Izvještaji medija ukazuju da je britanska vlada sugerisala EU carinske ispostave na obje strane granice između Sjeverne Irske i Republike Irske kao način da se zaobiđe tzv. “backstop”, što je naišlo na protivljenje u Briselu i Dablinu.
Na manje od mjesec dana od datuma kada bi Velika Britanija trebalo da izađe iz Evropske unije i dalje se ne nazire kako bi rješenje za spornu granicu s Irskom trebalo da izgleda, pošto je procurjeli prijedlog vlade iz Londona naišao na protivljenje u Dablinu i Briselu, pišu svjetski mediji.
Džonsonova odbrana
Premijer Velike Britanije Boris Džonson branio je prijedloge svoje vlade o dopunjenom sporazumu o Bregzitu (Brexit) nakon što su dijelovi tog plana objavljeni u medijima i nakon što ih je kritikovala Republika Irska, ističe Si-En-Bi-Si (CNBC).
Izvještaji medija ukazuju da je britanska vlada sugerisala Evropskoj uniji carinske ispostave na obje strane granice – ali ne i na stvarnoj granici – između Sjeverne Irske i Republike Irske kao način da se zaobiđe tzv. “backstop”, odnosno irski zaštitni mehanizam, koji je do sada bio glavna sporna tačka u sporazumu o Bregzitu.
Ministri u Dablinu kritikovali su planove, ističe CNBC dodajući kako je irska radiotelevizija RTE, koja je prva objavila izvještaj o prijedlozima, rekla da dužnosnici EU-a osjećaju da Ujedinjeno Kraljevstvo samo naizgled odustaje od obaveza izbjegavanja tvrde granice i bilo kakve fizičke infrastrukture na irskom ostrvu.
Izvještaji su uslijedili nakon što se vladajuća Konzervativna stranka ove sedmice sastala u Mančesteru na godišnjoj stranačkoj konferenciji, dok je Bregzit i dalje glavni izazov za vladu.
Većina zastupnika u Parlamentu porazila je vladu zbog niza akcija povezanih s Bregzitom koji bi omogućili Velikoj Britaniji da posljednjeg dana oktobra izađe iz EU. No, ukoliko se ponovo odgodi Bregzit, mogli bi se dogoditi opšti izbori, ocjenjuje CNBC i dodaje da su zbog toga političke stranke u Velikoj Britaniji, u sezoni stranačkih godišnjih konferencija, uglavnom u izbornom raspoloženju.
Neizbježne provjere
Britanska vlada sprema se na novi pokušaj osiguranja dogovora s EU koja se dugo žalila na nedostatak detaljnih prijedloga iz Velike Britanije, piše Juronjuz (Euronews) naglasivši da Džonson namjerava predstaviti detaljne planove do kraja sedmice.
Vladin prijedlog o uspostavljanju “centara za carinjenje” s obje strane granice podrazumijeva korištenje uređaja za praćenje, kao i carinske deklaracije koje se izdaju u centrima. Džonson je pak u razgovoru za britanski javni servis, ističe Juronjuz, istakao kako centri za carinjenje udaljeni od granice nisu ono što predlaže njegova vlada, te da njihov prijedlog ne podrazumijeva postavljanje tvrde granice.
Međutim, prema njegovim ranijim tvrdnjama, provjere će biti neizbježne, s obzirom na to da će nakon Bregzita, Sjeverna Irska i Evropska unija biti u odvojenim regulatornim područjima.
Džonson je potvrdio da će vlada uskoro predstaviti novi plan za Bregzit dodajući da planira da razgovara s čelnicima EU. Premijer je konstantno govorio kako će 31. oktobra Velika Britanija izaći iz Unije – sa ili bez prijelaznog sporazuma – čime bi, smatraju kritičari, mogao izazvati nestašice hrane, ljekova i goriva. Predstojeći samit Evropskog vijeća, 17. i 18. oktobra bi mogao biti odlučujući trenutak, ističe Juronjuz.
Backstop sadržan u sporazumu o povlačenju – koji je EU pregovarala s vladom Tereze Mej, ali ga je britanski parlament nekoliko puta odbio, predstavlja polisu osiguranja koja jamči otvorenu granicu. Ako se ne postigne sporazum o slobodnoj trgovini ili sporazum o alternativnim aranžmanima nakon Bregzita, Velika Britanija će ostati u privremenoj carinskoj uniji s EU, a Sjeverna Irska će se više uskladiti s nekim pravilima EU-a. Pristalice Bregzita kažu da je rizik u tome da Velika Britanija može ostati u klopci unutar sfere EU.
Džonsonova “stvarnost” Bregzita
Stav britanske vlade je da se život ne može tek tako nastaviti kao prije jer Britanija odlazi i želi imati svoju trgovinsku politiku, ukazuje BBC.
Ne postoje tačni prijedlozi vlade Velike Britanije, ali javnost počinje dobijati predstavu o obliku tih prijedloga, ocjenjuje britanski javni servis ističući kako je problem u tome što EU i irska vlada ne žele nikakve provjere, jer na njih gledaju kao na jačanje granica čak i ako to nije tvrda granica.
Britanska vlada poručuje da neće biti tvrde granice ali da će biti carinskih provjera koje se neće obavljati kilometrima od granice već u depoima i skladištima prije nego što kamioni i transportna vozila krenu. Takođe, u nekim slučajevima će postojati fizičke inspekcije koje će se obavljati u skladu s odlukom carinskih organa.
U izjavi za BBC Boris Džonson je rekao da je “stvarnost Bregzita” takva da će biti potrebne carinske provjere na ostrvu Irske nakon što Velika Britanija napusti EU, jer “suverena ujedinjena zemlja mora imati jedinstvenu carinsku teritoriju.”
Vladini izvori rekli su BBC-u da je pripremila pravni tekst ažurirane pogodbe o Bregzitu, ali su takođe optužili neimenovane pojedince u Evropskoj komisiji da pokušavaju stvoriti “neprijateljsku reakciju” na njihov revidirani ugovor kako bi izvršili pritisak na vladu da napravi veće ustupke.
‘Non pejper – Non starter’
U Irskoj se Džonsonov prijedlog, opisan kao “non pejper” (non-paper) – pravno neobavezujući dokumenti, doživljava se kao ponovna izmjena planova koje su Brisel i Dablin prethodno odbacili, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Ministar vanjskih poslova Irske, Sajmon Koveni, odbacio je prijedlog rekavši kako je “non pejper” zapravo “non starter”, te da su “i Sjeverna Irska i Irska Republika zaslužile bolje”.
Ajriš tajms (The Irish Times) naglašava kako izvori u Dablinu i Briselu tvrde da Džonsonovi prijedlozi pokazuju da je ostalo malo ili nimalo šanse za nastavak pregovora o Bregzitu.
Liderka Šin fejna, Meri Lu Mekdonald (Mary Lou McDonald), kazala je da prijedlozi o carinskim provjerama znače povratak tvrde granice u Irsku i da predstavljaju “sabotažu” mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj. Irska ministrica za evropska pitanja Helen Mekenti (McEntee) rekla je da prijedlozi nisu vjerodostojni i da je “vremena sve manje i manje“ te da je na potezu sud Velike Britanije.
Bregzit je za Borisa Džonsona sredstvo za pobjedu na izborima i ponaša se kao da vodi predizbornu kampanju, mišljenje je političke opozicije u Velikoj Britaniji ali i sve više zvaničnika u Briselu koji smatraju da on ne želi postići dogovor s EU, ocjenjuje CNN.
Velika Britanija šalje Briselu prijedloge alternativnih aranžmana u vezi sa sporazumom koji je Džonsonova prethodnica Mej sklopila s EU prošle godine. “Papiri koje su poslali bili su prazni. Ako je ozbiljan, onda bi imao ozbiljne prijedloge i čete ljudi ovdje. To je sramotno pregovaranje”, rekao je za CNN izvor iz Brisela.
“Čini se da je Džonsonova strategija izvući Veliku Britaniju iz EU-a bez ikakvog sporazuma i okriviti ‘krvave Evropljane’ ili opozicione poslanike”, rekao je Filip Lamber (Philippe Lamberts), član Evropskog parlamenta.
Ljutnja drugih
Istina je da Džonson ne želi Bregzit bez dogovora, ne zbog katastrofe koja bi uslijedila već radi samoodržanja – stoga mora napraviti dogovor s EU-om, tražiti produženje roka ili podnijeti ostavku, ukazuje Tom Kibasi, direktor Instituta za istraživanje javnih politika u komentaru objavljenom za Gardijan (The Guardian).
Specifični politički problem za Džonsona je u tome što ako postigne izlazak bez dogovora iz EU-a, onda bi nastao haos koji bi bio garancija da će izgubiti opšte izbore koji bi uslijedili.
Izgleda vrlo malo vjerovatno da će Džonson postići sporazum s EU jer nije učinjeno dovoljno na njegovom osiguranju, njegova vlada napadala je čelnike EU, a njegovo ponašanje otkriva da on nema namjeru čak ni osigurati većinu u parlamentu.
Ukoliko zastupnici blokiraju izlazak iz EU bez dogovora, onda Džonson u tim produžecima može sakupljati podršku oko buduće fantazije o izlasku Velike Britanije bez dogovora – jer ljutnja drugih ljudi je sve što sada ima, zaključuje Kibasi.
Stoga se čini prilično vjerovatnim da će Džonson podnijeti ostavku na mjesto premijera nakon samita Evropskog vijeća sredinom oktobra – uz poruku da će neko drugi morati “da maše bijelom zastavom” Briselu – ali će ostati lider torijevaca kako bi se pripremio za bitke na narednim izborima, zaključuje Gardijan.
