Odluka britanskog premijera Borisa Džonsona da dozvoli kineskom proizvođaču telekomunikacione opreme da razvije 5G mrežu mogla bi značiti “zeleno svjetlo” drugim zapadnim zemljama da koriste opremu kompanije Huavej, čemu se uporno suprotstavlja Bijela kuća koja tvrdi da je korištenje opreme te kineske kompanije prijetnja sigurnosti, pišu svjetski mediji ukazujući na mogući poremećaj ekonomskih i obavještajnih veza Velike Britanije i SAD-a.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa osudila je odluku Džonsona da ugradi Huavejevu opremu u djelove britanskih mreža mobilne telefonije pete generacije, ali je prestala prijetiti direktnom odmazdom, ukazuje The Financial Times.
Očekuje se da će Džonson, koji je u utorak o tome razgovarao s Trampom, u četvrtak u Londonu imati neugodan sastanak s američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom, ističe list.
Vašington je kontinuirano lobirao za potpuno izuzeće kineske kompanije u izgradnji britanske 5G mreže jer bi to Britaniju moglo izložiti riziku da je špijunira kineska vlada. No, britanski premijer pokušava smiriti strahove Vašingtona uvjeravajući Trampa da će Britanija raditi sa SAD-om na razvoju alternativnih dobavljača telekomunikacijskih usluga i smanjenju oslanjanja na Huavej.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva dalo je prednost Huaveju, ali je ograničilo kinesku kompaniju na 35 odsto tržišnog udjela u 5G infrastrukturi. Huavej će moći opskrbljivati manje ključne dijelove britanskih 5G mreža ali ne i temeljne elemente, poput kompjuterskih servera, vojnih baza i nuklearnih elektrana. Vijeće je također odredilo da će novo zakonodavstvo navesti da je Huavej visoko-rizični dobavljač.
Odluka Velike Britanije takođe bi mogla uticati na neka od ostalih glavnih evropskih tržišta Huaveja, poput Njemačke, koja tek treba da odabere hoće li kinesku kompaniju koristiti za 5G mreže. Australija je već podlegla pritisku SAD-a zabranom Huaveja iz njenih 5G mreža, ali Kanada i Novi Zeland tek moraju donijeti odluke. Smatra se da bi mogli slijediti primjer Britanije, piše FT.
Reakcije nakon odluke britanske vlade da uključi Huavej u razvoj 5G mreže pokazuje da sukob između Sjedinjenih Država i Kine prisiljava druge zemlje da zauzmu strane, posebno kad je riječ o budućnosti tehnologije što može uticati na nacionalnu sigurnost, ocjenjuje CNN ističući da bi odluka premijera Džonsona mogla narušiti trgovinske i obavještajne veze Velike Britanije i Sjedinjenih Država.
Premijer Džonson našao se pod velikim pritiskom iz Vašingtona ali i unutar svoje stranke u vezi s kineskim proizvođačem telekomunikacione opreme. Vašington je ranije upozoravao da bi korištenje opreme Huaveja u 5G mreži moglo ugroziti razmjenu obavještajnih podataka Sjedinjenih Država i Velike Britanije jer, prema kineskom zakonu, uprava Pekinga može naložiti kompaniji da učestvuje u špijuniranju.
Neki stručnjaci kažu da dio svog uspjeha Huavej duguje povoljnim kreditima kineske države, što kompanija osporava.
Britanija, koja će u petak napustiti Evropsku uniju, suočena je s teškim izborom hoće li koristiti proizvode kineske kompanije. Posljednjih godina privučena je investicijama iz Kine, ali ima vrlo prisan odnos sa Sjedinjenim Državama i nakon Bregzita najavljen je novi trgovinski sporazum s Vašingtonom. Dopuštanje Huaveja u britanske 5G mreže moglo bi otežati takav sporazum, ukazuje CNN dodajući kako je Trampova administracija rekla da je “razočarana” odlukom.
CNN ističe da 5G omogućava veću i bržu obradu podataka, a smatra se sastavnom komponentom novih mobilnih tehnologija poput automatizovanih vozila i pametnih uređaja. Džonsonova vlada se obavezala da će do 2025. godine na cijelu zemlju dovesti 5G.
Huavej je lider u 5G tehnologiji, i ujedno i jedan od najvećih svjetskih prodavača pametnih telefona, piše CNN ističući da se proizvodi kompanije često opisuju kao vrhunski i jeftiniji od onih koje prodaju evropski konkurenti Nokia i Ericsson.
Britansko odbijanje Trampove molbe da se Huavej isključi iz razvoja 5G mreže je najindikativniji znak da američka kampanja protiv telekomunikacione kompanije propada, ocjenjuje Njujork tajms, naglasivši da je Britanija kao ključni američki saveznik do sada najvažnija zemlja koja je odbacila upozorenja Bijele kuće da je Huavej instrument Pekinga.
Britanska odluka bila je ključna u široj borbi za prevlast tehnologije između Sjedinjenih Država i Kine, naročito uzimajući u obzir članstvo Britanije u grupi za razmjenu obavještajnih podataka “Pet očiju”, koja također uključuje SAD, Australiju, Kanadu i Novi Zeland. Ranije su američki zvaničnici zaprijetili da će odbiti razmjenu obavještajnih podataka ako zemlje ne zabrane Huavej, dok su kineski predstavnici upozorili London na ekonomsku odmazdu ako to učine.
Globalni napori Trampove administracije protiv Huaveja postigli su određeni uspjeh, ukazuje Njujork tajms ističući da je 2018. godine Australija uvela zabranu Huavej opreme dok je Japan stavio ograničenja na kupovinu njihove opreme za potrebe vlade. List podsjeća da se Meng Vandžu, glavna finansijska direktorica Huaveja i kćerka osnivača kompanije, bori u Kanadi protiv naloga za izručenje koji proizlazi iz američke optužnice koja je tereti za prevaru.
Ali u Evropi je Bijela kuća imala više poteškoća, ukazuje list i dodaje kako je Evropska unija upozorila na nacionalne sigurnosne rizike povezane s 5G, ali Kinu ili Huavej nije prozvala imenom niti preporučila direktnu zabranu. U Francuskoj je vlada saopštila kako ne vjeruje da je zabrana potrebna, dok njemačka kancelarka Angela Merkel dijeli slična stajališta, iako konačna odluka nije donesena.
Odluka kao razuman kompromis
Odluka Džonsona realni je pokušaj pronalaska kompromisa između legitimne zabrinutosti za nacionalnu sigurnost i potrebe za brzim i povoljnim uvođenjem 5G mreže u Velikoj Britaniji, ocjenjuje londonski Gardijan (The Guardian).
Huavej već 15 godina opskrbljuje tehnologiju mobilnih telefona u Velikoj Britaniji i kompaniju već kontroliše posebna agencija, ističe list dodajući da britanske sigurnosne službe vjeruju da se rizici upotrebe Huaveja mogu ublažiti drugim mjerama koje su ministri naveli u izvještaju.
Činjenica je da ministri moraju uravnotežiti dvije stvarnosti: da je oprema Huaveja jeftinija i naprednija, ali i rizik da će Kina iskoristiti kompaniju za globalni nadzor, te se postavlja pitanje kako odgovoriti na taj pokušaj, ukazuje list.
Huavej, koji je u odluci imenovan kao dobavljač “visokog rizika” biće isključen iz procesa snabdijevanja svih ključnih elemenata državne infrastrukture. Također, naglašava Gardijan, pomaže i ograničenje od 35 odsto tržišnog udjela Huaveja koje je obimno jer se primjenjuje na sva četiri britanska mrežna operatera.
Iako je američka administracija neprijateljski raspoložena prema Huaveju, prema prvim reakcijama iz Vašingtona može se zaključiti da neće doći do većih ispada jer su ekonomski i sigurnosni odnosi Velike Britanije i SAD-a značajniji.
Tri republikanska senatora napisala su u utorak ujutro da će možda preispitati razmjenu obavještajnih podataka između Vašingtona i Londona, ali da bi to učinili, ukazuje Gardijan, vjerojatno će im trebati zakonodavstvo koje mora proći kroz Kongres, gdje njihova stranka nema potpunu kontrolu.
Realnost je da SAD ima koristi od britanskih obavještajnih sposobnosti, naročito na Bliskom Istoku, a prema tvrdnjama britanskih zvaničnika, obavještajna mreža – koju Huavej ne smije snabdijevati – zaštićena je posebnom enkripcijom, napisao je Gardijan.
Limiti Borisa Džonsona
Vrsta kompromisa koju je britanska vlada najavila nakon odluke kojom se Huaveju daje dozvola da gradi 5G mrežu pod određenim ograničenjima kompanije je ista vrsta principa – i jare i pare – kojim je Džonson pokušao da riješi britanski izlazak iz Evropske unije, napisala je Tereza Rafael urednica Blumbergove rubrike “Mišljenja” ocjenjujući kako odluka s Huavejom nije ista kao s Bregzitom – jer je u pitanju sigurnost građana.
Huavej postavlja đavolsko pitanje koje govori o limitima nove uloge Velike Britanije u svijetu i kompleksnosti izgradnje britanske ekonomske orijentacije poslije Bregzita, piše u svom komentaru Rafael zaključujući da je to je bio test premijerovih prioriteta i njegovog karaktera – te da su u sukobu s vrijednostima pobijedili ekonomski interesi.
Džonson je takođe želio da izbjegne sugestije da povlađuje predsjedniku SAD. Ali ignorisanje britanskog najbližeg saveznika o ozbiljnom sigurnosnom pitanju može imati posljedice.
Tramp, ukazuje Blumbergova urednica, u trgovinskom sporazumu može zahtijevati klauzulu koja omogućava povlačenje SAD ako Velika Britanija uđe u neki sporazum o slobodnoj trgovini s “netržišnim zemljama” kao što je Kina. Takvu odredbu Tramp je ugradio u novi trgovinski dogovor s Kanadom i Meksikom.
Premijer je na kraju morao da procijeni ocjene američkog bezbjednosnog establišmenta nasuprot sopstvenoj vjeri u mogućnost Velike Britanije da spriječi buduće prijetnje.
Džonson se međutim opkladio da može imati oboje. Kao i Tramp on je fokusiran da zadovolji svoju biračku bazu dok održava investicije i stvara radna mjesta. No, naglašava Rafael, za razliku od Trampa, on iza sebe nema snažnu američku privredu.
