Mej upozorava da torijevska pobuna ugrožava Bregzit

Britanska premijerka Tereza Mej (Theresa May) upozorila je članove svoje podijeljene partije da Bregzita možda neće biti ako unište njen plan da uspostavi bliske odnose sa Evropskom unijom nakon napuštanja najvećeg trgovačkog bloka u svijetu.

Upozoravajući da je i sam Bregzit u opasnosti, Mej šalje iskrenu poruku desetinama tvrdolinijaških bregzitovaca u njenoj partiji da ukoliko urušavaju njenu premijersku poziciju onda rizikuju da protraće pobjedu izlaska iz EU o kojoj su sanjali decenijama, piše Rojters (Reuters).

Povezivanje sudbine Bregzita sa njenim vlastitim opstankom na tako izričit način ukazuje na to koliko je njena pozicija ostala nesigurna nakon što je njena vlada ušla u krizu, navodi agencija.

Niko zadovoljan

Peter Mandelson, laburista i bivši Komesar za trgovinu u EU, za Gardijan (The Guardian) piše da kada je prvi put vidio šta je dogovoreno o Bregzitu na sastanku u premijerskoj rezidenciji u Čekersu prije deset dana, pomislio je da plan nikoga neće zadovoljiti, ali da javnost može da zaključi da ovi predlozi predstavljaju najbolje moguće.

“U stvarnosti, on se sastoji od polu-izlaska i polu-ostanka a poslovni odgovor je bio frustrirajući: to je dobra vijest za trgovinu robom, ali je razočaravajući za dio Bregzita koji se odnosi na usluge. Oni koji su glasali za “povratak kontrole” su bili zajedljivi: to je pokušaj da se ostane blizu Evrope, uz mnogo koncesija i kompromisa, pa samim tim i milion milja udaljeno od onoga što su oni očekivali,“ piše Mandelson.

On navodi da kao bivši komesar za trgovinu EU, zna kako su složeni trgovinski pregovori i zašto uvijek završavaju sa manje dobitka na obje strane nego što se očekuje.

“Standardi proizvodnje robe kojom se trguje moraju biti isti kao i EU-to se zove regulatorna harmonizacija-iako vlada želi da Britanija odredi sopstveni pravilnik. Da bi se uspostavila jedinstvena carinska zona sa EU, vlada predlaže “dvostruki tarifni sistem”-ali to nikada ranije nije pokušano i oslanja se na tehnologiju za praćenje robe koja ne postoji.”

Mendelson zaključuje i da cio plan zahtjeva više vremena za razradu i, u najmanju ruku, glas naroda kako bi nacija mogla da odredi svoju budućnost.

Nerealni predlozi

Otkako je 17,4 miliona Britanaca glasalo da napusti Evropsku uniju, suočeni smo sa jednim pitanjem koje prevazilazi sva ostala: kako da se u potpunosti oslobodimo političkih struktura EU, a da ne učinimo nepopravljivu štetu našoj ekonomiji?, pita se kolumnista Telegrafa (The Telegaph) Kristofer Buker (Christopher Booker).

Buker podsjeća svoje čitaoce da su, čak i prije referenduma, neki od njih smatrali da postoji samo jedan praktičan način da Britanci dobiju sve što su željeli, a to je da Britanija postane potpuno nezavisna zemlja, oslobađajući se od tri četvrtine zakona EU, dok nastavlja da uživa nesmetanu trgovinu, a takođe može slobodno da potpiše sporazume o slobodnoj trgovini širom svijeta.

Prema kolumnisti Telegrafa, o Bregzitu se treba “ponovno hitno pregovarati“ i, ako EU to odbije, vlada ima druge opcije na raspolaganju.

Jedan od rijetkih pozitivnih stavova koji se pojavljuju nakon sastanka u Čekuersu, navodi Buker,  bila je posvećenost tome da se ubrzaju planovi za rješenje “bez nagodbi”.

Zatim, prema njemu, vlada bi trebalo da jasno kaže da su “bizarne pretnje”, kao na primjer, “prekid snabdijevanja električnom energijom Sjeverne Irske ili sprečavanje britanskih aviona da slijeću na evropske aerodrome, uvredljive i neprihvatljive i dobiće odlučan odgovor”.

Neophodna međustranačka saradnja zbog Bregzita

Indipendent (The Indipendent) piše da je plan za Bregzit britanske premijerke pokazao posljedice onoga što je već dogovoreno-pogotovo uslove za povratak tvrde irske granice-ali to je pitanje o kojem građani treba da odluče.

“Ostavke Dejvida Dejvisa (Davida Davisa) i Borisa Džonsona (Boris Johnson) bile su samo spoljne manifestacije ove promjene,“ piše list i ocjenjuje da ministri za Bregzit i spoljne poslove nisu imali alternativu planu premijera, pa su osam mjeseci kasnije odustali jer nisu mogli da prihvate otvorenu irsku granicu na koju nisu pristali u decembru.

Indipendet navodi da je za Mejovu pomoć stigla u vidu ružnog intervjua predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump ), koji je za The Sun rekao da je ona sve uradila pogrešno kada je riječ o Bregzitu.

“Čak je i Tramp shvatio da je otišao predaleko i izvinio se, a taj postupak izazvao je takvu nelagodu da je njegova konferencija za novinare sa Mejovom ličila na performans doktor Džekil i mister Hajd.”

Trampova intervencija je pomogla Mejovoj da sa približe stavovi pro-evropskih torijevaca i laburista koji shvataju da je dogovor iz Čekersa posljednja šansa:

“Dok vođa Laburističke partije Džeremi Korbin (Jeremy Corbin) možda nikada ne bi glasao za Bregzit koji sadrži EU pravila koja zabranjuju državnu pomoć industriji, većina njegovih poslanika može promijeniti mišljenje kad se suoči sa trenutkom odluke.”

List zaključuje da su zbog toga Mejovoj potrebni glasovi Laburističke partije kako bi bilo koji Bregzit plan prošao taj dom Parlamenta.

Bez promjene kursa

Poslije dvije godine u kojoj je izbjegavala da artikuliše jasnu poziciju Bregzita, Tereza Mej je konačno napravila potez. Uprkos tome što je protekle sedmice bila uznemirena dvostrukom ostavkom dvije važne ličnosti u njenom kabinetu, premijerka je odbila da se preda, piše Politiko (Politico).

Inicijalni znakovi upućuju da samo Mejina upornost može uspjeti-ili bar omogućiti joj da se bori još neko vrijeme. Uprkos cijeloj zbrci, računica u Parlamentu se nije promijenila. Za sada, tvrdolinijaški bregzitovci nemaju dovoljan broj za smjenu premijerke Mej sa vlasti.

Što je još važnije, ostaje nejasno da li sporazum na koji britanska premijerka troši toliko mnogo političkog kapitala ima bilo kakvu mogućnost da bude prihvaćen u Briselu.

“Vratimo se osnovama,” rekao je jedan vodeći britanski pomoćnik koji je bio blisko vezan za Begzit razgovore.

“Vodila je ove pregovore na katastrofalan način kako se može samo zamisliti. Nije uspjela da se priprema za propale pregovore, i dozvolila je da cijela stvar bude gurnuta kroz prizmu Sjeverne Irske. I šta je preostalo?“ prenosi Politiko.

Međutim, ako se crvene linije EU ne promijene, Mej će se ponovo suočiti sa još jednom krizom do kraja godine. Samo ovaj put možda ne uspije izdržati, piše evropski politički portal.