Evropa

Izbori u Bjelorusiji: Dio uhapšenih demonstrata pušten, tvrde da su bili mučeni

foto: ilustracija

Aktivisti i organizacije za ljudska prava kažu da se povećava broj dokaza o brutalnosti policije nad ljudima koji su pritvoreni u Bjelorusiji, dok se protesti zbog spornih izbora nastavljaju, peti dan zaredom. Neki od 6.700 ljudi koje su pritvoreni od nedjelje, pušteni su i navode da su trpjeli maltretiranje, uključujući i prebijanja, piše BBC na srpskom.

Iz organizacije Amnesti Internešnal saopšteno je da je da ovi navodi ukazuju na “sveprisutno mučenje”.

Najmanje dvije osobe su izgubile život.

Nemiri su počeli nakon što je Aleksandar Lukašenko proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora u nedjelju, čije rezultate su osudili EU i SAD, ocjenivši da nisu bili ni fer ni slobodni.

U izjavi na državnoj televiziji, predsjednica skupštine Natalija Kočanova rekla je da je predsjednik naredio istragu o masovnom pritvaranju demonstranata i da je više od 1.000 ljudi oslobođeno.

“Sobe za mučenje”

Neki od oslobođenih zatvorenika su podijelili slike preko aplikacije Nekta, na kojima se vide njihove modrice i natečena tijela, uključujući povrede leđa i zadnjice, koje im je navodno nanijela policija.

Organizacija Amnesti Internešnal saopštila je da su ljudi koji su uhapšeni opisali da su bili skinuti goli, pretučeni i da im se prijetilo silovanjem.

“Bivši zatvorenici rekli su nam da su jedinice za pritvor postale odjeljenja za mučenje, gdje su demonstranti primorani da leže u prljavštini, dok ih policija tuče palicama,” rekla je Mari Straters, direktorka Amnestija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

U audio snimku koji je podijelio novinar BBC, čuli su se krici iz zatvora Okrestina u glavnom gradu Minsku.

Grupa od pet stručnjaka UN za ljudska prava saoptšili su da je reakcija snaga bezbjednosti na mirne proteste bila oštra, uz često korišćenje prekomjerne, nepotrebne i neselektivne sile, prenosi novinska agencija AFP.

“Izgleda da su vlasti zainteresovane za brzo razbijanje protesta i hapšenje što većeg broja ljudi”, rekli su u zajedničkoj izjavi.

Ministar unutrašnjih poslova Jurij Karajev preuzeo je odgovornost za ljude koji su povređeni tokom protesta, kao i da želi da se izvini onima koji su pretrpjeli nasilje.

Posmatrači kažu da su zvanična saopštenja i puštanje zatvorenika nagovijestili pomirljiviji pristup nakon bijesa javnosti i međunarodne osude postupanja policije.

Ministri spoljnih poslova EU su prethodno najavili razmatranje uvođenja sankcija Bjelorusiji.

Zvaničnici su potvrdili da su dvije osobe umrle tokom nemira. Jedan demonstrant umro je tokom protesta u Minsku u ponedjeljak, dok je drugi muškarac preminuo nakon što je u srijedu uhapšen u gradu Gomel na jugoistoku zemlje.

Njegova majka kaže da je imao problema sa srcem i da je satima držan u policijskom kombiju.

U nekoliko državnih fabrika organizuju se štrajkovi radnika protiv nasilja nad demonstrantima.

Bjeloruska policija koristila je bojevu municiju u sukobu sa demonstrantima u gradu Brestu na jugozapadu zemlje, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Snimci koji su u četvrtak uveče objavljeni na aplikacija za razmjenu poruka Nekta prikazuju da se protesti nastavljaju na ulicama dok demonstranti skandiraju “izađite”.

Uplakani članovi porodica okupili su se ispred zatvora u glavnom gradu Minsku, u nadi da će se susresti sa voljenima ili saznati bilo kakvu informaciju o njima.

U nekoliko državnih fabrika organizuju se štrajkovi radnika protiv nasilja nad demonstrantima.

Tokom dana, žene na protestima formirale su “ljudski lanac” u Minsku i drugim gradovima Bjelorusije kako bi osudile nasilno suzbijanje demonstracija koje su izbile zbog spornih izbora.

Mnoge su bile obučene u bijelo i nosile su cvijeće zahtijevajući kraj policijske brutalnosti i oslobađanje svih pritvorenih demonstranata..

Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju pripadnicu opozicije Mariju Kolesnikovu kako se pridružava ženama na protestu, držeći buket cvijeća.

Ona je jedna od tri istaknute predstavnice opozicije. Ostale dvie su napustile zemlju.

UN osuđuje nasilje policije

Ujedinjene nacije su prethodnog dana osudile upotrebu nasilja koje sprovodi vlast.

Visoka komesarka UN za ljudska prava Mišel Bašele rekla je da je prijavljeno da su policajci primjenjivali prekomjernu silu, koristili gumene metke, vodene topove i šok-bombe.

“Izvještaji pokazuju da je u posljednja tri dana privedeno više od 6.000 ljudi, uključujući prolaznike, kao i maloljetnike, što ukazuje na trend masovnih hapšenja i predstavlja jasno kršenje međunarodnih standarda ljudskih prava”, izjavila je Bašele.

“Još više su uznemirujuće prijave o zlostavljanju tokom i nakon pritvora”, dodala je ona, pozivajući na puštanje svih koji su nezakonito pritvoreni.

Državna televizija je pokazala da su neki zatvorenici sa modricama postrojeni i upitani da li žele da nastave sa “revolucijom”.

Najmanje 200 demonstranata je ranjeno, od kojih su neki zadobili teže povrede. Policija je u utorak uveče napala i ekipu BBC novinara.

Jedan demonstrant je poginuo tokom protesta u glavnom gradu Minsku u ponedjeljak. Bjelorusko ministarstvo unutrašnjih poslova je navelo kako mu je eksplozivna naprava eksplodirala u ruci.

U srijedu uveče prijavljeno je više sukoba kada su se demonstranti ponovo okupili u Minsku i drugim bjeloruskim gradovima četiri dana po održavanju predsjedničkih izbora na kojima je ponovo pobijedio Aleksandar Lukašenko, a opoziciona kandidatkinja Svetlana Tihanovskaja nije priznala rezultate.

Tihanovskaja je nakon toga zadržana nekoliko sati prije nego što je pobjegla u susjednu Litvaniju, rekavši da je to bila teška odluka koju je donijela zbog bezbjednosti sopstvene djece.

Šta se zna o smrti drugog demonstranta?

Muškarac star 25 godina umro je u srijedu u jugoistočnom gradu Gomelu, navodi Istražni komitet Bjelorusije, prenosi novinska agencija Beta.

Komitet je rekao da je uhapšen u nedjelju, a kasnije osuđen na 10 dana zatvora zbog učestvovanja u ilegalnom protestu.

Odveli su ga u bolnicu kada je počeo da se osjeća loše ali je kasnije preminuo, saopštio je komitet. U toku je istraga incidenta.

Majka demonstranta rekla je za Radio Slobodna Evropa da njen sin nije učestvovao ni u kakvim protestima i da je uhapšen dok je išao da se vidi sa djevojkom.

Šta se desilo sa opozicijom?

Kada je Tihanovskaja u ponedjeljak uveče otišla u Republičkoj izbornoj komisiji da uloži žalbu na rezultate prema kojima je dobila samo 10 odsto glasova, bila je pritvorena sedam sati. U utorak ujutro stigla je u Litvaniju.

Bila je domaćica sve dok nije ušla u izbornu trku nakon što je njen suprug, poznati bjeloruski bloger Sergej Tihanovski, završio u zatvoru i bio spriječen da učestvuje u izborima.

Bila je jedna od tri žene koje su sakupile resurse da bi predvodile opoziciju. Veronika Cepkalo pobjegla je iz Bjelorusije na dan izbora, a Marija Kolesnjikova ostaje u zemlji.

Iz izbornog štaba Tihanovskaje je za nezavisni bjeloruski portal tut.by rečeno da su je iz zemlje izvele vlasti Belorusije, u sklopu dogovora o puštanju njenog menadžera kampanje na slobodu.

“Svetlana nije imala izbora, važno je da je na slobodi i da je živa”, rekla je njena saradnica Olga Kovaljkova.

Kakve su reakcije stranih zvaničnika?

Lukašenko je osvojio 80 odsto glasova u nedjelju, prema izbornim zvaničnicima, ali bilo je i brojnih optužbi za namještanje rezultata.

Šef spoljne politike Evropske unije Đuzep Borelj rekao je da su Bjelorusi pokazali “želju za demokratskim promjenama” u izbornoj kampanji.

Švedski ministar spoljnih poslova rekao je da će se ministri spoljnih poslova EU sastati u petak kako bi razgovarali o uvođenju sankcija Bjelorusiji.

Zvaničnici Litvanije, Poljske i Letonije su saopštili da su spremni da posreduju, pod uslovom da bjeloruske vlasti zaustave nasilje nad demonstrantima, oslobode pritvorene demonstrante i formiraju nacionalni savjet sa članovima civilnog društva. Upozorili da su alternativa sankcije.

Američki državni sekretar Majk Pompeo složio se da izbori “nisu bili slobodno i pošteni”, dodavši da bi narodu “trebalo dati slobode koje zahtijevaju”.

Sjedinjene Američke Države izrazila su “duboku zabrinutost” zbog nedavnih izbora i zatražili od bjeloruskih vlasti da “poštuju pravo građana na mirna okupljanja i da se suzdrže od primjene sile”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je za zlostavljanje i represiju nema mjesta u Evropi.

Pojedine evropske zemlje uputile su riječi podrške demonstrantima, a predsjednik susjedne Ukrajine Vladimir Zelenski istakao je da su sumnje u rezultate izbora “direktan put u nasilje, sukobe i burne reakcije javnosti”.

U međuvremenu, predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Lukašenku na pobedi, uprkos nedavnim optužbama bjeloruskog predsjednika da Rusija podržava opoziciju.

Čestitke na pobjedi Lukašenku su uputili još predsjednici Azerbejdžana, Moldavije, Kazahstana, Kine, Kirgistana Tadžikistana i Uzbekistana.

Neki od zaposlenih u Bjeloruskom automobilskom zavodu u gradu Žodzina stupili su u štrajk, tražeći od lokalnih vlasti da smire situaciju na ulicama.

U istom gradu u četvrtak su oslobođeni neki od pritvorenih demonstranata.

Noć između srijede i četvrtka bila najmirnija u protekla četiri dana, javlja BBC ruski servis. Masovnih sukoba nije bilo, a pritvaranja su većinom bila osnovana.

Svi veći incidenti dogodili su se dan ranije.

Prethodne tri večeri protesta specijalne policijske jedinice su koristile gumene metke i šok bombe, čula se pucnjava, a na ulicama Minska su primijećena oklopna vozila i vodeni topovi.

Brutalnost odgovora policije šokirala je posmatrače, s obzirom na to da ovakva sredstva nisu korišćena za razbijanje protesta tokom predizborne kampanje.

U Minsku, protesti su se proširili van centra grada i zahvatili nekoliko prigradskih naselja.

Kako je prenio BBC ruski servis, demonstranti su pokušavali da naprave barikade, ali su ih je policija odmah razbijala.

Pojedini mediji prenijeli su da su demonstranti bacali Molotovljeve koktele na policiju.

Pripadnici specijalne policije su takođe zaustavljali automobile, razbijali ih pendrecima i hapsili vozače. Na kraju su vozači postali aktivni pomoćnici demonstranata, praveći gužvu.

U utorak tokom dana, više novinara je uhapšeno, materijal im je oduzet, a kamere razbijene.

Demonstranti su položili cvijeće na mesto gdje je prethodne večeri poginuo jedan učesnik protesta, kada je neidentifikovana eksplozivna naprava eksplodirala u njegovim rukama.

Internet, čije je ometanje počelo na dan izbora, od srijede ujutro nesmetano radi, javljaju bjeloruske informativne agencije.

Šezdesetpetogodišnji Lukašenko, kojeg mnogi nazivaju posljednjim diktatorom u Evropi, prvi put je pobijedio na izborima 1994. godine.

Na prethodnim predsjedničkim izborima 2015. godine, Lukašenko je pobijedio sa 83,5 odsto glasova.

Tada nije bilo ozbiljnih protivkandidata niti posmatrača koji bi pratili glasanje.

Predsjednik Lukašenko je ovog puta odbacio politički izazov opozicione kandidatkinje, opisavši je kao “sirotu malu djevojčicu” i “marionetu” kojom manipulišu stranci.

Uoči izbora, Tihanovskaja je rekla za BBC da ne vjeruje da će ovi izbori biti fer i pravično sprovedeni.

“Ipak još uvijek vjerujem da će naš predsjednik shvatiti da je njegovo vrijeme prošlo. Ljudi ga više ne žele”, rekla je ona.

Šta se još dešavalo prije izbora?

Prošlog mjeseca je uhapšeno više od 30 ruskih državljana koji su optuženi za zavjeru i organizovanje nasilnih protesta protiv vlasti zajedno sa opozicioni političarima.

Rusija je odbacila optužbe, saopštivši da je ovih 33 ljudi – navodno članova tajne plaćeničke grupe – prolazilo kroz Bjelorusiju na putu za Tursku.

I pored, naizgled, razdora u odnosima između Moskve i Minska, neki analitičari smatraju da bi Rusija željela Lukašenkovu pobjedu, ali manjeg obima, da bi ga prisilila ne snažniju povezanost sa Kremljom.

U subotu su uhapšena trojica ruskih opozicionih aktivista na putu za Bjelorusiju da bi posmatrali izbore, saopštila je grupa Otvorena Rusija.

Bijes protiv Lukašenkove vlade dijelom je motivisan i potezima vlasti tokom epidemije virusa korona.

Lukašenko neprestano umanjuje opasnost virusa i savjetuje stanovnike zemlje da piju votku i koriste saune u borbi protiv bolesti.

U Bjelorusiji, zemlji u kojoj živi 9,5 miliona stanovnika, zabilježeno je skoro 70.000 slučajeva zaraze, dok je 600 ljudi preminulo.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
bonaca
Gost
bonaca

Poceli su sa demokratizacijom Bjelorusije, nece to ici lako ali ako se ne odbrane od te posasti procice kao i mi. Mada ta desavanja ne treba da nas interesuje nego da gledamo kako cemo iz svog jada da se iscupamo.

Send this to a friend