Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u pripremi za predsjedničke izbore 2022. nastoji da privuče desničarske glasače kampanjom reda i zakona i čvrstim stavom prema radikalnom islamu, dok su se ideje s krajnje desnice uvukle u francuski politički mejnstrim, pišu svjetski mediji.
Makron se obraća Francuzima zabrinutim za red i zakon u nastojanju da osvoji drugi predsjednički mandat na izborima 2022. godine, ukazuje Blumberg (Bloomberg).
“Oni koji napadaju policijske snage i izabrane zavaničnike neće moći da se izvuku”, rekao je Makron u Parizu u petak, 4. septembra, na obilježavanju 150. godišnjice francuske Treće republike. “Moraju biti teško kažnjeni”.
U tmurnom govoru u kojem je naglasio svoje protivljenje naporima za podjelu francuskog društva, Makron je nastojao da odbije napade s desnice da je isuviše mek prema kriminalu, dok je pripremao linije borbe za svoju predsjedničku kampanju, ističe Blumberg, dodajući da je 42-godišnji predsjednik održao govor dan pošto je njegova vlada najavila paket od 100 milijardi eura za podsticanje privrednog oporavka poslije višemjesečnih mjera zatvaranja.
Prošle nedjelje je Žerar Larše (Gerard Larcher), predsjednik Senata iz redova Republikanaca – najveće tradicionalne desne partije – rekao je da je u Francuskoj vladavina zakona u opadanju poslije nereda u Dižonu, kao i poraza Pariz Sen Žermena u Ligi šampiona, ukazuje Blumberg, ali podvlači da podaci sugerišu da nema povećanja nasilja u zemlji u cjelini.
Markon je u obraćanju upozorio protiv podjela, što je nazvao “separatizmom”. To je, kako navodi Blumberg, dvosmislen termin koji je francuski predsjednik ranije koristio za islamizam kada je obećao da će spriječiti strane imame da propovijedaju u Francuskoj.
“Ne može biti separatizma u republici”, rekao je Makron i dodao da će na jesen predložiti nacrt zakona o tom pitanju.
Privlačenje desničarskih glasača
Makron je izabran na centrističkoj platformi 2017, ali uoči kampanje za izbore 2022. nastoji da privuče desničarske glasače kampanjom reda i zakona i čvrstim stavom prema radikalnom islamu, piše Tajms (The Times), ukazujući da se u francuskoj javnosti Makron smatra desničarem.
Prema anketi objavljenoj tokom vikenda, 54 odsto glasača Makrona stavlja na desnicu, 32 odsto u centar, a 16 odsto na ljevicu. Ta anketa, ističe londonski list, pokazuje kako se njegov imidž promijenio od 2017. kada je 45 odsto njegovih glasača došlo s ljevice a 18 odsto s desnice, dok su ostali bili centristi ili oni koji nisu ranije glasali.
Makron negira da se pomjerio u desno i insistira da i dalje uzima ideje iz cijelog spektra.
Tajms ukazuje da se na njega drugačije gleda posle ekonomskih reformi sprovednih pre krize korona virusa, prije svega zakona kojim je olakšano otpuštanje radnika.
Dok je njegov reformistički zanos smanjen usljed pandemije, Markon je zauzeo čvstu liniju po pitanju reda i zakona, i to nastojanje predvodi ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) koji je izazvao kontroverzu tvrdnjom da je dio francuskog društva postao “divlji”. Komentar je, objašnjava Tajms, uslijedio poslije ljeta u kojim je vozač autobusa ubijen pošto je tražio od putnika da stave masku, nereda fudbalskih huligana i oružanih obračuna povezanih s drogama.
Darmanen i državna sekreterka za pitanje građanstva Marlen Šjapa (Marlene Schiappa) najavili su zakone za borbu protiv kriminala i, kako ukazuje Tajms, privlačenje desničarskih glasača. Pored najave čvršćeg pristupa u pogledu droga, oni su među novim strogim mjerama reda i zakona najavili ograničenje za islamizam, ali i zabranu ljekarima da nevjestama izdaju potvrde o djevičanstvu.
Krajnje desne ideje u političkom mejnstrimu
Korićenjem termina koji signalizira da je društvo postalo “divlje” ministri u francuskoj vladi naznačavaju pomjeranja s centra dok se Makron priprema za novu političku sezonu, piše Njujork tajms (The New York Times).
Riječ “ensauvagement” posljednjih godina je bila omiljena na francuskoj krajnjoj desnici da se sugeriše da je nacija postala divlja, objašnjava američki list. S kolonijalnim i rasističkim prizvucima, ona je korišćena u diskusijama o imigraciji i kriminalu kao alarm da je Francuska postala opasno, necivilizovano mesto, lišeno tradicionalnih vrijednosti.
Mada je moćni ministar unutrašnjih poslova Darmanen insistirao da će nastaviti da koristi riječ “ensauvagement”, drugi u vladi su izrazili neslaganje i premijer Žan Kasteks (Jean Castex) pokušao je da završi s tim, ali je, kako navodi Njujork tajms, ta riječ već pokrenula grozničavu političku i semantičku debatu i podvukla kako su se kajnje desne ideje uvukle u mejnstrim, dok Francuska pokušava da izađe na kraj sa sve većim rasnim, etničkim i vjerskim podjelama.
Debata o toj riječi izgleda da će postaviti ton za ostatak političke sezone, kako glavne partije počinju da se pripremaju za predsjedničke izbore 2022. Za Makrona, čiji glavni izazov ostaje rivalka s prošlih izbora Marin le Pen (Marine Le Pen) koja je popularizovala upotrebu riječi “ensauvagement”, to, prema pisanju lista, znači dalje pomjerenja s centra na desno tako da ne bude izmanevrisan.
Iako je Makron pažljivo izbjegavao da sam upotrebi tu riječ, neki stručnjaci kažu da nije slučajno što su neki od njegovih najbližih saveznika počeli da pričaju o “ensauvagement” upravo dok desnica i krajnja desnica strahove o kriminalu postavljaju kao centralnu temu sljedećih predsjedničkih izbora.
Promjena i u ekonomiji
Francuska vlada planinira dodatnih od 100 milijardi eura svježih podsticaja, ističe u uredničkom komentaru Fajnenšl tajms (The Financial Times) uz ocjenu da Makron računa da time pokrene privedu zemlje, ali i poveća svoje šanse na izborima.
Francuski paket podsticaja je po udjelu u BDP-u nešto veći od njemačkog, ali je u drugim pogledima izrazito drugačiji od onog usvojenog u Berlinu. Kao da su dvije zemlje zamenile uloge, ističe britanski list, dodajući da je Berlin napustio takozvanu ordoliberalnu ortodoksiju karakterističnu za njemački ekonomski liberalizam, smanjenjem poreza na dodatu vrijednost i direktnim isplatama domaćinstvima kako bi se podstakli potražnja i potrošnja, što je vrsta kejnzijanskog pristupa koji je Francuska decenijama pokušavala s malo trajne koristi.
Pariz se sada uzdržao od direktnog podsticanja potrošnje, tvrdeći da su se prihodi jedva smanjili tokom krize zahvaljujuću darežljivim subvencijama radnih mjesta i velikim uštedama domaćinstava. Umjesto toga, ukazuje Fajnenšl tajms, Markon traži strukturne reforme pod maskom podsticaja.
Centralno mjesto u njegovom planu je smanjenje poreskog tereta od 20 milijardi eura francuskim kompanija, što je dugo bila njegova želja kako bi povećao investicije i radna mjesta, a sada ima prostor da to uradi, oslobođen okova fiskalnih pravila EU, navodi list. Pored toga podsticaji će unijeti oko 30 milijardi eura za smanenje emisija ugljenih gasova i još 35 milijardi eura za socijalnu i regionalnu koheziju, kao i očuvanje radnih mjesta.
S 21 mjesecom do predsjedničkih izbora, plan podsticaja bi trebalo da pomogne definisanje Makronove kampanje za drugi mandat. On ostaje posvećen liberalnim reformama za podsticanje konkurencije i rasta, ali njegovi planovi će takođe privući zelene i one koji žele nordijski stil države blagostanja. On računa na 100 milijadi eura da ponovo pokrene francusku privredu i oživi svoju političku sudbinu, zaključuje Fajnenšl tajms u uredničkom komentaru.
