Evropa između kriznih žarišta

EU o turskom zveckanju oružjem, Nagorno-Karabahu, trovanju Navaljnog…

Tursko zveckanje oružjem u Sredozemlju, Nagorno-Karabah, trovanje Alekseja Navaljnog, situacija u Bjelorusiji, Bregzit… Niko ne zavidi šefovima država i vlada EU na temama o kojima će raspravljati od večeras.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel vratio se iz izolacije zbog koronavirusa i za sastanak šefova država i vlada EU poslao impresivnu pozivnicu: radi se, piše tu, o mjestu Evrope u svijetu i tome „kako možemo oblikovati sopstvenu sudbinu“. Ali, zapravo će biti govora prije svega o svakodnevnom rješavanju kriza u spoljnoj politici.

Turska – otvorene sve opcije, pa i sankcije

Odnosi s Turskom su već nekoliko nedjelja krajnje napeti – grčki i francuski ratni brodovi bili su spremni za borbu nasuprot turskih fregata, a posmatrači su govorili da sve ukazuje na rat. Turska je zaoštrila spor oko prava eksploatacije gasa i nafte u Sredozemnom moru sprovodeći eksperimentalna bušenja na spornom području. Atina i Pariz su zahtijevali sankcije protiv Ankare, situacija je bila eksplozivna.

U međuvremenu je uspjelo, dijelom i zahvaljujući nastojanjima njemačke Savezne vlade, da se smanji napetost, a i grčka i turska vlast su izrazile spremnost na pregovore.

Kipar se zato osjeća izigranim: turski predsjednik Erdogan naređuje da se gas traži ispred obale međunarodno nepriznatog Sjevernog Kipra, koji je zaposjela Turska. Vlada u Nikoziji zahtijeva solidarnost EU, a s obzirom na to da je ona izostala, kiparska vlada blokira sankcije protiv režima u Bjelorusiji, kako bi iznudila sankcije protiv Turske.

Zasad nije jasno kako bi ostale članice EU mogle da privole Kiprane da popuste. Ali, evropske diplomate se nadaju rešenju. Oni potvrđuju da su u odnosu prema Ankari sve opcije na stolu. Ipak, neposredne sankcije su malo vjerovatne. Situaciju još komplikuje tursko miješanje u najnovije krizno žarište, vojni sukob Jermenije i Azerbajdžana oko Nagorno-Karabaha.

I tu EU pokušava da utiče na smanjenje napetosti i traži pregovore.

Kako sa Kinom?

Na dnevnom redu evropske 27-orke je i rasprava o razgovorima vođstva EU s kineskim predsjednikom Si Đinpingom. Iako Njemačka formalno ostaje pri cilju sklapanja investicionog sporazuma do kraja godine, izgledi za to su slabi. EU je jasnije nego do sada izrazila kritiku zbog kršenja ljudskih prava u Kini, što je razljutilo Peking.

EU želi odnose koji će više počivati na obostranosti, naglasio je uoči samita Mišel. U Evropi izaziva ljutnju što Kina za svoje investitore u Evropi zahtijeva prava koja ne daje stranim investitorima kod kuće.

Na video-konferenciji s Pekingom, odnosi su izgledali prilično hladni. Pa ipak, EU je daleko od toga da složno nastupa prema Kini, što je ponovo zahtijevala savezna kancelarka Merkel. Njemačka ima vrlo prisne gospodarske odnose s Kinom, a Mađarska ili Grčka nastoje da privuku kineske investicije na takozvanom novom Putu svile.

Među teške partnere se ubraja i Rusija. Predsjednici država i vlada EU namjeravaju da izdaju zajedničko saopštenje u vezi strovanjem kritičara režima Alekseja Navaljnog. Pri tom će sigurno neke članice EU ponovo od Njemačke zahtijevati da zaustavi izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 kako bi kaznila Rusiju zbog korišćenja bojnog otrova novičoka.

Teški zadaci

Kod rasprave o stanju u Bjelorusiji, Evropska unija će vjerovatno nastaviti da balansira: ona želi, istina, da podrži protestni pokret u toj zemlji, ali bi da izbjegne utisak da se miješa u unutrašnju politiku Bjelorusije.

U Briselu znaju da nemaju mnogo načina da pritisnu bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka. Naprotiv, previše oštre pozicije mogle bi ga još ojačati.

Kako god, biće ovo dugo i teško veče za predsjednike država i vlada EU sa malim izgledima na velike uspjehe. Potreba da se odluke donose jednoglasno sve je veći kamen spoticanja što pokazuje i namjera Kipra da blokira sankcije protiv Bjelorusije, ako ne dobije sankcije protiv Turske.

I na kraju biće riječi i o Bregzitu. Zemlje članice će biti informirane o napretku – ili nedostatku napretka – u pregovorima s Velikom Britanijom o trgovinskom sporazumu. No prve konkretnije odluke ostaće za samit koji se održava kroz dvije sedmice.

Send this to a friend