Evropa

Džonsonova kocka: Muke Bregzita prebačene na birače

Boris Džonson (Foto: EPA)

Velika Britanija u decembru izlazi na izbore koji bi mogli odrediti sudbinu Bregzita i mjesto zemlje u svijetu. Riskantan potez premijera Džonsona, koji se nada većini u parlamentu da bi sproveo svoje planove za izlazak iz EU, mogao bi, međutim, završiti u opet beznadežno podijeljenom parlamentu.

Odlukom da se britanskim glasačima iscrpljenim višegodišnjim natezanjima oko izlaska iz Evropske unije prepusti da na opštim izborim odrede dalju sudbinu Bregzita premijer Boris Džonson (Johnson) je napravio rizičnu opkladu da će dobiti podršku za svoje planove, pošto bi ishod glasanja mogao biti ponovo podijeljeni parlament dok su sve opcije Bregzita i dalje na stolu, pišu svjetski mediji.

Decembarski izbori za iscrpljene glasače

Prvi put od 1923. Britanci će, neuobičajeno za ovu zemlju, na biračka mjesta izaći u mjesecu decembru, pošto je parlament podržao prijevremene izbore koji bi mogli razbiti blokadu oko Bregzita, ali i koji bi se mogli pokazati samo kao privremena pauza, ocjenjuje agencija Asošiejtid pres (Associated Press).

Mnogim glasačima su dojadili političari – svih strana – poslije više od tri godine drame oko Bregzita. Sve stranke su zabrinute zbog nezadovoljstva birača od kojih se traži da idu na izbore u najmračnije i najhladnije doba godine, ističe AP.

Prijevremeni izbori su omogućeni pošto je glavna opoziciona stranka, Laburistička partija, promijenila poziciju nakon što je tri puta glasala protiv Džonsonovog prijedloga da se ide na izbore.

Obrazloženje lidera laburista Džeremija Korbina je bilo da se može na izbore pošto više ne postoji mogućnost Bregzita bez dogovora budući da je Evropska unija odobrila tromjesečno odlaganje.

Prethodna premijerka Tereza Mej je raspisala prijevremene izbore 2017. kako bi ojačala većinu konzervativaca i osnažila svoju poziciju u pregovorima s EU, ali je ta partija izgubila većinu i Mej na kraju nije uspjela da kroz parlament provuče svoj plan za Bregzit, piše AP.

Prednost konzervativaca u anketama

U posljednjih nekoliko nedjelja je zabilježeno postepeno jačanje Konzervativne partije u anketama – sada u prosjeku ima 36 odsto, dok laburisti stagniraju na oko 24 odsto, ukazuje BBC.

Liberaldemorkate, kao najotvoreniji protivnici Bregzitu, imaju 18 odsto.

Bregzit partija pod vođstvom Najdžela Faraža  je na 11 odsto.

Zeleni, koji su protiv Bregzita, imaju oko četiri odsto u anketama.

Škotska nacionalna partija, koja je takođe protiv Bregzita, u tom regionu ima oko 40 odsto glasova.

Velika Britanija ima jednokružni većinski sistem prema kojem u izbornim jedinicama pobjeđuje kandidat s najviše glasova.

BBC ukazuje da manje partije razgovaraju o predizbornim dogovorima, tako da u oblastima gdje postoji podrška za ostanak u EU, na izbore izađu samo kandidati s najvećom šansom za pobjedu.

Zamjenik liderke liberaldemorkata je rekao da je ta stranka razgovarala s velškom Plaid Kamri i Zelenom partijom da vide da li bi mogli da se dogovore.

Mada istraživanja javnog mnjenja pokazuju da konzervativci imaju komfornu većinu nad laburistima, podaci iz anketa sugerišu da podrška za Bregzit možda nije dovoljna da se prevaziđe dugogodišnja antipatija prema torijevcima, ukazuje Tajms (The Times).

Džonsonova strategija je izgleda da dobije glasove laburista u djelovima zemlje koji su za izlazak iz EU, kako bi nadoknadio gubitke u Londonu i Škotskoj, navodi londonski list u uredničkom komentaru i dodaje da za konzervativce postoji opasnost da će njihovi glasovi biti pod pritiskom s desna od Bregzit partija i s lijeva od liberaldemokrata.

Tajms ukazuje da su 2017. konzervativci vodili kampanju fokusiranu na Bregzit, dok su laburisti uspjeli u proširivanju svog programa novim prijedlozima, poput ukidanja školarina za univerzitete, što je privuklo određene birače i Korbinova stranka će sigurno pokušati slično.

Pokušaj da se vodi kampanja u predsjedničkom stilu, negativno se vratila Terezi Mej, a torijevci sada imaju malo izbora osim da vode sličnu kampanju skoncentrisanu na Džonsona.

Džonson je ako ništa drugo kockar koji je došao je na čelo konzervativaca obećanjem da će zemlja izaći iz EU 31. oktobra i da će radije “umrijeti u rovu” nego da ne uspije, ali je na kraju priznao da nije uspio da ispuni rok. Umjesto da iskoristi tromjesečno produženje da pokuša da kroz parlament provuče predlog o Bregzitu koji je dobio povoljnu reakciju u donjem domu, na iznenađenje mnogih, ukazuje Tajms, opet je tražio izbore.

Džonsonova opklada

Džonson je u najvećem kockanju svoje političke karijere bacio nazad britanskom narodu teško pitanje kako, ili da li, zemlja treba da izađe iz Evropske unije, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Glasanje za izbore u donjem domu u utorak je označilo početak jedne od najpresudnijih i najnepredvidljivijih kampanja poslije Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji, šestonedjeljnu trku koja, kako ukazuje list, zauvijek može promijeniti odnose zemlje s Evropom i njeno mjesto u svijetu.

Ishod će umnogome zavisiti od raspoloženja ćudljive britanske javnosti koja nije samo podijeljena u dva zaraćena tabora, već je i iscrpljena cijelim haotičnim procesom i nada se da nešto, ako išta, može konačno odlučiti – sve dok nije u korist druge strane, ocjenjuje Njujork tajms.

Za bombastičnog populistu Džonsona, kako navodi liberalni američki list, izbori su opklada da on i njegova konzervativna partija mogu dobiti većinu nudeći javnosti Bregzit plan koji je parlament dosad zadržavao.

To je, međutim, ogroman rizik, pošto Velika Britanija može završiti u istom ćorsokaku gdje je sada s parlamentom opet beznadežno podijeljenim oko toga kako naprijed, više od tri godine pošto su Britanci na referendumu glasali za izlazak iz Evropske unije, ukazuje list.

Posljednja šansa za Bregzit?

Izlazak na izbore je hrabro i očajničko Džonsonovo kockanje koje će uspjeti samo ako bude vodio kampanju da ubijedi birače da prihvate viziju Bregzita veću od dogovora o razlazu, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) u uredničkom komentaru.

Džonson je tražeći izbore pročitao blef opozicionih laburista i liberaldemokrata i iznosi svoj slučaj pred birače, ukazuje Volstrit džurnal koji ističe da glasači frustrirani što se Bregzit još nije dogodio znaju da je to njihova posljednja šansa, pošto nijedan drugi lider ili stranka neće to sprovesti.

Iako je Džonson pokazao naznake da shvata da je glasačima potrebna veća vizija Bregzita, on takođe pokazuje znake da bi mogao upasti u zamku Tereze Mej, nuđenjem budućnosti Velike Britanije kao blage verzije EU – više novca za javne službe i ukidanje fiskalnih ograničenja za javne radove, zdravstvo i slično, ocjenjuje konzervativni američki list, dodajući da je sličan pokušaj Tereze Mej propao.

Drugi izazov je pretpostavka da su laburisti pod Korbinom isuviše radikalni da bi pobijedili, navodi list. Mnogi torijevci vjeruju da je Korbinov socijalizam iz 60-ih godina ne odgovara biračima i da je on sam okaljan antisemitizmom. Mada to može biti istina, njegov socijalistički paternalizam bi mogao biti privlačan biračima koji brinu da bi Bregzit mogao biti korak u nepoznato.

Kampanja koja samo pokušava da zastraši birače Korbinom bi mogla donijeti još jedan podijeljeni parlament koji bi odustao od Bregzita i britansku politiku napravio još ogorčenijom i disfunkcionalnijom nego ikad u posljednje tri godine, zaključuje Volstrit džurnal.

Pogrešan odgovor na Bregzit pitanje

Parlamentarni izbori su pogrešan odgovor na pitanje Bregzita, pošto pitanje nije toliko ko će voditi zemlju, već da li zemlja želi da izađe iz EU pod dogovorenim uslovima, ocjenjuje Indipendent u uredničkom komentaru.

Ako su ljudi počeli ovaj proces na referendumu 2016, pitanje šta sada žele s Bregzitom treba iznijeti u jednostavnoj i nedvosmislenoj formi konačnog referenduma, ističe britanski list, dodajući da opšti izbori ne mogu to da urade.

U slučaju malo vjerovatnog ishoda da većinu dobiju liberaldemokrate ili Bregzit partija, rezultat bi bio de facto mandat za odustajanje od Bregzita ili izlazak iz EU bez dogovora, ali će uvijek biti prostora za debatu i neizvjesnost šta stanovništvo zaista želi, podvlači list.

Pored toga, predizborne kampanje će se različitim biračima obraćati različitim temama, ukazuje Indipendent. Polarizacije britanske politike u posljednje četiri godine je dovela do kulturnog rata koji je sve izobličio. Mada Bregzit ostaje najvažnije pitanje za sve strane, za mnoge glasače druga pitanja imaju prioritet i način na koji će to odrediti njihov glas je teško procijeniti.

Velika Britanija nije imala izbore zimi od februara 1974. i malo je podataka koji bi ukazali kako će datum održavanja uticati na glasove starijih i studenata, ukazuje list, uz ocjenu da u slučaju da izbori budu neizvjesniji nego što se sada čini, mali faktori mogu napraviti razliku.

Izbori možda neće riješiti puno i Bregzit čistilište bi moglo nastaviti tamo gdje je bilo do sad. Do božićne večere nacija možda neće imati više ideja o budućnosti nego danas, ističe Indipendent.

‘Cinična računica’

Džonson želi da iskoristi iscrpljenost birača prvom fazom Bregzita i da odgovornost za odlaganja prebaci na one koji žele ostanak u EU, dok se nada da će podstaći apatiju među glasačima opozicionih stranaka, ocjenjuje Gardijan (The Guardian) u uredničkom komentaru.

Džonsonova računica se tiče ogoljenog samointeresa i vlasti, ističe ljevičarski list uz ocjenu da su takve procjene uvreda za glasače, jer bi demokratija trebalo da bude više od “cinčnog proračuna”. Premijer je pokušao da manipuliše javnim mnjenjem odajući utisak da su ovi izbori u korist naroda, a ne u korist njega i njegove partije.

Ovi izbori će biti prvi koji će biti održani u decembru od 1923. i postoji razlog zašto je taj mjesec izbjegavan, ukazuje Gardijan, jer hladne i mračne večeri nisu idealne za obilazak birača ili odlazak ljudi na predizborne skupove i glasačka mjesta.

Tjeranje zemlje da prolazi kroz nešto za šta postoji malo entuzijazma je način da se hrani averzija prema politici protiv čega se Bregzitovci često bore, ističe list.

Send this to a friend