se više njih dobiva, samosvijest se podiže”, stava je Zenka.

Jedna od aktivnosti, u koju polažu nade u Crnoj Gori, kaže Zenka, je što sada imaju jednu veliku dodatnu veličinu sa kojom mogu da se ponose, a to je da od 100 studenata koji diplomiraju 65 su žene, djevojke.

“To je veliki korak naprijed. Naime, 65 posto više diplomaca ima kod djevojaka, nego mladića koji studiraju. Ipak, će ti ljudi da se pozabave ovom problematikom. Podignuta je ta samosvijest”, cijeni Zenka.

Nekada kaže nisu imali, a sada postoje problemi sa pridošlicama iz romske populacije. I to bez obzira što je Crna Gora u saradnji sa EU, UNHCR-om i ostalim međunarodnim organizacijama dodijelila između 500 i 600 stanova.

“Ipak, imamo između 1.500 i 1.600 onih kojima dijelimo stipendiju za osnovno, srednje, visoko obrazovanje. Nije to da ćemo im spašavati živote sa tim stipendijama. Ipak, je to skromno momentalno za ekonomske mogućnosti Crne Gore. Ali, će biti svakim danom sve više i to bitno je da to Vlada Crne Gore redovno servisira. Preko raznih programa vršimo animaciju, među mladim ženskim svijetom da se podiže svijest. To posebno kod mladih djevojaka iz romske populacije koje želimo da uzimamo kao pozitivne primjere. Sada smo imali u Skupštini Crne Gore jedan primjer isto tako, gdje se organizirao ženski parlament gdje se govorilo o toj temi. Svaki danom uzima to sve više maha”, navodi Zenka.

Ipak, veli Zenka, nije da se stoji na jednom mjestu. Ističe da su ostvarili niz pozitivnih rezultata kako u zakonodavstvu tako i u drugim oblastima, ali da ipak, nemaju mjesta za samozadovoljstvo.

“Znamo da nam predstoji još mnogo truda da bi postigli neki nivo koji će biti zadovoljavajući za sve nas”, poručio je Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore.