Dvanaest sati operišu, a onda voze taksi kako bi prehranili porodice.
To je svakodnevica mnogih ljekara u Rusiji.
Posebno teška situacija za ljekare je u državnim bolnicama, a nezadovoljstvo raste.
Četrdesetpetogodišnji Aleksej Potapov s nostalgijom gleda na vrijeme kada je radio kao ljekar. Četrnaest godina je radio u različitim državnim bolnicama. Početkom 2000-ih otišao je na sjever Rusije gde se ljekari bolje plaćaju – 60.000 rubalja (850 eura) mjesečno je za ruske uslove prilično dobro.
Aleksej se, međutim, nakon sedam godina vratio u svoj rodni kraj, u Region Pensa. A tamo je za isti obim posla dobijao upola manje novca. Njegova supruga je takođe ljekarka u istoj bolnici. Ali, opet to nije dovoljno za normalan život. “Mi moramo bukvalno da se borimo za preživljavanje”, kaže Aleksej.
Ovaj hirurg se onda u jednom trenutku prisjetio svog hobija – programiranja. Krenuo je paralelno da studira programiranje i diplomirao 2014. Sada već pet godina radi kao programer u jednom IT preduzeću u Moskvi – za trostruko veću platu. I njegova supruga je prestala da radi kao ljekarka.
Preko dana u operacionoj sali, uveče taksiranje
Mnoge Aleksejeve nekadašnje kolege su prešle da rade u privatne klinike ili u farmaceutske koncerne. “Oni koji su ostali u državnim bolnicama, moraju da voze taksi kako bi nešto dodatno zaradili”, kaže on.
Oko deset procenata ljekara specijalista svake godine okrene leđa ruskom zdravstvenom sistemu, što dovodi do manjka stručnog kadra. širom Rusije 25.000 ljekara nedostaje. Na primjer u Jamalo-Neneckom autonomnom okrugu na sjeveru Rusije živi 43.000 stanovnika, a imaju samo jednog onkologa. Rusija za zdravstvo izdvaja 3,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), slično kao u Srbiji gdje je 2018. za zdravstvo i socijalnu zaštitu zi budžeta izdvojeno 3,9 odsto BDP. Poređenja radi u Njemačkoj se za zdravstvo izdvaja 11,5 procenata, u Belgiji 10,5 i Holandiji 9,9 odsto BDP.
Ne samo da iskusni ljekari odustaju od svojih poziva, i mladi ljekari takođe napuštaju državne bolnice. Jelena i Jevgenij Tumasov (imena poznata redakciji DW) završili su prije dvije godine studije medicine u Sankt Peterburgu. Jelena je htjela da postane sportski ljekar. Još dok je studirala radila je kao medicinska sestra u jednoj državnoj klinici.
“Više sam zarađivala kao trener u fitnes studiju”, kaže za DW. Pri tom su uslovi rada u bolnici bili užasno teški: skoro da nije bilo pauze, a prekovremeni rad je bio svakodnevica. Tako se Jelena odlučila da ide na usavršavanje za stilistkinju. U toj branši, koja nema nikakve veze s medicinom, pravi prve korake. I njen suprug je nakon što je uspješno završio specijalizaciju iz hirurgije, okrenuo leđa medicini – nakon ukupno 13 godina.
Zdravstveni sistem u krizi
Prije svega daleko od velikih gradova sve više se sluša o štrajkovima ljekara, otkazima ili potpisivanjima peticija. Proljetos su protestovali ljekari iz tri regionalne bolnice u Novgorodu. U avgustu su protestovali ljekari hitne pomoći u Regionu Vladimir, u Nižnjem Novgorodu su svi hirurzi napustili državnu kliniku.
“Ljudi su već godinama preopterećeni”, kazao je Andrej Knoval iz Sindikata medicinskih radnika “Dejstvije”.
Pritom, barem kako je predsjednik Vladimir Putin najavljivao 2012, plate ljekara u državnim zdravstvenim ustanovama trebalo je da do 2018. budu udvostručene, a u nekim regionima čak utrostručene. Međutim, od toga nije bilo ništa. Jedan ljekar u Rusiji, prema zvaničnim statistikama zarađuje u prosjeku 79.000 rubalja (oko 1.120 eura) mjesečno. Ali, mnogi ljekari su skeptični prema ovim brojkama. Jer, tu se računaju i plate direktora klinika koji zarađuju višestruko više nego obični ljekari. Statistički podaci Sindikata medicinskih radnika govore da stvarni prosjek zarade ljekara iznosi 42.000 rubalja (oko 600 eura) mjesečno. Čak i kuriri u Rusiji zarađuju više.
Medicinska sestra kao čistačica
Kako bi se dostigli ciljevi koje je zacrtao Putin, ionako loši uslovi postali su još gori. Ljekari se jednostavno otpuštaju, medicinske sestre degradiraju u čistačice ili ljekare prebacuju u niže platne grupe. U mnogim slučajevima se njihovo radno vreme na papiru umanjuje, kažu u sindikatu. Tako se male plate ljekara dovode u sklad i “legalizuju” Putinovim dekretima. A realnost je, međutim, takva da se masovno radi prekovremeno.
Larisa Popovič, stručnjakinja za zdravtsvo iz Više ekonomske škole u Moskvi smatra da je pojedinim regionima pošlo za rukom da izgrade normalan zdravstveni sistem koji funkcioniše – sa normalnim platama i uslovima rada – zahvaljujući odlučnim guvernerima. Popovič je mišljenja da Rusiji nedostaje dugoročna strategija za zdravstvo. “Ministarstvo djeluje kao vatrogasna služba, umjesto da se traže sistematska rješenja.”
Uprkos svemu tome i dalje mnogi mladi u Rusiji hrle na studije medicine. Godišnje diplomira 35.000 mladih ljekara. Ali, oni ne traže posao u državnim bolnicama, već u privatnim, u farmaceutskim koncernima ili direktno u inostranstvu.
Kao prvo, ovo je laž. Upoznao sam ljetos u Budvi doktoricu iz Rusije, ja sam jedva skrpio za vikend tu pred nos, a ona je cijelo ljeto u Budvi, u svom stanu, i to sve od plate. Kad mi je rekla kolika joj je plata, od sramote sam počeo da lažem da je i meni velika. Ali znavaše ona sve,… Više »
Bravo…ovo treba daje putokaz nasim medicinarima i Doktorima koi bjeze u inostranstvo ! Preko dana mogu radit ko poljoprivrednici posle 12 poponoca nek operisu pacijente
A ti u osnovnu školu da se opismenis za početak
Lepo placen clanak koji nema veze sa zdravim razumom
cuo sam da ce i oni za germaniju, tijesno ce biti svima tamo koliko njih ima, a jos med sestara.
Taksista od sinic bjese nastavnik u srednju skolu, kaze da mu je taksi drugi pisao, podgorica je u pitanju
Kako ova vijest liči na CG zdravstvo a i druge oblasti su nam slične
Banana država
Zato kod nas danju rade a noću idu u njemačku da rade