Evropa

Sijarto: Mađarska ne može da doprinese fondu za pomoć Ukrajini; Kuleba: Stoltenberg spreman da pomogne u jačanju PVO Ukrajine

Ukrajina

Rat u Ukrajini – 771. dan. Šef diplomatije Dmitro Kuleba zatražio je od NATO-a da Ukrajini prebaci sve sisteme “patriot” koji su dostupni u svijetu. NATO, međutim, još nije donio odluku o formatu buduće pomoći Kijevu. Mađarska ne namjerava da učestvuje u NATO koordinaciji vojnih snabdijevanja Ukrajini, poručuje šef diplomatije Peter Sijarto. Rusija planira da do kraja godine formira dvije kombinovane armije i 30 formacija – 14 divizija i 16 brigada. Dešavanja pratite na CdM-u.

Sijarto: Mađarska ne može da doprinese fondu za pomoć Ukrajini

Mađarska nije spremna da doprinese predloženom fondu NATO zemalja od 100 milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Ni neke druge članice NATO ne podržavaju ideju o osnivanju fonda, rekao je Sijarto mađarskim novinarima poslije sastanka u Briselu sa kolegama iz alijanse, objavila je mađarska televizija M1.

„Ako NATO odobri paket od 100 milijardi eura u periodu od pet godina, to će rezultirati dodatnim izdacima za mađarski budžet u iznosu od 10 milijardi eura. Želim da ponovim da novcem mađarskih poreskih obveznika ne želimo da doprinesemo sprovođenju odluke koja povećava opasnost od rata“, rekao je Sijarto.

On je istakao da nije jedini ministar koji se na današnjem sastanku protivio osnivanju takvog fonda i dodao da su i neke druge zemlje, uključujući i jednu veliku članicu NATO-a, takođe „kritikovale tu ideju iz finansijske perspektive“, prenio je Tass.

Kuleba o nastavku pomoći NATO-a Ukrajini: Stoltenberg spreman da pomogne u jačanju PVO Ukrajine 

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u današnjem razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom istakao hitnu potrebu da se Ukrajini obezbijedi više raketnih sistema Patriot.

„Naglasio sam hitnu potrebu da se Ukrajini obezbijedi više Patriot sistema za zaštitu naših ljudi, energetskog sistema i privrede od ruskog terora. Iskreno sam zahvalan generalnom sekretaru na njegovoj spremnosti da doprinese jačanju protivvazdušne odbrane Ukrajine“, naveo je Kuleba na platformi Iks.

On je zahvalio Stoltenbergu za njegov „neumorni rad na obezbjeđivanju pravovremene i sistemske podrške Ukrajini“.

Makron: Neke Šojguove poruke su prijeteće

Neke poruke ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua u razgovoru sa francuskim kolegom Sebastijanom Lekornuom su prijeteće, ocijenio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

„Ministar odbrane Francuske je podnio izvještaj kao što je i običaj kada ministri razgovaraju sa svojim kolegama. Dio izjava sa ruske strane bio je zaista čudan i prijeteći”, rekao je on na ceremoniji otvaranja olimpijskog centra za vodene sportove kod Pariza.

Šojgu je tokom telefonskog razgovora s Lekornuom, između ostalog, rekao da kijevski režim ne radi ništa bez zapadnih pokrovitelja i da Moskva računa na to da iza terorističkog napada u koncertnoj dvorani „Krokus” ne stoje francuske specijalne službe, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Takođe je istakao da će eventualno slanje vojnika u Ukrajinu stvoriti probleme samoj Francuskoj.

Kako je istaknuto, francuski ministar je uporno pokušavao da uveri Šojgua da Ukrajina i Zapad nisu umiješani u napad, prebacujući odgovornost na DAEŠ (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji).

Finska: Granica s Rusijom ostaje zatvorena do daljeg

Vlada Finska je danas odlučila da kopnenu granicu s Rusijom drži zatvorenu do “do daljeg” da bi sriječila da Moskvu izazove navalu migranata preko granice što Kremlj negira.

Finska je granicu zatvorila u novembru, nakratko je otvorila u decembru i potom ponovo zatvorila do 15. aprila.

Ministarka unutrašnjih poslova Finske Mari Rantanen je saopštila da “ništa ne omogućava da zaključimo da se situacija značajno promijenila”, te granica ostaje zatvorena.

Vlasti najavljuju i zabranu rekreativne vožnje čamcem na graničnim prelazima za pomorski saobraćaj u Finskom zalivu.

Vlada priprema nacrt zakona koji bi joj omogućio da ograniči prijem zahtijeva za azil na “ograničeno područje” kod granice.

Odnosi između dva susjeda koji dijele 1.340 kilometara granice su se pogoršali februara 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu. To je dovelo i do toga da se Finska, dugo vojno neutralna, u aprilu 2023. pridruži NATO-u.

Lavrov otkrio čiji prijedlog za okončanje rata u Ukrajini je najrazumniji za Rusiju 

Kina je predložila do sad najrazumniji mirovni plan za rješavanje ukrajinskog sukoba, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

”Najvažnije za nas je da se kineski dokument zasniva na analizi razloga za ono što se dešava i na potrebi da se ti osnovni uzroci eliminišu. Logički je strukturisan od opšteg ka specifičnom”, rekao je Lavrov, prenosi Tanjug pisanje agencije RIA.

On je istakao da kineski plan, koji se sastoji od 12 tačaka, sadrži stavke koje su međusobno uzajamno povezane.

Lavrov bi uskoro trebalo da se sastane sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem.

Ruske vlasti tvrde da su spremne da započnu pregovore o prestanku rata u Ukrajini, ali da pregovori moraju da odražavaju ”novu realnost” na terenu, gdje ruske snage kontrolišu nešto manje od petine zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je sopstvenu ”formulu mira” koja poziva na prekid neprijateljstava i potpuno povlačenje Rusije sa svih okupiranih teritorija.

Lavrov je plan Zelenskog nazvao ”menijem iz kojeg možete uzeti šta god zaželite”.

Većina Ukrajinaca veruje u pobjedu, ne i vraćanje granica

Manje od 50 odsto ispitanih građana vjeruje da će Ukrajina moći da se vrati na granice iz 1991. godine, pokazuju ankete.

Istovremeno, 88 odsto Ukrajinaca vjeruje da će Ukrajina dobiti rat, a 37 odsto da će se rat završiti za godinu-dvije.

Istovremeno, 7 odsto vjeruje da će Ukrajina vratiti Donbas, ali ne i Krim, i shodno tome, sedam odsto vjeruje da će se Krim vratiti, ali se neće vratiti okupirane oblasti Donjecke i Luganske oblasti.

Peskov: NATO je stvoren kao instrument konfrontacije

NATO, stvoren kao instrument konfrontacije, nastavlja da pokazuje svoju suštinu kao destabilizujući faktor, rekao je sekretar za štampu ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Napomenuo je da NATO nastavlja da potvrđuje da je alijansa stvorena kao instrument konfrontacije.

“NATO nastavlja da pokazuje svoju suštinu, jer je NATO zamišljen kao savez, konfigurisan, kreiran i kojim upravljaju Sjedinjene Američke Države kao instrument konfrontacije prije svega na evropskom kontinentu. NATO nastavlja da ispunjava svoju funkciju u tom pogledu, što, međutim, u ovom trenutku ni na koji način ne doprinosi bezbjednosti, predvidljivosti i stabilnosti na kontinentu, već je, naprotiv, destabilizujući faktor”, rekao je Peskov.

Ambasador Litvanije: 100 milijardi eura nije dovoljno, NATO treba da traži više za Ukrajinu

Dok članice NATO-a razgovaraju o stvaranju petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura za podršku Ukrajini, Litvanija zauzima stav da bi njen model mogao uključivati i bilateralnu pomoć, kaže litvanski ambasador pri Alijansi Deividas Matulionis.

“Mi iz Litvanije kažemo da 100 milijardi za pet godina još uvijek nije mnogo i da treba razmišljati o većem iznosu i možda uključiti ono što pružamo Ukrajini na bilateralnoj osnovi. Diskusija je počela i nadam se da će se preći ćemo na konkretne odluke koje će biti više obavezujuće, a ne bazirani samo na dobrovoljnim prilozima”, rekao je diplomata.

Prema njegovim riječima, razgovori u vezi sa konkretnim pravilima finansiranja uključuju određivanje određenog procenta bruto domaćeg proizvoda zemalja, kao dio finansiranja Ukrajine.

U Zaporožskoj nuklearnoj elektrani isključen visokonaponski vod

Jedan od visokonaponskih vodova za napajanje nuklearne elektrane Zaporožje isključen je, saopštila je pres služba te stanice.

U nuklearnoj elektrani Zaporožje isključen je visokonaponski vod, navodi se u objavi na Telegram kanalu Zaporožja.

Radijacija na stanici i okolini za sada nije promijenjena i na nivou je koji odgovara normalnom radu energetskih jedinica.

“U ovom trenutku, svi blokovi Zaporoške NE su u stanju ‘hladnog gašenja’, a jedan je u stanju ‘vrućeg gašenja’. Oprema se održava u skladu sa svim potrebnim propisima standarda radijacione bezbjednosti”, navodi se iz NE Zaporožje.

SAD odlažu glasanje o pomoći za Ukrajinu za još nekoliko nedjelja

Glasanje o 60 milijardi dolara američke pomoći Ukrajiniostaje zamrznuto je najvjerovatnije do sredine aprila.

Malo je vjerovatno da će Predstavnički dom SAD donijeti neophodnu odluku u narednim nedjeljama, jer još nema dogovora između republikanaca i demokrata.

Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson još uvijek traži načine da privoli republikance da glasaju za pomoć.

Pomoć Ukrajini ne može da se odobri prije nego što se nastavi finansiranje američke vlade, koja trenutno funkcioniše uz kratkoročni budžet.

Kašnjenje u izglasavanju pomoći za Ukrajinu kritikovao je i ukrajinski predsjednik Zelenski. On je objasnio da je Kijevu odmah potrebna pomoć.

Moskva: Nemamo namjeru da uđemo u konflikt sa NATO ili njegovim članicama

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško izjavio je da Rusija nema nameru da uđe u vojni konflikt sa NATO-om ili zemljama članicama Alijanse.

“Da li je taj vojni blok spreman za otvoreni konflikt sa Rusijom? Moramo da pitamo članice NATO. U svakom slučaju, nemamo takve namjere u vezi sa zemljama članicama saveza”, rekao je Grušk.

Danas je Ukrajina na udaru, sjutra neki drugi dio Evrope, Rusija neće stati

Prije 75 godina, u Vašingtonu je potpisan osnivački ugovor NATO-a kako bi se osigurala bezbjednost naše teritorije, bezbjednost našeg naroda i očuvanje naših zajedničkih vrijednosti: slobode pojedinca, ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

Od tada, NATO je postao najuspješniji odbrambeni savez u istoriji, garantujući slobodu 32 zemlje članice u Evropi i Sjevernoj Americi.

Ali danas se ove vrijednosti testiraju kao nikada ranije, ukazuju u zajedničkom članku za Politico Analena Berbok, njemačka ministarka spoljnih poslova, Stefan Sežurn, francuski ministar inostranih poslova i Radoslav Šikorski, ministar spoljnih poslova Poljske.

<<<Danas je Ukrajina na udaru, sjutra neki drugi dio Evrope, Rusija neće stati<<<

Najmanje četiri osobe poginule, više povrijeđeno u ruskom napadu na Harkov

Najmanje četiri osobe su poginule, a više njih je povrijeđeno tokom noći u ruskom napadu na Harkov, koji je izvršen u nekoliko talasa dronovima tipa “šahed”, saopštile su ukrajinske vlasti.

“U napadu neprijateljskih udarnih dronova na stambene zgrade u Harkovu, ima mrtvih i ranjenih”, objavio je na Telegramu gradonačelnik Harkova Ihor Terehov .

On je dodao da su na jednom od pogođenih mjesta u drugom udaru dronova kamikaza poginula tri spasioca, a da je jedan povrijeđen.

Terehov je naveo da su napadi izvedeni i na privatne i stambene zgrade.

U pojedinim oblastima, dodao je gradonačelnik, mogući su nestanci struje. Na sanaciji rade sve hitne i komunalne službe, kao i volonteri.

Prema rečima Oleha Sinegubova, načelnika Harkovske vojne oblasti, u ovom trenutku se zna da su četiri osobe poginule.

“Pronađeno je i tijelo jedne žene. Najmanje pet civila je povrijeđeno“, napisao je on na Telegramu.

Tri osobe su, prema njegovim riječima, hospitalizovane, jedna od žrtava je u teškom stanju.

Oboreno pet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske i Tulske oblasti

Ruski PVO sistemi oborili su tokom noći pet ukrajinskih dronova iznad Belgorodske i Tulske oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

“Dežurni sistemi protivvazdušne odbrane uništili su pet ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad teritorije Belgorodske i Tulske ovlasti”, preciziralo je ministarstvo.

Ranije su vlasti Tulske oblasti saopštile da nema žrtava i pričinjene štete u napadu ukrajinskih dronova.

Ukrajini potrebna pomoć saveznika

Ukrajina nastavlja da traži pomoć od saveznika. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da je Rusija neumoljiva u bombardovanju. Ponavlja da su Kijevu neophodni novi i pouzdani sistemi protivvazdušne odbrane.

Šef diplomatije Dmitro Kuleba je bio nešto direktniji. Pozvao je NATO da prebaci Ukrajini sve sisteme “patriot” koji su dostupni u svijetu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručuje da ministri spoljnih poslova u Briselu još nisu donijeli odluku o formatu buduće pomoći, ali da su se složili da krenu dalje s planiranjem.

Kaže da Ukrajincima ne ponestaje hrabrosti, već municije.

Mađarska je po tom pitanju i dalje izričita – ne namjerava da učestvuje u NATO koordinaciji vojnih snabdijevanja Ukrajini.

Izričite su i Sjedinjene Američke Države.

“Politika predsjednika Bajdena je jasna. Na ukrajinskom tlu neće biti američkih trupa“, naglašava državni sekretar Entoni Blinken.

Istovremeno, zaraćene strane prebrojavaju svoje vojnike, odnosno koliko će ih ko u narednom periodu mobilisati.

Moskva je saopštila da je od početka godine više od 100.000 ljudi stupilo u vojnu službu po ugovoru. Plan je da do kraja godine formiraju dvije kombinovane armije i trideset formacija – 14 divizija i 16 brigada.

Ali, ono što nije rekla Moskva, a tvrdi Zelenski je, da Rusija priprema dodatnu mobilizaciju 300.000 vojnika do juna.

Kremlj je demantovao tvrdnje ukrajinskog predsjednika kratko i jasno – “Ovo nije tačno”.

Zelenski ne može da kaže koliko će još Ukrajina mobilisati vojnika, ali je siguran da joj ne treba još pola miliona.

2

avatar
1000
2
0
0
 
2
Maśa 😎🇲🇪KoSTO
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Maśa 😎🇲🇪
Gost
Maśa 😎🇲🇪

Da je 🇺🇦 zadržala nuklearno naoružanje ništa od ovoga ne bi bilo.

KoSTO
Gost
KoSTO

Niste imali namjeru da napadnete Ukrajinu ???

Send this to a friend