Može li Grčka dalje nastaviti sama?

Prvi put nakon 2010. godine Grčka nastavlja bez programa pomoći uvedenog u jeku ekonomske krize koja je zahvatila ovu zemlju. Nakon godina rigorozne štednje, izlazak iz paketa pomoći uliva nadu, ali ne i sigurnost da je ova zemlja ostavila probleme sa dugovima iza sebe.

Svjetski mediji se pitaju šta Grčkoj treba nakon okončanja paketa pomoći i da li se patnje njenog naroda bliže kraju.

Grčka je izašla iz krize nakon striktne štednje

Agencija Frans Pres (AFP) navodi da je poslije višegodišnjih strogih mjera štednje Grčka izašla iz trećeg i posljednjeg paketa pomoći, mada zvaničnici upozoravaju da je pred zemljom i dalje “dug put”.

“Po prvi put od početka 2010. godine Grčka može da stane na svoje noge, što je moguće zahvaljujući izvanrednim naporima grčkog naroda, dobrom saradnjom sa sadašnjom grčkom vladom i podrškom evropskih partnera putem zajmova i otpisa duga,” rekao je Mario Kenteno (Mario Centeno), predsjedavajući Evropskog mehanizma za stabilnost.

Agencija dodaje da Grčka vlada procjenjuje da su finansijske potrebe sada pokrivene do kraja 2022. godine, što otvara prostor za planiranje povratka na tržište kapitala.

“Premijer Grčke Alekis Cipras, od koga se očekuje da će u utorak na televiziji pozdraviti završetak pomoći, rekao je u junu nakon sporazuma ministara eurozone da bi se nakon okončanja programa spasavanja Grčka mogla fokusirati na “socijalnu državu”, ” objašnjava AFP.

Agencija, ujedno, navodi da poboljšani ekonomski indikatori još uvijek nisu prevedeni u opipljiva poboljšanja u svakodnevnom životu Grka.

Profesor ekonomije Nikos Vettas smatra da je “neophodno” u narednim godinama ostvariti “veoma snažan rast”. U suprotnom, “domaćinstva koja su u vrlo slabom položaju zbog 10 godina kumulativne recesije i dalje će trpjeti”.

Patnja daleko od kraja

Kada je Dimitris Zafiriou dobio dugo priželjkivani stalni posao prije dvije godine, plata je iznosila samo polovinu od onoga što je zarađivao pre dužničke krize u Grčkoj. Ipak, nakon godina borbe, to je bio korak napred, ispričao je za Njujork Tajms (The New York Times).

“Sada, naša porodica nema novca na kraju mjeseca,” rekao je četrdesetsedmogodišnji Zafiriou i dodao da je nula bolja od onoga što su imali ranije, kada nisu mogli platiti račune uopšte.

Nova stabilna ekonomija podstakla je ponovno zapošljavanje u grčkoj građevinskoj kompaniji gdje se Zafiriou nedavno zaposlio. Međutim, njegova mjesečna zarada od 800 eura je daleko ispod 1.500 eura koliko je zarađivao u građevinskoj firmi u kojoj je bio zaposlen 20 godina. Kada je nastupila kriza, ta kompanija je odložila plaćanje zaposlenicima, prvo za dva, a zatim za četiri mjeseca-praksa koja je postala uobičajena u mnogim preduzećima. Njemu nikada nisu isplatili skoro 13.000 eura zaostalih plata.

Njegova supruga Sotiria ostala je neisplaćena za skoro godinu dana u 2013. godini, nakon što je grčki lanac supermarketa u kojem je radila objavio bankrot. Druga kompanija ga je kupila, a njena mjesečna plata od 1.100 eura bila je smanjena na 800 eura, piše Tajms.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, kriza je ostavila preko trećine stanovništva od 10 miliona nadomak siromaštva. Prihodi domaćinstava pali su za više od 30 odsto, a više od petine ljudi nije u stanju da plate osnovne troškove kao što su kirija, električna energija i bankarski krediti. Trećina porodica ima najmanje jednog nezaposlenog člana.

Okončanje paketa pomoći?

Na pitanje šta grčkoj treba nakon okončanja paketa pomoći odgovore traži londonski Fajnenšel Tajms (Financial Times) koji navodi da okončanje finansijske pomoći ne znači kraj za obaveze Grčke prema međunarodnim povjeriocima.

Jedna od najznačajnijih je ta što, u zamjenu za glavni ugovor o otpisu duga u junu, zemlja mora da održi primarni suficit-mjeru budžetskog bilansa, koja isključuje plaćanje duga-od 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda godišnje do 2022, piše list i dodaje:

“Obje stranke, i ljevičarska Siriza koja vodi Vladu i desničarska partija Nova demokratija, slažu se o potrebi da se podstakne rast. One su govorile o potrebi da se “rebalansira” poreski sistem-propis koji bi smanjio pritisak na zarade građana sa srednjim prihodima za koje su MMF i drugi upozorili da su pod prevelikom pritiskom-kao i potencijalno snižavanje poreza za korporacije.”

FT kao sljedeći potez navodi popravljanje situacije sa bankama, i podsjeća da prema podacima Banke Grčke, nenaplativi krediti u bankarskom sistemu zemlje čine 48 posto ukupnih kredita-više od deset puta od evropskog prosjeka.

“S obzirom na stanje u bankama, preduzetnici kažu da zemlja mora učiniti sve što je u njenoj moći da privuče strane investicije. Vlada se slaže. Grčka je na 67. mjestu u posljednjoj godišnjoj procjeni Svjetske banke o “lakoći poslovanja” u različitim zemljama-od svih zemalja EU od Grčke je lošije pozicionirana jedino Malta.“

Sumorna perspektiva

Vol Strit Žurnal (Wall Street Jorunal) piše da grčka Vlada i vodeći lideri Evropske unije sada tvrde da je Grčka ponovo normalna zemlja, na putu za održiv, uključivi rast.

“Kad bi barem to bila istina!” ističe WSJ i navodi da su prve dobre vijesti te da je deficit budžeta skoro eliminisan, grčka ekonomija se oporavlja, a nezaposlenost je pala ispod 20 odsto po prvi put za sedam godina.

Finansijski dnevnik tvrdi, međutim, da bliži pogled na grčku ekonomiju otkriva tamniju sliku.

“Rast je prošle godine bio jedva polovina od početne prognoze Vlade i Evropske komisije, a najniži u eurozoni… Postoje dva ključna razloga što ekonomija ne donosi bolje i veće poslove. Prvi je da je grčki sistem oporezivanja i socijalnog osiguranja urušen… Drugi razlog je to što se investitori suočavaju sa ogromnim regulatornim i sudskim blokadama.”

Sve ovo ohrabruje Grke da emigriraju, tvrdi WSJ i pojašnjava da je više od 50.000, uglavnom najboljih i najsjajnijih, inženjera, doktora i mladih rukovodilaca nastavilo da odlazi svake godine, kao što su to činili od početka krize.

Neuspješan paket

Grčka je bila ogroman neuspjeh. To je priča o nekompetentnosti, dogmi, nepotrebnom odlaganju i interesima banaka koje se postavljaju ispred potreba ljudi. I to će biti dugoročne posljedice, smatra Gardijanov (The Guardian) Leri Eliot (Larry Eliot) koji dodaje:

“Problemi Grčke su pokrenuti kada je Atina rekla da je njen budžetski deficit u 2009. porastao na 13 odsto, a mnogo lošije nego što je ranije procijenjeno. Tržišta su se uplašila i Atina je bila prisiljena da traži međunarodnu pomoć. Prvobitni plan spasavanja iznosio je 110 milijardi eura finansijske pomoći u zamjenu za smanjenje deficita za 7,5 procentnih poena samo u 2010. godini.”

Eliot navodi da je u Evropi u godinama nakon finansijske krize, ideja da bi se moglo prekinuti sa udaljavanjem od prosperiteta, bila privremena moda.

“Nazvana je ekspanzivna fiskalna kontrakcija (EFC). I to je bio potpuni neuspjeh. Kao što se obično dešava, učinjena je velika i trajna šteta. Prvo, postoje društveni troškovi od decenije neuspješne štednje… Drugo, postoje oportunitetni troškovi… Treće, globalna ekonomija je daleko od izliječenja… Posljednji, ali svakako ne najmanje važan, stari socijalni ugovor između lidera i građana je skoro došao do prelomne tačke. Glasači su nekada vjerovali da ako naporno rade, zaradili bi pristojnu platu, a država bi se pobrinula za njih ako je situacija teška. Ako to vjerovanje više ne važi, ono što se desilo u Grčkoj u ovih osam godina ima mnogo veze s tim.”