Evropa

Da li su ruski trolovi pomogli širenju epidemije boginja u Evropi?

Naučnici počinju da postavljaju pitanja o tome da li je epidemiju boginja u Evropi pojačalo djelovanje ruskih trolova koji su se infiltrirali u anti-vakcinacijske grupe na internetu kako bi širili agendu Kremlja, a usput su mnoge ubijedili da ne bi trebalo da vakcinišu svoju djecu.

Naučni istraživači objavili su da su ruski trolovi sa društvenih medija, koji su sijali razdor prije predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine, takođe možda nenamjerno odigrali veliku ulogu u razvoju globalne zdravstvene krize.

Istraživači kažu da su trolovi možda doprinijeli epidemiji boginja u Evropi 2018. godine, nakon koje je umrlo 72 ljudi i inficirano više od 82.000, uglavnom u zemljama istočne i jugoistočne Evrope, za koje se zna da su se u njima odvijale ruske kampanje širenja dezinformacija.

Stručnjaci u SAD-u i Evropi sada pokušavaju da izmjere obim uticaja koji su ruske kampanje, koje su sprovodili trolovi i botovi, izvršile na širenje ove bolesti distribuiranjem medicinskih dezinformacija i povećavanjem sumnjičavosti javnosti prema vakcinacijama.

Studije su već dokumentovale kako su sajber kampanje koje je vodila ruska Agencija za istraživanje interneta (koju finansira ruska država) podsticale debate o vakcinama na društvenim medijima i to od 2014. godine, na način koji je podrivao javno povjerenje u vakcinacije.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je „nenaklonost prema vakcinisanju“ postala jedna od najvećih prijetnji svjetskom zdravlju.

WHO bilježi porast od 30 odsto kada je u pitanju obolijevanje od boginja širom svijeta, te ponovno pojavljivanje boginja u zemljama koje su nekada bile blizu iskorjenjivanja tih bolesti.

Istraživači u SAD-u i Evropi su pokrenuli nove inicijative kako bi razumjeli ono što opisuju kao „nevjerovatno kompleksno“ pitanje – ljude koji se odlučuju da ne vakcinišu sebe ili svoju djecu.

Na Univerzitetu Duke u Sjevernoj Karolini, centar za naučne zdravstvene podatke pod nazivom The Forge (Kovačnica) radi na razumijevanju ovog fenomena, te na pružanju adekvatnih odgovora na medicinske dezinformacije na internetu.

Direktor centra Forge, Robert Kalif, bivši komesar američke Agencije za hranu i ljekove, kaže da bi medicinske dezinformacije mogle biti „pitanje koje zahtijeva najveći prioritet“.

On smatra da je borba protiv dezinformacijskih kampanja o vakcinisanju postala kompleksnija sada kada su istraživanja pokazala da veliki dio postova na društvenim medijima predstavlja ono što je nazvao “sajber ratovanja uz državnu podršku, posebno iz Rusije“.

Katarina Kislič, politikološkinja sa Univerziteta u Beču, kaže da se „nenaklonost ka vakcinisanju možda može objasniti iz perspektive političkih nauka“.

Kislič kaže da su zbog raširenosti argumenata protiv vakcinacije pred zakonodavcima i zdravstvenim radnicima veliki izazovi kako bi doprli do „građana koji su skeptični prema vakcinama“.

Specijalista za vakcinisanje iz WHO-a, Katrin Habersat, za RSE je izjavila da su dezinformacije samo jedan faktor koji je doprinio nedavnom padu vakcinacija u zemljama istočne i jugoistočne Evrope u kojima su se ponovo pojavile boginje.

Ona kaže da drugi faktori uključuju osjećaj samouvjerenosti koji je u suprotnosti sa realnom prijetnjom bolesti, dostupnost vakcinacije i nivo povjerenja prema zdravstvenim radnicima.

U Ukrajini, zemlji koju je 2018. godine pogodila najgora epidemija boginja, vakcinacije su znatno smanjene 2015. i 2016. godine kada su se intenzivirale borbe između vladinih snaga i proruskih separatista na istoku zemlje.

„Zapravo ne znamo mnogo o uticaju dezinformacija koje su dostupne na internetu u kontekstu namjera i ponašanja vezanih za vakcinacije“, rekla je Habersat za RSE. „Ono što mi radimo ima elemente eho komore.“

„Nikada nećemo znati zasigurno, ali nadam se da će biti više studija koje će istražiti ovo pitanje, kako bismo znali koliko se trebamo plašiti ili raditi protiv širenja negativnih informacija na internetu“, dodala je.

S tim ciljem, kazala je Habersat, je Regionalna kancelarija za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije nedavno započela „strateški odnos“ sa ruskim Ministarstvom zdravlja.

Oni zajedno sa istraživačima iz Njemačke rade na razvijanju okvira za proučavanje nenaklonosti ka vakcinisanju u kontekstu ruske i istočnoevropske kulture. Rezultati studije očekuju se sredinom 2020. godine.

Najteže pogođeni

Ako bude primjenjiv, kaže Habersat, ovaj okvir će se prenijeti na istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije u drugim zemljama gdje je vakcinisanje opalo i gdje su se ponovo pojavile boginje – uključujući Ukrajinu, Gruziju, Srbiju, Rumuniju, Moldaviju, Kazahstan i Kirgiziju.

„U zemljama poput Pakistana i Avganistana, postoji mnogo pogrešnih shvatanja“, objasnila je Habersaat. „Mnogo pogrešnih informacija dovodi roditelje do toga da donose odluke kojima svoju djecu da ne zaštite od opasnih bolesti.“

U Evropi stopa vakcinacije je visoka, ali postoje određene populacijske grupe u svim zemljama u kojima su vakcinacije opale, rekla je ona.

„Tokom godina, broj ljudi u ovim populacijskim grupama koje nisu zaštićene od bolesti raste“, dodala je. „U jednom momentu, dovoljno ih je da mogu proširiti zarazu. Onda se pojavi neko sa boginjama i – bum, bolest se širi brzo jer ima dovoljno ljudi koji bolest mogu prenijeti i to je teško kontrolisati.“

Podaci koje je objavio WHO početkom februara potvrđuju da su istočna i jugoistočna Evropa pretrjele najveći udarac u epidemiji boginja 2018. godine.

U Ukrajini je bilo više od 53.200 potvrđenih slučajeva boginja i 15 smrti tokom 2018. godine. Srbija, Rusija, Gruzija i Rumunija su takođe bile među najgore pogođenim državama – ukupni broj slučajeva boginja bio je 8.400, uključujući i 40 smrtnih slučajeva.

WHO je prošle godine zabilježio 22 smrtna slučaja od boginja u Rumuniji, 14 u Srbiji, tri u Gruziji i jedan smrtni slučaj u Rusiji.

Ruska kampanja trolovanja

Dejvid Bronijatovski, profesor na Univerzitetu George Washington u američkoj prijestonici, je zabilježio kako su trolovi u Agenciji za istraživanje interneta pojačali debatu o vakcinama u SAD i „ugrozili javni konsenzus o vakcinaciji“ od 2014. godine.

Bronijatovski je za RSE izjavio da nije vidio nikakve dokaze o tome da je Rusija pokušala da oslabi zapadne demokratije tako što je ubjeđivala ljude da odustanu od vakcinacija. Izglednije od toga, kaže Bronijatovski, je da su poznati trolovi, zaposleni od strane ruske države, glumili da su stvarni korisnici na društvenim medijima i debatovali o vakcinama, jer je to bio dio njihove strategije da promovišu političku polarizaciju.

„Poznata je strategija da se infiltrira interesna grupa koja se bavi određenim pitanjem, i da se onda polako pokušaju uvesti novi elementi u diskurs“, objasnio je.

Nakon što „dobiju pristup ranjivoj podgrupi i dobiju sljedbenike iz te podgrupe“ na društvenim medijima, kaže Bronijatovski, ruski trolovi bi svoje sljedbenike naveli na to da ponovo tvituju o drugim pitanjima koja su na agendi Kremlja.

Oni bi takođe ponovo tvitovali postove sa poznatih korisničkih naloga koji se zalažu protiv vakcinacije kako bi dobili kredibilitet poslije infiltriranja u grupu koja se protivi vakcinaciji.

Dajući „jednako vrijeme“ i argumentima za i protiv vakcinacije, Bronijatovski kaže da su ruski trolovi i botovi disproporcionalno pomogli pri legitimizaciji i širenju sumnjivih i nejasnih argumenata skeptika ka vakcinisanju.

„Ono što smo vidjeli bilo je korištenje ruskih korisničkih naloga za trolovanje u oblasti ovih gorućih pitanja kao što su odnosi među rasama, kao i sloboda izbora“, rekao je Bronijatovski.

Jedan antivakcinacijski tvit od strane potvrđenog ruskog trolovskog korisničkog računa objavio je da „obavezno vakcinisanje krši ustavom zaštićene religijske slobode.“

Još jedan tvit se pozabavio idejom da se američkoj vladi ne može vjerovati, postavljajući pitanje: „Da li znate da postoji tajna vladina baza djece koja su oštećena zbog vakcina?“

Bronijatovski je izjavio da su i drugi ruski trolovski tvitovi povećali nivo nepovjerenja u farmaceutske kompanije i promovisali „samouvjerenost u vezi sa vakcinisanjem“, skupa sa idejom da vakcine nisu nužne jer su namijenjene sprječavanju bolesti koje su relativno bezopasne.

Ostali ruski trolovi su se pozabavili strahovima tako što su objavljivali medicinske dezinformacije poput: „Prirodne infekcije skoro uvijek rezultiraju boljim imunitetom od vakcina“, ili „Da li ste znali da vakcine uzrokuju autizam?“.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
KurosavA
Gost
KurosavA

Ovako ni Staljin nije paranoisa

KurosavA
Gost
KurosavA

Papaparanoja, papaparanoja

vesko
Gost
vesko

ovo vec poprima razmjere paranoje

Andrijevica
Gost
Andrijevica

Da li su ?

Slobo
Gost
Slobo

Obrazovanje stanovništva je ključno u borbi protiv dezinformacija na internetu. Malo urediti i zakonski okvir koji bi kao u Njemačkoj omogućio zabranu sajtova i medija koji imaju iskljucivu ulogu da dezinformišu stanovništvo. Do nedavno smo mogli vidjeti kako trolovi i botovi djeluju na jednom portalu u CG, a koliko vidim dosta toga se prebacilo na CDM. Kada nam neki političar… Više »

Izazvana
Gost
Izazvana

E, ovo je opasna paranoja. Opasna. Za sve su krivi Rusi. Pa što nisu trolovali po SAD i Britaniji nego kod ove sirotinje. Prije bih rekla da botuju i troluju Ameri i EU

XYZ
Gost
XYZ

Nije posteno da ona Rusija ima toliko nafte i gasa.Valja to nekako oteti.

Tomos
Gost
Tomos

Sprdaju li se ovi…

Budimo realni
Gost
Budimo realni

Pa zar su vam i za ovo Rusi krivi?! Sreća što je Slobo umro inače bi i on bio kriv.

Fileo
Gost
Fileo

A vi ste mrčenici iz SZO i sličnih džabalebarskih satanističkih organizacija najteže oboljeli. Vama može da pomogne samo neka velika muka.

Nemalijeka
Gost
Nemalijeka

Evropa je tesko oboljela !

NekoTamo
Gost
NekoTamo

Gradjani su vecinom glupi ili neobrazovani ili i jedno i drugo. Za to nam niko nije kriv.

Send this to a friend