Da li Ukrajina cilja jedino mjesto koje Putin ne smije sebi priuštiti da izgubi?

Krimski zvaničnik je u četvrtak izvijestio da su ruske snage protivvazdušne odbrane osujetile ukrajinski napad dronom na grad Sevastopolj, piše Njuzvik.

Iako Ukrajina nije prihvatila odgovornost za navodni napad, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je mjesecima ipak stavljao do znanja da je vraćanje kontrole nad Krimom – poluostrvom u Ukrajini koje je Rusija napala i anektirala 2014. – sada glavni cilj njegove zemlje u ratu.

Lorens C. Rirdon, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Nju Hempširu, izjavio je za Njuzvik da bi, ako Ukrajina povrati Krim, posljedice mogle da se protežu dalje od samo okončanja cilja ruskog predsjednika Vladimira Putina da ujedini ukrajinske teritorije u „Novorusiju“.

„Gubitak Krima bio bi smrtni udarac za san Novorosije i ugrozio bi Putinovu vlast“, rekao je Rirdon.

Mihail Razvožajev, guverner Sevastopolja kojeg je imenovala Rusija, napisao je na svom Telegram kanalu u četvrtak ujutro da su dvije bespilotne letelice (UAV) iz Ukrajine „oborene iznad mora“ i da „naše odbrambene snage nastavljaju da odbijaju napad“.

Razvožajev je iznio sličnu tvrdnju prošlog mjeseca kada je na Telegramu objavio da je protivvazdušna odbrana oborila 10 dronova iznad Sevastopolja u, kako je rekao, „neuspjelom ukrajinskom napadu“.

Ti odvojeni incidenti nisu nezavisno verifikovani, a Rusija je takođe okrivila Ukrajinu za druge napade u regionu od početka invazije prije skoro godinu dana.

U oktobru je Rusija saopštila da je njena Crnomorska flota napadnuta ukrajinskim bespilotnim letjelicama u blizini Sevastopolja, a ruska vazdušna baza Saki na Krimu je bila mjesto napada u avgustu koji je uništio više ratnih aviona.

Poput napada dronovima koje je Razvožajev prijavio, Ukrajina nije preuzela odgovornost za druge incidente na Krimu.

Profesor Mark N. Kac iz Škole za politiku i vladu Univerziteta Džordž Mejson, rekao je za Njuzvik da ljudi ne bi trebalo previše da čitaju o prijavljenim napadima dronovima.

„Čini mi se da postoji velika razlika između ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama na ruske položaje na Krimu – od kojih se neki koriste za udar na Ukrajinu – i ukrajinske invazije na Krim sa ciljem da ga povrati od Rusije“, rekao je Kac.

On je dodao da će Ukrajina morati da preduzme „velike vojne napore“ kako bi povratila Ukrajinu. Međutim, Kac je rekao da bi Putin „izgledao izuzetno slab, ako bi snage Zelenskog na kraju zauzele Krim“.

„On i njegovi prijatelji će se snažno boriti da spriječe ovo da se dogodi“, rekao je Kac.

Vilijam Reno, profesor i predsjednik katedre za političke nauke na Univerzitetu Nortvestern, rekao je za Njuzvik da ako Ukrajina stoji iza incidenata na Krimu, Zelenski možda ima dodatne planove osim povratka poluostrva.

„Dok se Bijela kuća drži linije da je Krim dio Ukrajine, neki zvaničnici primjećuju da ukrajinski kapaciteti da nanesu štetu Rusiji na Krimu mogu ojačati ukrajinsku ruku u eventualnim pregovorima“, rekao je on.

Udarne pozadinske baze na Krimu takođe bi pomogle ukrajinskim snagama da povrate južne djelove drugih okupiranih teritorija gdje se ruske snage snabdevaju sa Krima.

Krim bi trebalo da bude glavna tačka u svim budućim pregovorima ili mirovnom rješenju.

Putin je dugo tvrdio da Krim, kao i četiri teritorije koje je Rusija nelegitimno anektirala u septembru, moraju biti priznati kao ruski prije nego što počnu bilo kakvi mirovni pregovori.

S druge strane, Zelenski je rekao da se sve ukrajinske teritorije – uključujući Krim – moraju ponovo smatrati dijelom Ukrajine prije nego što njegova zemlja prihvati mir.

BBC je u četvrtak podijelio novi intervju sa Zelenskim u kojem on ponavlja da nije voljan da Putinu preda nijednu teritoriju.

„Svaki teritorijalni kompromisi bi nas učinili slabijim kao državu“, rekao je ukrajinski lider.

Reno je objasnio poteškoće koje će Krim na kraju imati kada se rat završi pregovorima, nagodbom ili prekidom vatre.

„Trenutno velika većina Ukrajinaca vjeruje da bi ponovno zauzimanje Krima trebalo da bude osnovni ratni cilj“, rekao je on.

„Moskva i većina Rusa vjeruju da je Krim sastavni dio Rusije. To vjerovatno nije tako tačno za druge okupirane teritorije. Stoga će Krim biti centralna tačka eventualnih pregovora.