Tri decenije od pada Berlinskog zida skoro sva moć u Njemačkoj je u rukama Zapadnih Njemaca. Oni iz bivšeg DDR doduše imaju kancelarku, ali inače se teško probijaju na vodeće pozicije. Ljevica zato traži uvođenje kvote, piše Dojče vele.
U Baden-Virtembergu, pokrajini na jugoistoku Njemačke, jedna spektakularna sudska tužba zbog diskriminacije je 2010. godine dospjela u udarne vijesti. Jedna knjigovođa iz Istočnog Berlina je konkurisala za posao u firmi za proizvodnju prozora. Dvadeset godina prije toga se – kao i hiljade drugih Istočnih Njemaca – odselila u Zapadnu Njemačku da bi tamo našla posao.
No, dobila je natrag fasciklu sa dokumentima i biografijom, s tim što je na koricama pisalo “Osi” – riječ koja u svakodnevnom žargonu označava Istočne Njemce. I pored te riječi je bio još i zaokruženi minus. Smatrajući se žrtvom diskriminacije, ona je zatražila nadoknadu štete.
Antidiskriminacioni zakon iz 2006. godine kaže da svi ljudi moraju biti jednako tretirani bez obzira na porijeklo. No, Sud rada u Štutgartu je odbio tužbu. Obrazloženje: Istočni Njemci nisu autohtoni narod. Slijedstveno tome, ni dotična tužiteljka nije imala pravo da se osjeća diskriminisanom. Slučaj se završio poravnanjem.
Statistiku o eventualnim sličnim slučajevima nije moguće naći. Pa ni u Bundestagu u službi za borbu protiv diskriminacije. Njen portparol Sabastijan Bikerih je rekao da postoje samo “pojedinačni zahtjevi”.
Pri tome bi – statistički gledano – bilo mnogo dobrih razloga za takve tužbe. Istočni Njemci su na samo 1,7 odsto upravljačkih radnih mjesta u Njemačkoj. To je pokazala jedna studija Univerziteta u Jeni iz 2017. godine. To je nesrazmjerno mali udio jer oni čine 17 odsto stanovništva. A na čelu 80 državnih univerziteta nalaze se isključivo Zapadni Njemci.
Ima mnogo primjera koji pokazuju da se tri decenije poslije ujedinjenja novac, odluke u privredi, pravosuđu, vojsci, upravi, nauci i obrazovanju nalaze pretežno u rukama Zapadnih Njemaca.
Zahtjev za kvotom
“Potrebna nam je kvota za Istočne Njemce, inače ujedinjenje ne može da se shvati ozbiljno”, rekao je sredinom marta ljevičarski političar Gregor Gizi, jedan od najpoznatijih istočnonjemačkih političara u Bundestagu.
Kada se pogleda na brojke, sve izgleda “kao da Zid još postoji”, dodao je.
Čitava debata nije nova. No, sada bi, kako poručuje Ljevica, sa riječi trebalo preći na djela. Zato je ta stranka Bundestagu predala zahtjev za postavljanje kvota za Istočne Njemce. Ona bi trebalo da važi za sve državne službenike. Ljevica se poziva i na član 36 njemačkog Osnovnog zakona u kojem piše da “u najvišim organima vlasti treba da budu prisutni službenici iz svih saveznih pokrajina u srazmjernom odnosu“. Druge stranke ne podržavaju taj prijedlog.
Nezadovoljstvo se skupljalo godinama. U početku su svi govorili da stara elita DDR mora biti razvlašćena. Uz to je važilo i da se Zapadni Njemci bolje razumiju u novi sistem uveden poslije ponovnog ujedinjenja 3. oktobra 1990. Smatralo se da će s vremenom doći do potpunog ujednačavanja između Istočnih i Zapadnih Njemaca, ali to se nije desilo.
Lars Fogel sa Univerziteta u Lajpcigu je specijalizovan za proučavanje elite. On kaže da je “gotovo univerzalna zakonitost da grupe koje su isključene iz elite ne mogu same da nađu put do nje”. Onaj ko je dio elite, regrutuje kao nasljednike one koji su mu slični na planu porijekla, obrazovanja i karijere. “Pravi” univerzitet, “prave” studije i slično su poželjni preduslovi (uključujući i golf-klub), ali put ka vrhu je u Njemačkoj netransparentan, smatra Fogel.
Istočni Njemci još ne znaju kako da se pridruže “pravim krugovima”. Postoji i faktor zvani mimika, gestika, govor tijela, faktor suptilnih signala koji ukazuju na „elitarnost“, a Zapadni Njemci, kaže ovaj stručnjak, takvim faktorima bolje vladaju. Fogel je ubijeđen da bi uvođenje kvote bilo dobro za Istočne Njemce, ali da politička većina neće da podrži tu ideju u doglednoj budućnosti.
Šta su alternative?
Iako uglavnom razumiju da situaciju valja promijeniti. Pitanje glasi: kakvu strategiju primjeniti? Neki pravi recept vide u mogućnosti da se sjedišta većeg broja institucija jednostavno prebace u Istočnu Njemačku. Vlada je to već počela da sprovodi i otvorila je jednu kancelariju u Lajpcigu. No, to, kako upozorava Lars Fogel, još ne znači i da će institucijom rukovoditi osoba iz Istočne Njemačke.
I desničarska stranka AfD smatra da su radna mjesta i rukovodeće kancelarije suviše koncentrisani u zapadnim dijelovima zemlje. “Devedeset odsto organa vlasti ima svoje sjedište u Zapadnoj Njemačkoj”, kaže Anton Frizen iz AfD.
No, ova stranka smatra da ne treba uvoditi kvote, već druge mjere. Ona se slaže sa idejom o preseljenju sjedišta raznih institucija na Istok zemlje.
