Produženje životnog vijeka nosi sa sobom i više godina na radnom mjestu, i to je jedan od osnovnih razloga kojim se vode zakonopisci kako kod nas, tako i u Evropi.
Vrh ljestvice prema očekivanom trajanju života drže Švedska i Italija. Očekivani radni vijek Šveđana i prije deset godina bio je natprosječnih 38,9 godina, a u međuvremenu je povećan na čak 41,2 godine.
Pri vrhu je još nekoliko najbogatijih članica EU, od Holandije i Danske do Velike Britanije i Njemačke.
Trajanje radnog vijeka se izvodi iz demografskih i podataka vezanih uz tržište rada, a njime se “mjeri” broj godina koliko će osobe od dobi 15 godina u životu biti aktivne na tržištu rada, bilo kao zaposlene ili nezaposlene.
I pošto je očekivano trajanje života produženo, to sa sobom nosi i pomjeranje starosnog uslova za penziju u narednim godinama.
Ovo nepisano pravilo važi i u zemljama Evropske unije. Očekivano trajanje radnog vijeka danas je u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine više nego prije samo jednu deceniju.
Ljudi u EU koji danas ulaze u svijet rada mogu da očekuju da će biti aktivni gotovo dvije godine duže. Već sada, u Švedskoj uslov za odlazak u starosnu penziju je 67 godina, Italiji 66, a u većini zemalja je 65 godina.
Starosne granice za oba pola u skoro svim zemljama Evrope su ujednačene ili su u procesu izjednačavanja. U 14 država dame već rade do 65 ljeta ili će na tom nivou biti po završetku procesa podizanja.
U još 14 zemalja starosna granica će biti između 66 i 68 godina života.
Ž.N.
