Evropa

Makron nije služio vojsku, ali će svi mladi zbog njega morati u nacionalnu službu

Francuska vlada planira da ponovo uvede nacionalnu službu za sve šesnaestogodišnjake. Emanuel Makron je prvi francuski predsjednik koji nije služio vojsku, ali upravo on je još tokom kampanje predložio uvođenje nacionalne službe, u svrhu promovisanja osjećanja građanske dužnosti i nacionalnog jedinstva među francuskom omladinom.

Ali mnogima ove koristi ne deluju ubjedljivo.

Nova nacionalna služba će važiti za sve šesnaestogodišnjake, mladiće i djevojke, i biće podjeljena u dvije faze.

Nacionalna služba u dva dijela

U prvoj fazi mladi će biti smješteni u neku javnu instituciju, što će im „omogućiti da stvore nove odnose i razviju svoju ulogu u društvu”.

Volonterski rad s humanitarnim organizacijama, kao i držanje časova, nalaze se među mogućnostima za službu, pored tradicionalne obuke s policijom, vatrogascima ili vojskom.

U drugoj fazi, volontiranje će trajati od tri mjeseca do godinu dana i mladima će biti ponuđeno da taj dio odrade u „oblasti koja ima veze s odbranom i bezbjednošću”, ali ponovo mogu da biraju da volontiraju u institucijama koje se bave zaštitom kulturnog nasljeđa, životne sredine ili u socijalnim službama.

Razvodnjena ideja

Ovo nije program koji je Makron prvobitno zamislio.

Kada je po prvi put predložio ovu ideju tokom predsjedničke kampanje 2017, u pitanju je bila vojna služba u malom, jer bi svi francuski građani uzrasta od 18 do 21 godine morali da „iskuse dio vojničkog života” u trajanju od minimum mjesec dana.

Ideja je sad promijenjena i proširena na ono što se zove univerzalna nacionalna služba – dijelom zato što se ispostavilo da bi vojni rok koštao previše i dodatno opteretio oružane snage Francuske.

Čak i sada ovaj program košta 1.6 milijardi eura godišnje, a neopdno inicijalno ulaganje iznosi 1.75 milijardi eura.

Šta je Makronov cilj?

Cilj ove obnovljene nacionalne službe, tvrdi vlada, jeste da ohrabri mlade građane Francuske da učestvuju u društvenom životu i promoviše socijalnu koheziju.

Uskoro će početi konsultacije kako bi program krenuo početkom sljedeće godine.

Postoji još dosta detalja koje treba razraditi, između ostalog i sam zakonski osnov ove zamisli.

Radna grupa koja je sazvana da osmisli ovaj program upozorila je da francuski ustav zabranjuje državi da prisiljava dio stanovništva da provodi vrijeme van svog doma, sem u slučaju odbrane države.

Da li je ideja popularna?

I prije nego što je zvanično potvrđen plan, 14 organizacija mladih kritikovali su „nedosljednosti” plana, nezadovoljni idejom da će biti prisiljeni da rade u nekoj od službi. „Biranje obaveza je iste važnost, kao i sama obaveza, ako ne i više”, oni tvrde, pozivajući mlade da brane pravo na izbor.

Šire gledano, oko 60 odsto stanovništva podržava ovu ideju, sudeći po anketi koju je sprovela organizacija JuGov u martu, iako se ova cifra prepolovi među mlađim ispitanicima.

Makron je prvi francuski predsjednik koji nije služio vojsku, obavezna vojna služba je ukinuta 1996. kada je Makron imao 18 godina.

Prije toga, svi francuski mladići su služili godinu dana u oružanim snagama. Kada je ukinut obavezni vojni rok 1997. učinilo se da su svi odahnuli. Ipak nostalgija se pojavila i mnogi su prepoznali da ova vrste službe nema samo vojnu, već i društvenu funkciju.

Dvadeset godina kasnije, predsjednik Makron ponovo želi da oživi projekat društvene kohezije.

Nacionalna vojna služba širom svijeta

Sjeverna Koreja ima najduži obavezni vojni rok na svijetu – 11 godina za muškarce i sedam godina za žene.

U Izraelu muškarci služe tri godine, a žene dvije.

Skandinavske zemlje, Švajcarska, Austrija i Grčka su jedine evropske zemlje u kojima je vojni rok obavezan.

U Kini vojni rok za sve postoji samo u teoriji – nikada nije sproveden, jer već postoji dovoljno dobrovoljnih regruta za najveću armiju na svijetu.

Indija nikada nije imala obavezni vojni rok, čak ni za vrijeme britanske vladavine. Ali ova zemlja ima drugu po veličini vojsku na svijetu, koju čine dobrovoljci.

Posljednji put kada su mladi mobilisani u Velikoj Britaniji bilo je 1960, a u SAD 1973.

Iran ima obaveznu vojnu službu u trajanju od dvije godine, ali postoji izuzetak za sinove jedince, doktore i vatrogasce, ali i gej i transdžender muškarce.

3 Komentara na "Makron nije služio vojsku, ali će svi mladi zbog njega morati u nacionalnu službu"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend