Od oktobra bi više zemalja Evropske unije trebalo da umreži već postojeće aplikacije koje građane upozoravaju na rizik od korone. Francuska to neće moći, jer je njena aplikacija nekompatibilna.
Za pušače u Strazburu raj započinje nakon što pređu tzv. Evropski most. Francuzi, naime, cigarete kupuju u njemačkom pograničnom gradu Kelu. Pogranični saobraćaj u Alzasu pritom nije intenzivan samo zbog jeftinijeg duvana. Mnogi Francuzi žive i rade u Njemačkoj – i obrnuto.
Granica između Njemačke i Francuske, duga 450 kilometara, više ne predstavlja ograničenje u svakodnevnom životu. Mnoga pitanja su riješena – ali ne i zaštita građana EU-zemalja na osnovu aplikacija za zaštitu od kovida 19.
Za razliku od većine drugih EU-zemalja, Francuska je ovog proljeća uvela aplikaciju pod imenom „StopCovid“, koja ne koristi usluge Epla i Gugla za praćenje kontakata, a pritom ona pohranjuje sve kontakte korisnika aplikacije na centralni server. To je praksa koju druge zemlje EU odbacuju – zbog zaštite podataka.
Faza uspješnog testiranja
S obzirom na to da tehnologija i zaštita informacija sprječavaju razmjenu podataka, Francuska kao država EU s najviše prekograničnih putnika u dogledno vrijeme neće biti dio Evropskog sistema za upozoravanje na koronu. Taj sistem bi, inače, trebalo da startuje u prvim zemljama EU već u oktobru.
U proteklih sedam dana šest država je, kroz pilot-projekat, testiralo novu infrastrukturu za razmenu podataka – pored Njemačke, to su Danska, Italija, Irska, Češka i Letonija. Prva sedmica testiranja bila je uspješna. Svi sistemi radili su po planu, izjavio je za DW jedan portparol Evropske komisije.
Do sada su aplikacije za upozorenje informisale svoje korisnike samo o riziku koji dolazi od ljudi koji koriste istu aplikaciju. U budućnosti će server Evropske komisije u Luksemburgu da reguliše razmjenu ID-adresa zaraženih i između država-članica. Tako će njemačka aplikacija za upozorenje na koronu, nakon susreta s rizičnom osobom odnosno korisnikom neke druge evropske aplikacije, da uključi alarm za opasnost.
Da bi sve to funkcionisalo, korisnici njemačke aplikacije moraju da to u svojoj aplikaciji odobre, saznaje DW od programera. Selektivna upozorenja na opasnost u aplikaciji za svaku pojedinačnu zemlju takođe su tehnički moguća, ali testovi su pokazali da korisnici više vole najjednostavnije moguće opcije odabira.
Prekogranično funcionisanje tehnički uglavnom nije problematično za mobilne telefone, jer sve aplikacije koriste isti Epl odnosno Gugl interfejs. Pametni telefoni zato mogu međusobno da komuniciraju.
Da bi pružile informacije o rizičnim susretima, nacionalne aplikacije će, pored ID-adresa iz sopstvenog sistema, u budućnosti morati da sinhronizuju odnosno proveravaju ID-adrese i ljudi iz drugih zemalja uključenih u mrežu. Pametni telefon korisnika iz Berlina neće primati samo ID zaraženih iz npr Garmiš-Partenkirhena i Zarbrikena, već i iz Kopenhagena, Palerma ili iz Rige. Količina podataka koja se na taj način generiše može veoma da se poveća, u zavisnosti od povećanja broja zaraženih, ali čini se da je i tada ipak moguće upravljati pametnim telefonom i strukturom servera. Uklonjene su inače i političke barijere koje su bile najveća prepreka za razmjenu zdravstvenih podataka o zaraženosti širom Evropske unije.
Flop u Francuskoj
Ipak, niko ne likuje zbog stavljanja u pogon ovakve aplikacije. I političari su značajno smanjili svoja očekivanja od takvih aplikacija. Na početku korišćenja francuske aplikacije „StopCovid“, državni sekretar za pitanja digitalizacije upozorio je stanovništvo drastičnim riječima: Ako se aplikacija ne koristi, biće „više zaraženih ljudi, više smrtnih slučajeva i brže ćemo se vratiti u vanredno stanje“. Prijetnja je bila od male koristi. „StopCovid“ se u Francuskoj smatra neuspjehom.
Do danas je ta aplikacija instalirana manje od 2,5 miliona puta, ali je kasnije deinstalirana 700.000 puta. Aplikacija je upozorila samo otprilike 250 ljudi na rizične kontakte. „Nije opravdala očekivanja“, nedavno je priznao i premijer Francuske Žan Kasteks.
Ujedno, ne nazire se ni kraj dileme da li bi aplikacija trebalo da bude obavezna. Pojedini političari zalažu se za to, ali je ta varijanta ipak, čini se, malo vjerovatna, kao što je malo vjerovatan i razvoj potpuno nove aplikacije koja bi omogućila veću zaštitu podataka i razmjenu sa susjednim zemljama.
Aplikacija bolje prošla u Njemačkoj
Za razliku od francuske, njemačka aplikacija je mnogo bolje prihvaćena. Skinuta je 18 miliona puta, ali se i ona suočava sa izazovima. Kako pokazuju istraživanja javnog mnjenja, ljudi su zasićeni aplikacijama. Tehnički problemi vjerovatno su doveli do toga da te aplikacije ne podržava toliko mnogo ljudi kao u početku.
Statistika pokazuje da aplikacija nije čudesno oružje protiv širenja virusa. Do sada je samo manje od pet odsto svih infekcija signalizirano korisnicima preko telefona, piše „Špigel“. Pored toga, još nisu sve laboratorije koje rade testove povezane sa sistemom.
Pa ipak, još je prerano za konačnu procjenu evropskih aplikacija za upozoravanje na koronu. Moguće je da će one moći bolje da pokažu svoju efikasnost ako narednih nedjelja broj slučajeva nastavi da raste i ako se veći broj korisnika suoči sa porukama upozorenja.
Luksemburg pokušava bez aplikacije
Francuskim pušačima u Alzasu koji kupuju cigarete s druge strane granice u Njemačkoj, prestaje samo da instaliraju obje aplikacije i aktiviraju odgovarajuću, u zavisnosti od toga gdje se nalaze. Paralelni rad obe aplikacije, francuske i njemačke, nije moguć.
A putnici iz Luksemburga, gdje se nalazi server za razmjenu podataka korona-aplikacija, nemaju izbora. Oni će i dalje moći širenje zaraze da prate na stari način. Ta zemlja, naime ne planira razvoj nikakve aplikacije za upozorenje na koronu, potvrdila je za DW portparolka vlade Luksemburga.
