Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koga opozicija i nevladin sektor optužuju za autokratiju, predstavio je danas “akcioni plan” za poboljšanje ljudskih prava u toj zemlji, posebno po pitanju veće slobode izražavanja.
“Naš cilj je dalje jačanje pravne države”, istakao je Erdogan u govoru u Ankari, dodajući da će 393 mjere biti sprovedene do 2023. godine kada se obilježava stogodišnjica od osnivanja moderne Turske i organizuju predsjednički izbori.
Erdogan je poručio da “niko ne treba da bude lišen slobode zbog svog mišljenja”, iako je posljednjih godina procesuirano nekoliko hiljada ljudi zbog “vrijeđanja” upravo šefa države na društvenim mrežama.
Turski predsjednik je takođe izrazio želju da pravosuđe bude “efikasnije” kako bi se okončala “beskrajna suđenja”.
Ove najave dolaze uoči samita u Briselu 25. marta na kojem evropski lideri treba da razmotre “mapu puta” o budućnosti odnosa sa Turskom.
Odnosi Turske i zapadnih zemalja su pogoršani od 2016. godine posebno zbog progona opozicije, kritičkih medija i civilnog društva nakon neuspjelog puča.
Filantrop Osman Kavala, koji je u zatvoru od 2017. godine, i bivši lider prokurdske stranke HDP Selahatin Demirtas, u zatvoru od 2016, postali su simboli te represije.
Iz tih razloga su današnje Erdoganove najave naišle na sumnju među opozicijom, koja navodi da Turska nazaduje upravo na temama koje je predsjednik naveo.
“Prijatelji novinari, za tri sata više nećete biti primorani na autocenzuru… Vlada će vam omogućiti slobodu štampe”, izjavio je pre Erdoganovog govora jedan opozicioni poslanik.
Uoči Erdoganovog govora, njegov glavni saveznik Devlet Bahčeli koji je lider krajnje desničarske stranke MHP, pozvao je na zatvaranje opozicione stranke HDP čiji je veliki broj poslanika u zatvoru ili sklonjen sa položaja.
Gotovo istovremeno, tužilac je zatražio do dvije godine zatvora za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, jednog od najistaknutijih Erdoganovih protivnika, optuženog za “vrijeđanje” lokalnog guvernera.
