Novi Putinov kabinet podstiče ekonomiju trošenja

Moskovska berza je dostigla nove skokove u prvoj polovini januara i tako prikupila pohvale od investicionih menadžera širom svijeta. Rusiji na budžetu sa viškom od 1,8 posto ukupne ekonomije zavide mnoge zapadne zemlje. Rezerve stranih valuta su među najvećim na svijetu.

Ipak, ekonomija i dalje šepa, po nekim procjenama na ivici je stagnacije. Nove brojke objavljene 3. februara pokazuju da je ukupni domaći proizvod usporen za 1,3 procenta prošle godine i u stalnom padu od 2018., piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Mnogi Rusi su nestrpljivi zbog plata koje stagniraju, umanjenja penzija, visokih poreza i još uvijek visokih kamata na kredite.

Recept, u očima Kremlja, je ono što je prije 90 godina napisao Džon Majnard Kejns – svaka ekonomija koja se suočava sa recesijom ili čak samo stagnacijom – neka troši više.

Većina ekonomista predviđa mali porast. Ali koliko veliki poticaj i da li će biti biti dovoljan da se ekonomija prebaci u višu ligu, daleko je od jasne vizije.

“Pitanje je… koliki će biti porast, da li će biti dinamika porasta biti velika ili samo umjerena”, rekao je Vladimir Tihomirov, glavni ekonomista Finansijske grupe BCS u Moskvi.

“Ne očekujem snažni, veliki učinak na ekonomiju od trošenja vlade”, dodaje.

Predsjednik Vladimir Putin je potresao vladu u januaru time što je izgurao svog dugogodišnjeg premijera Dmitrija Medvedeva i izvukao na tu poziciju šefa državne porezne službe, Mihaila Mišustina.

U govoru ‘stanje nacije’ Putin je naročito pozvao na potrošnju u socijalnim inicijativama: 65 milijardi američkih dolara do 2024. za besplatne tople obroke u školama i subvencije s ciljem poticanja većeg broja djece u porodicama.

Hvaljen zato što je modernizovao ruski poreski sistem, što je bilo Mišustinovo mjesto prije preuzimanja pozicije premijera, uveliko se shvata kao znak da Kremlj, ne samo da želi da poveća potrošnju, već i da taj novac mudro troši.

Putin “želi da bude siguran da je novac efikasno potrošen, učinkovito, i da se tim novcem neće samo napraviti još milijardera”, Tihomirov je rekao za RSE.

Labavljenje državne kase posljednjih godina je promjena za fiskalne planere u Moskvi.

Trenutna ruska fiskalna snaga uveliko je rezultat konzervativne politike koja je fiksirala budžet na relativno nisku cijenu u svijetu – 42 dolara za barel – nafte ili gasa, glavnog izvora prihoda za državu.

Kada cijene nafte pređu određeni nivo, višak prihoda se usmjerava u fond za ‘crne dane’. Taj fond sada ima oko osam biliona rubalja (što je oko 125 milijardi američkih dolara).

Politike štednje su pomogle Rusiji da prebrodi sankcije koje je nametnuo Zapad nakon što je Moskva aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine. Takođe je, mada sporo, pomogla da se snize dugoročne kamatne stope.

Takve politike štednje su podržavali zvaničnici kao što je Aleksej Kudrin, bivši ministar finansija koji danas vodi komoru za inspekcije, tijelo za nadgledanje finansija; šefica Centralne banke Elvira Nabiuljina; ministar finansija Anton Siluanov; i Maksim Oreškin, sada bivši ministar za ekonomski razvoj.

Oreškin je izgubio posao u političkim potresima koje su mnogi posmatrači vidjeli kao znak da Kremlj traži način kako da otvori put ka većoj potrošnji – iako je on sada pomoćnik Putina.

Nadalje, čovjek kojeg mijenja u Kremlju je Andrej Belousov koji je zauzvrat zamijenio Siluanova kao prvi zamjenik premijera Mišustina. Belousov je i sam poznat po tome da podržava povećanu potrošnju iz državnih fondova.

“Nezapamćena količina novca iz fondova bit će alocirana za implementaciju obećanja da se građanima pruži socijalna pordška”, rekao je Siluanov 29. januara. “Te odluke neće uticati na budžet i makroekonomsku stabilnost”.

Putin je takođe naredio zvaničnicima da pojačaju fondove za nacionalne projekte, tokom šest godina, 400 milijardi američkih dolara – inicijativa pokrenuta 2019. i kreirana s ciljem modernizacije ekonomije.

Projekti su imali spori početak sa fondovima koji se nisu trošili. Neki ekonomisti upozoravaju da bi oni mogli postati zamka za ekonomiju.

Od Mišustina se očekuje da smisli kako bolje potrošiti novac. To, i očekivano dodatno ukupno trošenje navelo je neke ekonomiste da rasvijetle njihova predviđanja za 2020. i 2021. godinu.

“Povećana potrošnja trebala bi, u najmanju ruku, da uzrokuje brži rast kupovne moći”, rekla je Natalija Orlova, glavna ekonomistica Alfa banke za RSE.

“Mislim da u 2020. kabinet neće dramatično olakšati budžetsku politiku, ali u 2021. će biti pritiska na ministarstvo finansija”, da se troši više, rekla je Orlova.

Ruski i strani stručnjaci godinama su upozoravali da je ruska ekonomija osakaćena više sistemskim problemima: korupcijom, birokratijom i nedostatkom nezavisnosti pravosuđa i vladavine prava.

Zakonodavci se suočavaju sa sumnjama vezanim za zvaničnu statistiku, rekao je Vladislav Inozemcev, ekonomista i direktor Centra za istraživanja postindustrijskih društava u Moskvi. Državni Zavod za statistiku je promijenio metodologiju prošle godine što je potaklo pitanja o tome koliko su pouzdani zvanični podaci.

“Strane investicije će nastaviti da padaju zbog pritiska na preduzetnike i izričitih pokušaja zvaničnika da se uključe u ilegalno poslovanje sa informacijama koje nisu javne”, napisao je Inozemcev za Delovoi Peterburg, onlajn magazin.

“Domaći biznismeni će zauzeti poziciju sačekaj i vidi. U takvoj situaciji, efikasnost vladinih investicija (uključijući i Nacionalne projekte) i pitana da li će penziona reforma imati značajan efekat postat će od kritične važnosti”, rekao je.

Među faktorima koji osakaćuju Nacionalne projekte do sada je nevoljkost privatnog sektora za investicije, rekao je Tihomirov. Poslovi i poduzetnici koji ulaze u partnerstvo sa državnim agencijama slabo posvećuju resurse zajedničkim naporima. Za sada nema indikacija da će se to promijeniti.

Takođe, rekao je Tihomirov, u siromašnijim regijama izvan velikih urbanih centara kao što je Moskva i Sankt Petrburg, državna služba je najveći izvor za zapošljavanje. Reforma tog trenda bi značila otpuštanje starijih radnika iz javnog sektora i davanje većih plata kako bi se privukli mlađi ljudi umjesto ‘babuški’ kako ih on naziva – tj. bukvalno baka.

“Vlada shvata da ako otpusti babuške, mora da poveća socijalne troškove u regiji, a to je skupo”, kaže.

Ruben Jenikolopov, rektor Ruske ekonomske škole nazvao je vladine promjere ‘kozmetičkim’.

“Oni neće izvesti zemlju iz stagnaceije u kojoj ekonomski rast još uvijek zaostaje za svjetskim prosjekom, niti ga oni mogu ubrzati na 2 ili 2.5 procenta godičnje”, napisao je u komentaru za novine Vedomosti. “Tako je, močvara ostaje, samo što sada ekonomija može malo aktivnije preskakati rupe.”