Vaterpolo

Bavljenje sportom smanjuje nejednaku upotrebu lijeve i desne strane

Kako da jednako koristimo lijevu i desnu stranu tijela i iskoristimo maksimum svojih potencijala ne samo u sportu već i u svakodnevnom životu, bila je jedna od tema konferencije „Transformacioni procesi u sportu-sportska dostignuća“, u Budvi, na koju je govorio naučnik i istraživač Selčuk Akpinar sa Hači Bektaš Veli Univerziteta u Turskoj.

“Mi smo i ovdje, zajedničkim naporima, odradili istraživanje na vaterpolistima, imajući u vidu da je vaš tim uvijek u top pet timova na svjetskoj listi“, kazao je Selčuk.

Do ovog istraživanja je došalo usljed konsultacija, prije dvije godine, sa crnogorskim naučnicima i profesorima Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, sa prof. dr Duškom Bjelicom i doc. dr Stevom Popovićem, dekanom ovog fakulteta, kada je razmatrano u kojem sportu je važna razlika između desne i lijeve strane.

“Savjetovali su mi vatorpolo, jer vaterpolisti plivaju, kontrolišu loptu, dodaju, udaraju, dakle podjednako koriste obje ruke, pogotovo kada je riječ o odbrani koja sa obje ruke mora da zaustavi loptu“ , ispričao je naučnik Selčuk.

Istraživanje je ustanovilo veliku razliku u korišćenju desne i lijeve strane tijela u poređenju sa ljudima koji se ne bave sportom.

“Moje polje istraživanja lateralizacija, funkcionalna asimetrija mozga, ili najjednostavnije rečeno, način kako mozak kontroliše tijelo, uspostavljanje razlike između upotrebe lijeve i desne ruke. Ukoliko su obje strane u primjeni, velika je vjerovatnoća da je riječ o elitnom sportisti“, naveo je profesor Selčuk.

“Ono što smo zaključili na osnovu istraživanja jeste da bavljenje sportom smanjuje nejednaku upotrebu lijeve i desne strane. Čak i ako ste dešnjak vaša lijeva ruka se prilagođava i postaje jednako aktivna ukoliko redovno vježbate. To je ključni faktor za uspjeh u sportu, a ova izmjena fizičkom vježbom može se primijeniti i na svakodnevni život jer ćete rastereteti opterećenost desne strane ukoliko ste dešnjak i moći tako da postignete mnogo više“, navodi Selčuk.

On je već treći put učesnik Konferencije kojoj se uporno vraća upravo zbog toga što mu je učešće u njoj donijelo uspostavljanje buduće saradnje, veze sa naučnicima, istraživačke projekte.

“Bez obzira na naciju, pripadnost određenoj regiji,  mi ovdje dijelimo ideje i pomažemo da drugi budu kreativni i dođu do novih ideja, i time se udružujemo u radu za čovječanstvo“, navodi profesor Selčuk.

Send this to a friend