Evropa

Ko stoji iza ubistva ruskog novinara: Kijev optužuje Moskvu

Arkadij Babčenko (Foto: RDE)

Ukrajinski premijer Volodimir Hrojsman je optužio Moskvu za ubistvo u Kijevu Arkadija Babčenka, ruskog novinara i oštrog kritičara Kremlja koji je zbog “političkog uznemiravanja” pobjegao iz Rusije.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov, kao prenosi TASS, odbacio je tvrdnje da Moskva stoji iza ubistva Babčenka.

“Na Babčenka je pucano s leđa na pragu njegovog stana u Kijevu, dok se vraćao iz kupovine”, saopštila je policija u Kijevu.

Smrt 41-godišnjeg Babčenka šokirala je kolege i dovela do pojačanja napetosti između Moskve i Kijeva, čiji su odnosi već narušeni zbog ruske aneksije Krima i podrške separatističkim militantima u ratu u istočnoj Ukrajini.

Kijevski šef policije Andri Krišćenko izjavio je kasno sinoć da policija pretpostavlja da je Babčenko bio meta zbog svog posla.

“Prva i najočiglednija verzija je da su do ubistva dovele njegove profesionalne aktivnosti,” rekao je on.

U svom postu na Facebooku koji je objavio samo nekoliko sati nakon vijesti o Babčenkovoj smrti, premijer Hrojsman je napisao:

“Uvjeren sam da ruska totalitarna mašina ne može da mu oprosti njegovu iskrenost i principijelnost”.

Lavrov je na konferenciji za novinare u Moskvi optužbe protiv Rusije nazvao djelom anti-ruske kampanje:

“Ukrajinski premijer već govori da su to uradile ruske tajne službe. Istraga još nije počela … Ovaj način vođenja spoljne politike je veoma tužan.”

Rusija zahtijeva hitnu istragu

Ruski istražni komitet distancirao je Kremlj od ubistva, rekavši da je pokrenuo sopstvenu krivičnu istragu o Babčenkovoj smrti.

“Ruski istražni odbor neće ignorisati brutalne zločine nad ruskim građanima,” rekla je njegova portparolka Svetlana Petrenko.

Rusko ministarstvo inostranih poslova je objavilo saopštenje u kome stoji da “zahtijevaju od ukrajinskih vlasti da učine sve što je u njihovoj moći u sprovođenju hitne istrage,” dodajući da se Moskva nada da će “nadležne međunarodne agencije i nevladine organizacije pokrenuti istragu koja je pod njihovom kontrolom”.

Portparol kijevske policije Oksana Bleščik rekla je da je policija 29. maja primila hitan poziv od doktora koga je nazvala Babčenkova žena i rekla da je “kod kuće našla muža u lokvi krvi”.

Poslanik u ukrajinskom Parlamentu Anton Herasčenko, koji je ujedno i pomoćnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, rekao je da se Babčenko upravo vraćao kući iz obližnje prodavnice i da je otvorio vrata stana kada ga je napadač koji je čekao na stepeništu pogodio sa više hitaca u leđa.

“Arkadiovo srce zaustavilo se u kolima hitne pomoći na putu do bolnice u Kijevu,“ napisao je Herasčenko u postu na Facebooku.

U međuvremenu, na osnovu indicija da je bar jedan svjedok vidio napadača, policija u Kijevu je kasno sinoć objavila skicu glavnog osumnjičenog.

Ispred Babčenkovog stana, u utorak uveče se okupila manja grupa ljudi. Neki od njegovih kolega su rekli da su šokirani zbog njegovog ubistva, dok su drugi brisali suze.

Većina Babčenkovih kolega u Kijevu su vrlo brzo krivicu pripisale ruskim obavještajnim službama naglašavajući činjenicu da je Babčenko pobjegao iz Rusije u ukrajinsku prijestonicu, jer je vjerovao da će tu biti sigurniji.

“Strah ga je doveo dovde”, rekao je Juri Macarski za “Current time”, televizijski programa RSE na ruskom jeziku, inače bivši reporter za Komersant FM radio koji radi u Kijevu.

Dmitrij Muratov, bivši dugogodišnji urednik nezavisnog ruskog lista Novaja gazeta, rekao je da ubistvo podsjeća na ubistvo jednog od najpoznatijih ruskih komentatora, Ane Politkovskaje, koja je u 2006. godini ubijena u stambenoj zgradi u Moskvi.

Babčenko je bio poznat po kritikama Kremlja.

Njegovo izvještavanje o podršci Moskve pro-ruskim separatističkim borcima u istočnoj Ukrajini označilo ga je kao metu oštrih kritika ruskih državnih medija i ruskih zvaničnika.

Medijski nadzorni organ Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju OEBS osudio je ubistvo Babčenka i pozvao da se ubica brzo dovede pred lice pravde.

“Ja sam ogorčen ovim užasnim činom,” izjavio je predstavnik OEBS-ovog odsjeka za slobodu medija Harlem Dezir (Harlem Desir):

“Pozivam vlasti da brzo i temeljno istraže okolnosti pod kojim se desio ovaj atentat i da počinioce i naredbodavce privedu pravdi”, kazao je on.

Napad na slobodu medija

Komitet medija za zaštitu novinara (CPJ) takođe je pozvao na temeljnu istragu “da bi se pronašli oni koji su odgovorni za ovaj brutalan zločin ućutkivanja”

“Babčenko je bio dobro poznat po svom kritičkom novinarstvu, i vlasti moraju smatrati njegovo ubistvo kao napad na slobodu medija,” navela je Nina Ognjanova, koordinator programa za centralnu Aziju CPJ.

Babčenko je RSE, u decembru 2016, rekao da su “svi elementi” ruske državne “propagandne mašine” angažovani protiv njega nakon što je na Facebooku postavio komenatar o rušenju ruskog vojnog aviona u Crnom moru.

Svih 92 ljudi u avionu tada su poginuli, uključujući i članove renomiranog ruskog vojnog hora, Ansambl Aleksandrov, koji su putovali na koncert za ruske trupe u Siriji.

Babčenko je rekao da je reakcija državnih zvaničnika i državnih medija na njegov komenatar imala za cilj da pošalje signal ruskom društvu da “svi moramo biti na jednoj liniji; moramo iskazati tugu; moramo izgledati tužn-i svako ko nije, mora biti uništen”.

Babčenko je takođe krajem 2016. rekao za RSE da su mu poslanici državne Dume, Vitalij Milonov (Vitaly Milonov), i Savjeta Federacije Franc Klintsevič (Frants Klintsevich), kao i ruski mediji, poput Channela jedan i LifeNewsa “zajednički prišili neke lažne vijesti” .

Tada je rekao: “Veliki napori su uloženi u organizaciju svega toga. Oni nisu istraživali zašto se avion srušio već su umjesto toga mene proganjali.“

Oštro kritičan

U februaru 2017. godine, pišući za britanski The Guardian, Babčenko je rekao: “Mogu vam reći kako političko uznemiravanje izgleda u Putinovoj Rusiji. Kao mnogi disidenti, ja sam navikao na zlostavljanje, ali je nedavna kampanja protiv mene bila toliko lična, toliko zastrašujuća, da sam bio prisiljen da pobjegnem.”

Babčenko je bio vojnik ruske armije tokom prvog separtističkog rata u Čečeniji 1990-tih, prije nego što je postao novinar.

Radio je kao vojni dopisnik i pisao za nekoliko ruskih medijskih organizacija, uključujući dnevnu novinu Moskovski Kosmomolec, Novaja Gazetu kao i za televizije Centar i Channnel One.

On je bio oštar kritičar Kremlja posljednjih godina. Preselio se u Kijev u proljeće 2017. gdje je radio kao voditelj za krimsku tatarsku televiziju, ATR.

Send this to a friend