Rat u Ukrajini – 1.185. dan. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je na snažniji pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina nakon njegovih izjava o nameri da stvori bezbjednosnu tampon-zonu duž rusko-ukrajinske granice. Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saopštila je da će pooštriti sankcije Rusiji ako Moskva ne pristane na prekid vatre. Dešavanja pratite na CdM-u.
Sibiha: Ukrajina želi da se sastanku Putina i Zelenskog pridruži Tramp
Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao bi da bude održan u proširenom formatu, a Ukrajina želi da se sastanku pridruži i predsjednik SAD Donald Tramp, izjavio je šef ukajinske diplomatije Andrij Sibiha.
Sibiha je naglasio da ne smiju da postoje uslovi za nastavak sastanka koji se održao u Istanbulu, jer, kako je rekao, ako se uklone ”sva ova pseudoistorijska predavanja ruske delegacije“, tamo je postignut jasan dogovor.
”Prvo, razmjena ratnih zarobljenika, a danas je, kako je izvjestio predsjednik Ukrajine, počela implementacija ove stavke. Druga tačka je da čekamo da ruska strana predstavi svoju viziju, svoj koncept, svoje predloge u vezi sa parametrima budućeg bezuslovnog prekida vatre“, rekao je Sibiha.
Šef ukajinske diplomatije je rekao da je treća tačka sastanak Zelenskog i Putina, kojem Ukrajina želi da se pridruže Tramp i evropski lideri, prenosi Ukrinform.
Sibiha je rekao da se Vatikan i dalje razmatra kao potencijalno mjesto sastanka, uprkos tome što je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao da se Moskva protivi tome.
”Zainteresovani smo i lično smo zahvalni papi Lavu XIV na ovom predlogu. Pozdravili bismo takav sastanak u Vatikanu”, rekao je Sibiha.
U ruskom napadu balističkom raketom na Odesu poginula jedna osoba
Ruska vojska je ispalila dvije balističke rakete na Odesu, jedna osoba je poginula, a osam je ranjeno, od kojih su četiri u teškom stanju, izjavio šef Okružne vojne uprave Oleg Kiper.
“Neprijatelj je pogodio lučku infrastrukturu Odese sa dvije balističke rakete. Jedna osoba je poginula, osam je povrijeđeno“, saopštio je Kiper na Telegramu, a prenio je Ukrinform.
Kiper je precizirao da je u ruskom raketnom napadu poginuo lučki radnik.
Od osam povrijeđenih, četvoro je u teškom stanju, dvoje je u srednje teškom stanju, a dvoje ima lakše povrede.
“Rusija je ponovo udarila na miran, strateški važan objekat. Ukupno je tokom velikog rata Ruska Federacija oštetila i uništila skoro 400 objekata lučke infrastrukture i više od 30 brodova. Povrijeđeno je 106 civila”, rekao je ukrajinski ministar zajednice i teritorijalnog razvoja Oleksij Kuleba.
Zelenski potvrdio razmjenu zatvorenika sa Rusijom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da se u Ukrajinu vratilo 390 vojnika, koje su u ratnim operacijama zarobile ruske snage.
“Vraćamo naše ljude kući. Danas – 390 ljudi. Hvala svima koji pomažu, koji rade 24/7 kako bi se Ukrajinci i Ukrajinke mogli vratiti kući. Veoma je važno vratiti sve koji su u zatočeništvu. Provjeravamo svako ime, informacije o svakoj osobi. Nastavićemo naš diplomatski rad kako bi takvi koraci postali mogući”, napisao je Zelenski na Telegramu, prenio je Unian.
Zelenski je dodao da je ovo samo prva faza velike razmjene zarobljenika u formatu “1.000 za 1.000”, koja je dogovorena tokom sastanka ukrajinske i ruske delegacije u Istanbulu 16. maja.
Zelenski je rekao da očekuje da će se razmjena nastaviti za vikend.
Rusko Ministarstvo odbrane: Završena prva faza velike razmjene zatvorenika
Rusija je vratila 270 vojnika iz ukrajinskog zarobljeništva, kao i 120 civila, uključujući civile iz Kurske oblasti koje su zarobile ukrajinske oružane snage, u zemjenu je prebačeno 270 ukrajinskih ratnih zarobljenika i 120 civila, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
“U skladu sa rusko-ukrajinskim sporazumima postignutim 16. maja u Istanbulu 23. maja, sa teritorije koju kontroliše kijevski režim vraćeno je 270 ruskih vojnika, kao i 120 civila, uključujući civile iz Kurske oblasti koje su zarobile ukrajinske oružane snage. U zamjenu je prebačeno 270 ukrajinskih ratnih zarobljenika i 120 civila”, navodi se u saopštenju, prenose RIA Novosti.
Ukrajina: Rusija lansirala 175 dronova tokom noći
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći napala zemlju sa 175 bespilotnih letjelica, kao i da ih je oboreno 150.
EU će raspravljati o mogućem oduzimanju prava glasa Mađarskoj
Savjet Evropske unije održaće saslušanje o mogućem gubitku prava glasa Mađarske u EU na sastanku koji će biti održan 27. maja, prema dnevnom redu objavljenom na sajtu Savjeta.
To će biti osmo saslušanje o Mađarskoj otkako je Evropski parlament pokrenuo postupak po članu 7 protiv te zemlje 2018. godine.
Član 7 Ugovora o EU omogućava suspenziju prava glasa u EU ako država članica sistematski krši osnovne principe Unije.
Saslušanje se održava u trenutku kada EU traži načine da zaobiđe Budimpeštu ako stavi veto na pristupanje Ukrajine EU.
Visoka predstavnica Evropske komisije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je 10. maja da Brisel ima alternativne planove u slučaju da Mađarska pokuša da blokira kandidaturu Ukrajine.
Mađarski premijer Viktor Orban je više puta blokirao ili odlagao pakete pomoći EU za Ukrajinu, dok se istovremeno protivio sankcijama protiv Rusije.
Merc traži od Si Đinpinga da podrži prekid vatre
Njemački kancelar Fridrih Merc zatražio je od kineskog predsjednika Si Đinpinga podršku u postizanju prekida vatre u ratu u Ukrajini, rekao je portparol Merca nakon razgovora dvojice lidera.
“Savezni kancelar je izvijestio o zajedničkim naporima Evrope i SAD da se postigne brz prekid vatre. Pozvao je na podršku ovim naporima”, rekao je portparol u saopštenju.
Rusija tvrdi da je preuzela kontrolu nad naseljem u Harkovu
Ruske trupe su zauzele naselje Radkivka u Harkovskoj oblasti, objavilo je rusko Ministarstvo odbrane, a prenosi Tas.
Lavrov: Pregovori u Vatikanu nisu “elegantno rješenje”
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov doveo je u pitanje predlog da se mirovni razgovori između Rusije i Ukrajine održe u Vatikanu.
Prema njegovim riječima, ne bi bilo “elegantno rješenje” da dvije pravoslavne zemlje razgovaraju na katoličkom terenu. Optužio je, istovremeno, Ukrajinu da uništava Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.
“Vatikanu, u ovim okolnostima, ne bi bilo prijatno da ugosti delegacije iz pravoslavnih zemalja”, istakao je Lavrov.
Tramp: Završena velika razmjena zatvorenika između Rusije i Ukrajine
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je upravo završena velika razmjena zatvorenika između Rusije i Ukrajine.
“Čestitam objema stranama na ovim pregovorima. Ovo bi moglo dovesti do nečeg velikog?”, zapitao je Tramp u objavi na mreži Truth Social.
Sporazum o razmjeni hiljadu za hiljadu zatvorenika između dvije strane postignut je ranije ovog mjeseca u Istanbulu.
Shof: Tramp potvrdio prisustvo na NATO samitu u Hagu
Holandski premijer Dik Shof potvrdio je da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp prisustvovati NATO samitu koji će se održati 24. i 25. juna u Hagu.
“Holandija je duboko počastvovana što će ugostiti njega i sve naše NATO saveznike”, naveo je Shof, koji je istakao da je njihov nedavni razgovor bio “prijatan” i da su diskutovali o ključnim pitanjima pred samit.
Tema razgovora bila je i potreba za prekidom vatre između Rusije i Ukrajine.
Trampovo učešće na samitu, koji će se baviti i pitanjem učešća ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bilo je neizvjesno zbog njegove česte kritike prema članicama NATO-a.
Premijer Shof je rekao da je Zelenski “dobro došao”, dok je generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, koji je bio uz njega, napomenuo da konačna odluka još nije donijeta.
Finska prati vojne aktivnosti Rusije na granici
Finska “pažljivo prati” vojne aktivnosti Rusije u blizini svoje istočne granice pošto su finska vojska i mediji primijetili pozicioniranje nove ruske opreme, izjavio je finski ministar odbrane Anti Hakanen.
Finska, koja je okončala decenije vojne nesvrstanosti i pridružila se NATO-u 2023. godine, dijeli granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom, svojim istočnim susjedom, prenosi Beta.
Satelitski snimci koje je prenio list The New York Times pokazuju sve više vojne infrastrukture na ruskoj strani blizu finske granice.
Zajedno sa svojim saveznicima, Finska “pažljivo prati i procjenjuje aktivnosti i namjere Rusije”, rekao je Hakanen za France Prese i dodao da ruski potezi ka jačanju oružanih snaga “nijesu iznenađenje” za Finsku.
Moskva je više puta upozorila Finsku na posljedice ulaska u NATO poslije početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Nacionalna odbrana
“Imamo odlične mogućnosti za praćenje ruskih operacija. Kao članica Alijanse, Finska ima jaku bezbjednosnu poziciju”, rekao je Hakanen.
Finski ministar je dodao da Finska ima “jaku nacionalnu odbranu” zasnovanu na vojnoj obavezi i velikim rezervnim snagama.
“Čitavo naše društvo je uložilo mnogo truda u pripremu za sve vrste poremećaja i kriza”, rekao je Hakanen.
Zamjenik načelnika Generalštaba finskih Odbrambenih snaga za strategiju Sami Nurmi rekao je da su aktivnosti Rusije blizu finske granice bile predvidive.
Nordijska zemlja je povećala svoja vojna ulaganja i pripravnost od kada je ušla u NATO.
Finska je u aprilu najavila da će povećati izdavanja na vojsku na najmanje tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2029. godine i da će pokrenuti reformu odbrambenih snaga.
Finska je zatvorila svoju granicu sa Rusijom sredinom decembra 2023. godine poslije dolaska gotovo 1.000 migranata bez viza, a Helsinki tvrdi da je priliv orkestrirala Rusija, što je Moskva negirala.
Orban: Ukrajina, ako postane članica EU, upijaće sav naš novac
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Mađarska želi da zadrži Ukrajinu van Evropske unije jer bi, kako je rekao, članstvo Ukrajine u EU značilo da će ta zemlja “upijati sav mađarski novac”.
Orban je rekao da su zapadni lideri odlučili da postignu sporazum sa Ukrajinom o održavanju vojske od oko milion vojnika, čije će troškove pokriti evropske zemlje.
Mađarski premijer je dodao da “umjesto da ojačava vlastite oružane snage, zapadna Evropa plaća Ukrajini za njene plaćenike”.
Prema njegovim riječima, to bi moglo da predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik za Evropu, jer bi mogla da završi sa finansiranjem vojske čije namjere “neće uvijek biti prijateljske, ili barem neće biti garancije da će to biti slučaj”.
“Članstvo Ukrajine u EU je povezano sa tim, jer je mnogo lakše donijeti finansijske odluke u korist Ukrajine ako je ta zemlja članica EU, nego ako nije”, rekao je Orban i dodao da bi Mađarska sa drugim zemljama centralne Evrope, platila cijenu pristupanja Ukrajine Uniji.
Premijer je pozvao Mađare da učestvuju u glasanju na referendumu 2025. godine, koji će se baviti pitanjem potencijalnog članstva Ukrajine u EU. “Nemojmo da dozvolimo da drugi odlučuju umjesto nas”, naglasio je u pozivu građanima.
Rusija: Oboreno 112 dronova tokom noći
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruski sistemi PVO oborili 112 ukrajinskih dronova tokom noći, uključujući 24 iznad Moskovske oblasti.
Napadi na Kursku i Lipecku oblast, 24 povrijeđenih
Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u Kurskoj, a osam ih je ranjenoj u Lipeckoj oblasti u ukrajinskim napadima tokom noći, saopštili su ruski zvaničnici,
Oštećeno je i 30 kuća, kao i 26 stanova u tri zgrade, prodavnice, auto-perionica, 14 automobila i devet kamiona, prenosi RIA.
U tim oblastima je na snazi režim antiterorističke operacije.
G7 najavila oštrije sankcije Rusiji
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saopštila je da će pooštriti sankcije protiv Rusije ako Moskva ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.
“Pozdravljamo kontinuirane napore za postizanje prekida vatre. Ako se takav prekid vatre ne dogovori, nastavićemo da istražujemo sve moguće opcije, uključujući i one koje su osmišljene da maksimiziraju pritisak, kao što je dalje pooštravanje sankcija (protiv Rusije)”, navodi se u dijelu saopštenja ministara finansija i centralnih bankara G7 posvećenom Ukrajini, koji je usvojen nakon njihovog sastanka u Kanadi.
U saopštenju se navodi i da će, u skladu sa pravnim sistemima tih zemalja, imovina Rusije pod njihovom jurisdikcijom ostati imobilisana dok Rusija “ne plati štetu Ukrajini”.
G7 je u saopštenju izjavila “nepokolebljivu podršku” Ukrajini u odbrani njenog “teritorijalnog integriteta i prava na postojanje”, kao i “slobode, suvereniteta i nezavisnosti”.
Obećala je i da će pomoći u jačanju povjerenja stranih investitora u Ukrajinu, mobilizovati privatni sektor za sprovođenje radova na obnovi i nastaviti aktivnosti strane osiguravajuće industrije.
Sibiha: Putinove izjave o “tampon zoni” odbacuju mirovne napore
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha pozvao je na povećanje pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon njegovih izjava o namjeri da stvori “bezbjednosnu tampon-zonu” duž rusko-ukrajinske granice.
“Podsjećam da Putinove izjave o ‘tampon-zoni’ dolaze u kontekstu aktivnih napora usmjerenih na postizanje potpunog, trajnog prekida vatre, zaustavljanje ubistava i promociju mira. Putinove nove agresivne izjave odbacuju mirovne napore i pokazuju da je ruski vladar bio i ostao jedini razlog za kontinuirana ubistva. Moramo da izvršimo veći pritisak na njega da okonča rat”, naglasio je Sibiha.
Razmijenjen spisak zatvorenika
Kijev i Moskva razmijenili su spisak od 1.000 ratnih zarobljenika, u pripremi za veliku predstojeću razmjenu. I dalje se ne zna datum i format razmjene, koja je dogovorena tokom direktnih razgovora u Istanbulu prošle nedjelje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin donio je odluku o stvaranju bezbjednosne tampon-zone duž granice između Rusije i Ukrajine.
Predsjednik SAD Donald Tramp odbacio predlog o bezuslovnom prekidu vatre kao ishodu pregovora o Ukrajini u Vatikanu, koji su iznijeli lideri EU, objavio je Volstrit džornal.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je energetska prijetnja od Ukrajine eskalirala, ali da je cilj energetske politike Brisela, kako je istakao, da podrži Ukrajinu po svaku cijenu. Istakao je potencijalni problem cijene energenata zbog politike Brisela.
Dvanaest civila je povrijeđeno u “masovnom” ukrajinskom napadu na grad Ljgov u Kurskoj oblasti, rekao je lokalni ruski načelnik.
Kijev saopštava da su ruske snage prethodnog dana granatirale Dnjeprovski okrug u Hersonu, pri čemu je poginula 85-godišnja žena.
Moskva, sa druge strane, javlja da je vojska Ukrajine napala dronovima Tulu i Moskvu, pri čemu je povrijeđeno više osoba.
*Ukrajina pobjedjuje tako sto se probija ka nazad, a Rusija gubi tako se povlaci naprijed* – Jedna od najjacih izjava ikad!!! Col. Douglas McGregor
U Moskvi je haos Ukrainci napali dronovima gore sklaista municije i nafte, zatvoreni aerodromi potpuni haos
EU se suocava sa egzistencijalnom krizom, a govori se o prijemu Ukrajine. Unija je definitivno usla u fazu progresivne dezintegracije jer je sve vise glasova o napustanju pogotovo nakon sto je Melonijeva najavila da Italija odstampa oko 3.5 triliona Lira. Dakle, Melonijeva zna nesto sto drugi ne znaju. Njemci takodje u svojim trezorima drze oko 850 milijardi Maraka, dok Francuska… Više »
Dakle, Orban glasno govori ono o cemu se u tajnosti raspravlja u evropskim krugovima. Sa jedne strane EU zeli Ukrajinu, a takodje i zeli da joj EU drzave finansiraju vojsku koja bi brojala gotovo 1m vojnika zbog prijetnje od Rusije. I to je na neki nacin itekako logicno! Medjutim, taj scenario ne podrzavaju Madjari, Slovaci, Poljaci, Italijani i Spanci. Poljaci… Više »
Prvi put nakon drugog svjetskog rata Njemci imaju stalno vojno prisustvo van Njemačke i to u Litvaniji.Za sad samo tenkovska baza ali je
krupan događaj,Njemci se oslobađaju ośećaja krivice.Vojni potencijal Njemačke nikome ne treba objašnjavat,za 5 godina biće to armada.
#da žele,nuklearno oružje mogu napravit za par mjeseci.
#Vojni savez Pariz-Berlin-London ima šansu da postane super-sila i povuče manje države sa sobom.
Pojma nemas. Od naoruzavanja Njemacke se najprije Francuskoj i Engleskoj dize kosa na glavi. Bar su dva svjetska rata to pokazala. Samo naivna budala misli da su interesi svih zemalja u EU komplementarni.
Zašto bi smetala nekom neutralna tampon zona, jer štiti obije strane
Neutralna da, ali Putin to nije tako zamislio.
Neutralna tampon zona ne bi nikome smetala da recimo ratuju Ukrajina i Poljska. Ali, posto Ukrajina sa istoka ima Rusku Federaciju, koja se ponasa kao neoimperijalna supersila to je tesko odrzivo. Misljenja sam da mira uopste nece biti dok Rusi ne uzmu barem citavo primorje Ukrajine do Odese i rumunske granice ali i strateski bitne oblasti Harkova i Sumija.