Svijet

Evo zašto su Meksiko pogodila dva strašna potresa u 11 dana

Dva puta za jedanaest dana Meksiko je bio na udaru razornih zemljotresa magnitude 8,1 i 7,1 po Rihteru koji su rušili zgrade i puteve i odnijeli na stotine života.

Oba zemljotresa, i onaj 8. septembra i jučerašnji, izazvali su snažan i dugotrajan potres u glavnom gradu Meksiko Sitiju. Iako su epicentri ovih potresa bili udaljeni 650 km, eksperti kažu da imaju mnogo sličnosti, izvještava CNN.

Iako je posljednji potres bio slabiji od prošlog – 7,1 naspram 8,1 po Rihteru – jučerašnji je proizveo više štete.

Oba su potresa rezultat pucanja raseda unutar Sjevernoatlantske tektonske ploče, objašnjava Behzad Fatahi, profesor geotehničkog i seizmološkog inženjeringa na Tehnološkom univerzitetu u Sidneju.

Dva uzastopna potresa na istom području nisu rijetkost

Dva velika potresa u kratkom roku na istom geografskom području nisu rijetkost, pogotovo u seizmički aktivnom regionu.

Meksička metropola posebno je osjetljiva zbog svoje lokacije.

“Centar Meksiko Sitija notorno je ranjiv na potrese zbog vrlo mekanog i vlažnog tla ispod njega. Njegovo tlo se trese poput želea na tanjiru, a sklon je i likvifikaciji, što je sposobnost zemlje da se pretvori u gustu tečnost kad se dovoljno izmućka”, kaže Džon Vidale, seizmolog i direktor Centra za zemljotrese južne Kalifornije.

Osetljivost meksičkog glavnog grada na potrese seže unazad stotinama godina, ističe CNN-ov meteorolog Pedram Javaheri.

“Meksiko Siti je izgrađen na isušenom dnu jezera. Ovaj region je prije 700 godina bio vrlo plitko jezero. Grad, jedan od najnaseljenijih na svijetu, smješten je baš na njemu. To igra vrlo veliku ulogu u intenzitetu i tome kako se sve odigra kad govorimo o potresu”, pojašnjava Javaheri.

I dubina epicentra zemljotresa je bitan faktor

Jučerašnji potres dogodio se na dubini od 51 km.

“Sve na dubini manjoj od 70 km smatra se plitkim potresom. To je važno, jer plitki potresi često nanose najviše štete u poređenju sa onima koji su dublji, nezavisno o snazi. Ali ovo je isto tako bio i relativno snažan potres”, navodi CNN-ov meteorolog Alison Činčar.

Pacifički vatreni prsten

Meksiko se nalazi u takozvanom Pacifičkom vatrenom prstenu, 40.000 km dugom geografskom pojasu s najjačom seizmičkom aktivnošću na svijetu. Vatreni prsten seže od spoljnog ruba Pacifičke ploče (najveće od 12 glavnih ploča Zemljine kore) i manjih ploča poput ploče Filipinskog mora do ploče Kokos i ploče Nazca na istočnom rubu Tihog okeana, duž obale Sjeverne i Južne Amerike.

“U visoko seizmičkom području kao što je Vatreni prsten, moguće je da se dva velika potresa dogode gotovo jedan za drugim u roku od nekoliko dana”, navodi Fatahi, ali i napominje da se u ovom slučaju vjerovatno nije radilo o naknadnom udaru istog potresa, jer se takvi naknadni udari ne događaju stotinama kilometara od originalnog potresa.

Vjerovatno će biti i novih potresa

Pretpostavlja se da će za jučerašnjim zemljotresom uslijediti novi potresi i naknadni udari u idućih nekoliko dana ili nedjelja, upozorava ovaj profesor, ali u isto vrijeme sugeriša da nema pretjeranog razloga za uzbunu:

“Međutim, kako su se dva velika potresan magnitude sedam i više stepeni po Rihteru dogodila u roku od deset dana u južnom dijelu Sjevernoameričke tektonske ploče, iz tla je ispuštena znatna uskladištena energija, što znači da je vjerovatnoća većih potresa u tom regionu sada smanjena.”

Teško je zanemariti da se potres dogodio na isti dan kao i katastrofalni potres koji je zadesio Meksiko 1985. godine, kada je poginulo oko 10.000 ljudi, ali Fatahi kaže da se, naravno, radi o pukoj slučajnosti.

“Još uvijek nije moguće predvidjeti potrese dovoljno unaprijed da bi se izbjegle žrtve”, dodaje.

Meksiko Sti ima sistem uzbune za potrese, koji detektuje potres u okeanu i registruje njegovu magnitudu i lokaciju, ali to daje gradu tek minut do dva da se pripremi na potres koji dolazi. Ipak, bez tog sistema posljedice bi danas vjerovatno bile još gore.

Send this to a friend