Komitet za vanjske poslove Senata SAD podržao je 19. jula pristupanje Finske i Švedske u NATO, otvarajući put punom sastavu Senata da glasa o najznačajnijem proširenju Alijanse od 1990-ih.
Odbor od 22 člana odobrio je proširenje glasanjem, a samo je jedan član – republikanski senator Rand Paul – tražio da se zabilježi kao “prisutan”.
Dokument o pristupanju treba da ratifikuje svih 30 članica Sjevernoatlantskog saveza prije nego što Finska i Švedska budu zaštićene članom pet, odbrambenom klauzulom koja kaže da je napad na jednu članicu napad na sve.
Očekuje se da će puni američki Senat od 100 članova odobriti članstvo Finske i Švedske glasovima više od potrebne dvotrećinske većine.
“Oni su idealni kandidati za članstvo i ojačaće savez na bezbroj načina”, rekao je senator Bob Menendez, demokratski predsjednik odbora, prije glasanja.
“Finska i Švedska će biti izvrsni saveznici, ojačaće NATO politički i vojno i ponuditi savezu nove sposobnosti, posebno na Arktiku”, rekao je republikanski senator Jim Risch.
Ratifikacija od strane svake članice vjerovatno će trajati do godinu dana, ali u međuvremenu Helsinki i Stokholm već mogu učestvovati na sastancima NATO-a i imati veći pristup obavještajnim podacima.
Zemlje su podnijele zahtjev za članstvo kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišle na protivljenje Turske, koja je optužila nordijske zemlje da podupiru grupe koje smatra terorističkima.
Finska, Švedska i Turska potpisale su prošlog mjeseca na samitu NATO-a u Madridu sporazum o ukidanju veta Ankare u zamjenu za obećanja o borbi protiv terorizma i izvozu oružja. Turska je rekla kako će pomno pratiti provođenje sporazuma kako bi ratifikovala zahtjeve za članstvo.
Rusija je više puta upozorila obje zemlje da ne ulaze u NATO.
