Evropa

Merkel se priprema za buru u ekonomiji, birači kao da ne vide olujne oblake

Dok vlada kancelarke Angele Merkel osjeća da se približava bura za njemačku ekonomiju, glasači kao da ne vide olujne oblake, piše “Blumberg”. To stvara nevolje za njemačke zvaničnike oko toga kako ukloniti rizike, dok Merkel ulazi u posljednju godinu svoje političke karijere. Dok vlada predviđa samo kratko usporavanje prije ponovnog rasta naredne godine, svi znakovi govore da se zvančnici u tišini pripremaju za potencijalno mnogo gore posljedice.

Zabrinuti su i lideri koji se pripremaju da preuzmu “palicu” kad Merkel siđe sa funkcije. Oni kažu da bi glasače mogao da uhvati ekonomski šok usred političke tranzicije. Dva starija zvaničnika njene Hrišćansko-demokratske stranke izrazila su ovog mjeseca zabrinutost da bi taj dvostruki talas mogao prodrmati političku mapu uoči sljedećih izbora.

Najjasniji znak da je vlada nervozna je riskantni plan da spasi Dojče banku njenim spajanjem sa domaćim rivalom, Komercbankom. Činjenica da su ministri spremni da se nađu na tapeti zbog ukidanja 30.000 radnih mjesta pokazuje koliko ozbiljno uzimaju prijetnju recesije. Vladajuća koalicija takođe razmatra da li treba olabaviti ustavna ograničenja vladinih troškova. Oni su ukazali da razmatraju i mnogo teže ekonomske padove.

“Postoji mnogo globalnih rizika nad ekonomijom. Ako globalni rizici dodatno narastu, možda će to biti previše za održiv rast”, rekao je za “Blumberg” Matijas Hajder, član CDU partije, u kojoj je Merkel, i ekonomskog komiteta Donjeg doma parlamenta.

Kancelarka je posebno brižljivo izbjegavala da uključi alarm, čak i kad su se na Njemačku “natovarili” Bregzit, usporavanje kineske ekonomije i američke trgovinske tenzije. Obraćajući se prošle nedjelje Bundestagu ona je predvidjela “vrijeme rasta”, dok je za Evropsku unija njena prognoza bila “mjestimično oblačno”.

Ministar finansija Olaf Šolc rekao je prošle nedjelje da je spreman da upotrijebi sva dostupna fiskalna sredstva da stimuliše ekonomiju ako dođe do krize, iako je isključio mogućnost promjene pravila kako bi stavio i dodatna sredstva na raspolaganje.

“Imajući u vidu najgori scenario, njemačka vlada spremna je da usvoji niz mjera protiv recesije, od poreskih olakšica do podsticaja ulaganja”, tvrde izvori upoznati sa vladinim planom.

Ovi predlozi su preliminarni i u vladi postoje neslaganja oko detalja, poput vrste podsticaja. Dok su neki iz koalicije sa Merkel pozvali na potrošnju fokusiranu na potrošače, drugi preferiraju da stave biznis u ciljnu grupu. Nakon što su godine stroge discipline potrošnje smanjile javni dug na svega 60 odsto proizvodnje prošle godine, Njemačka je u poziciji da opusti svoj finansijski mišić. Šolc kaže da su najbolja priprema za period velike ekonomske neizvjesnosti “dobre, stabilne finansije”.

Njemačka je prije deceniju izašla iz finansijske krize zahvaljujući kineskoj potražnji za njihovim automobilima, što je doprinijelo istorijskom toku neprekinutog rasta i rekordno niske nezaposlenosti. Ali, američki protekcionizam predsjednika Donalda Trampa izbacio je njemačku mašinu iz kolosjeka. Iako se problemi gomilaju nad Berlinom, poruka iz kancelarkinih unutrašnjih krugova je jasna – ne prevrći čamac koji se već ljulja. Kad je Šolc u januaru rekao da su zlatne godine gotove za Njemačku, brzo ga je poklopio ministar ekonomije Peter Altmajer, blizak Merkelovoj.

“Ne treba pričom potkopavati ekonomski zamah”, rekao je on.

Od tada je Šolc uglavnom prognozirao “normalizaciju”.

U Njemačkoj je nezaposlenost pala na svega 5,1 odsto, što je najniži nivo od 1991. godine. Savezna agencija za zapošljavanje u Nirnbergu saopštava da je 72.000 nezaposlenih manje u odnosu na februar. U poređenju sa martom prošle godine, u Njemačkoj je 157.000 lica više zaposleno.

Uprkos slabijem ekonomskom rastu, tržište rada se i dalje razvija u pozitivnom smjeru, navode iz Agencije.

Proljećno oživljavanje tržišta rada je zbog neuobičajeno visoke temperature i lijepog vremena uticalo na rast zapošljavanja u sektorima građevine, poljoprivrede i ugostiteljstva. Najviše nepopunjenih radnih mjesta zabilježeno je u sektorima građevinarstva, javne uprave, maloprodaji i zdravstvu.

Send this to a friend