Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu se najbolje opisati kao nešto između rata i hladnog rata. Prije 2014. ukrajinska vlada je željela strateško partnerstvo sa Moskvom, međutim, situacija se promijenila kad je Rusija izvršila aneksiju Krima u martu iste godine. Nakon svega pet godina mandata Petra Porošenka, magnata čije bogatstvo “Forbs” procjenjuje na oko milijardu eura, za novog predsjednika Ukrajine izabran podjednako kontroverzni lik, glumac Volodomir Zelenski, koji kaže da nije bio u Rusiji otkako je počeo rat u Donbasu.
U aprilu ove godine Rusija i Ukrajina su ušle u šestu godinu konfliktnih odnosa u istočnom regionu Donbasa. Ukrajina zahtijeva da joj Rusija vrati Krim i okupirane djelove Donbasa, međutim sa stanovišta Kremlja ukrajinska vlada je nelegalna i vodi je fašistička hunta.
“Dok Ukrajina sanja da se oslobodi Rusije, Kremlj bi razmotrio primirje samo ako bi to privuklo Kijev bliže”, kaže Gleb Pavlovski, bivši savjetnik Kremlja.
Ukrajina želi mir, ali njegova cijena varira. Ukrajina je optužila Rusiju za vođenje rata dezinformacijama kako bi stvorila društvene nemire, a stav javnosti prema Moskvi je otvrdnuo tokom proteklih pet godina, sa dvije trećine populacije koja smatra Ruse agresorima.
“Trenutno je nemoguće da Ukrajina ima odnose sa Rusijom, a da ne bude izdajica”, rekao je za “Tajm” Sergej Leščenko, član ukrajinskog parlamenta.
Mirovna rezolucija je u rukama Kremlja, ali je na Ukrajini da definiše crvene linije, smatra Ana Korbut iz londonskog “tink tanka” Četam Haus. Ali, politički analitičari kažu da Rusija nije zainteresovana da okonča rat.
“Kontrola nad Ukrajinom je deo Putinovog nasljeđa. On se ne usuđuje da prizna poraz ili slabost, što bi moglo ugroziti njegov stisak moći kod kuće”, kaže Aleksandar Motil sa Univerziteta Rudžers.
Stoga bi novi predsjednik Ukrajine mogao znatno promijeniti stvari. Teško je predvidjeti šta će se dešavati dalje, ali je poznato da je Porošenkova vladavina bila, kako kaže Leščenko, najudobniji i najprikladniji izbor za Kremlj.
“On je predvidljiv. Rusija poznaje njegove snage i slabosti”, kaže Leščenko.
Da je osvojio drugi mandat, sva je prilika da se status kvo u zemlji ne bi izmijenio. Za razliku od njega, Zelenski (41) je svježe lice za Ukrajince koji su umorni od političke elite. Ali, s obzirom na njegovo političko iskustvo koje se svodi na igranje uloge predsjednika u popularnoj seriji i nejasan stav prema Rusiji, mnogi analitičari se plaše da bi Zelenski mogao da stupi u neke sporazume u kojima bi Ukrajina izvukla deblji kraj.
“Pitaću Rusiju i Ukrajinu šta žele i naći ćemo se u sredini”, rekao je Zelenski u intervjuu prošle godine.
Mnogi su našli da su njegove izjave alarmantne.
“Koje koncesije on može ponuditi? Da li će se odreći Krima? Koje ukrajinske crvene linije je Zelenski voljan da pređe? Teško je zamisliti šta bi bilo koji predsjednik Ukrajine mogao ponuditi da zadovolji ruske apetite, a da ne dovede do otpora u zemlji”, kaže Korbutova.
Zelenski je u petak, tokom debate sa Porošenkom, rekao da nije bio u Rusiji otkako je počeo rat u Donbasu i istakao da nikada nije razgovarao sa Putinom.
“Nikada u životu nisam razgovarao sa njim. A znam koliko je puta Petro Porošenko pričao sa Putinom. Preko Viktora Medvedčuka ili direktno”, izjavio je Zelenski, dodajući da nije bio u Rusiji od početka rata.
Profesorka moskovske Više škole ekonomije Irina Busigina smatra da će Moskva biti zadovoljna sa Zelenskim, jer se njegova pobjeda neminovno povezuje sa još većom destabilizacijom i pregrupisanjem ukrajinske elite.
“A to je korisno za Kremlj”, ističe Busigina.
Ona smatra da Kremlj želi da napravi primjer od Ukrajine za svoje građane. Busigina kaže da Moskva želi da pokaže da obojene, demokratske revolucije koje su se odigrale nakon sloma komunizma u istočnoj Evropi samo vode u haos i uništenje i da bi bilo fatalno okrenuti se ka Evropi.
“Spram toga, trenutni pravac Rusije djelovao bi bezbjedno i stabilno”, ističe ona.
Za Putina nikad nije bilo važnije da dokaže veličinu Rusije. Njegova popularnost je opala na rekordni nivo u proteklih 13 godina, sa 89 odsto nakon aneksije Krima na 64 odsto, usred rastućih frustracija zbog inflacije, pada prihoda i smanjenja socijalne pomoći, navode iz istraživačke agencije Centar Levada.
“Dok god je Putinizam na djelu, Rusija će pokušavati da kontroliše Ukrajinu”, kaže istraživač Andrej Piontkovski.
Trenutno, odnosi dvije zemlje su u zastoju. Putin djeluje odlučan da ne načini nikakve dogovore kojima bi pojačao suverenitet Ukrajine, dok ova izbjegava svaki sporazum kojim bi se umanjio. To znači da je jedini završetak ovog začaranog kruga bilo da novi predsjednik odluči da redefiniše crvene linije razgraničenja.
Viktor Medvedčuk, važna figura ukrajinske opozicije koja je naklonjena Rusiji, rekao je da je Kremlj zainteresovan da sazna što više o Zelenskom.
“Novi predsjednik Ukrajine mogao bi povratiti kontrolu nad istokom zemlje, koji je u rukama separatista, za nekoliko mjeseci i dobiti jeftin gas i velike investicije iz Rusije ako popravi veze sa Moskvom”, ukazao je Medvedčuk.
On je objasnio da Kremlj želi da se informiše o Zelenskom da vide da li se sa njim mogu dogovoriti, za razliku od Porošenka. Medvedčuk je rekao da poznaje Putina 19 godina, da je on kum njegove ćerke i da je prije dvije nedelje bio sa njim na sastanku u Moskvi.
Kremlj je još ranije poručio da će im biti drago da vide leđa Porošenku, ali nisu komentarisali Zelenskog, navodeći samo da se nadaju da će novi predsjednik moći da primijeni mirovni sporazum na Donbas, koji je pod kontrolom separatisa od 2014.
Medvedčuk, koji kaže da je Zelenskog sreo samo jednom prije osam-devet godina, izgleda da ispituje situaciju u ime Moskve.
Zelenski je do sada rekao da želi mir na istoku i da udahne nov život u pregovore koji su u zastoju. Ali, takođe je poručio da ne želi da primijeni djelove Sporazuma iz Minska, da bi na Putina trebalo gledati kao na “neprijatelja” i da će možda biti potreban rat informacijama da se osvoje srca i umovi ljudi koji žive u Donbasu.
“Za sada, Zelenski je na pogrešnoj političkoj stazi. Ali, nadam se da će se to promuheniti nakon izbora. Možda će doći na ideju da je zarad mira potrebno to uraditi. Niko ne govori o davanju koncesija ili povraćaja nečeg. Pričamo o potrebi da se vrate ljudi i teritorija”, rekao je Medvedčuk, dodajući da bi Putin u znak dobre volje mogao osloboditi 24 zarobljena ukrajinska mornara.
Zelenski je nakon pobjede na izborima izjavio da će njegov prvi zadatak kao predsjednika biti upravo da obezbijedi njihovo oslobađanje.
Odma bi treba da sjedne sa Putinom i da prizna Donjeckaju Republiku i tako zavrsi ovo mucenje i rat, to bi mu bio najpametniji potez, bolje prihvatit nego da izginu jos na hiljade vojnika a Ruse nikad nece dobit
Prije će biti da će Donjecka biti vraćena Ukrajini kao autonomna oblast, a Rusiji ostaje Krim zbog baze u Sevastopolju zbog koje je i započeo rat, kada je Ukrajina otkazala zakup Rusiji.