Evropa

Novi zakonski prijedlozi prijete daljom marginalizacijom ruske opozicije

Moskva

Ruska opozicija već dugo se s državom igra mačke i miša, koristeći kako izgleda sva legalna sredstva kojim raspolaže da zaobiđe sve restriktivnije zakone o javnom okupljanju i protestima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Na primjer, kada su vlasti 2014. zabranile neodobrene ulične skupove, aktivisti su nastavili da šalju svoju poruku organizovanjem “šetnji” velikim gradovima ili skupovima da se “nahrane golubovi” na centralnim trgovima. Kada je i to dovelo do masovnih hapšenja, demonstranti su se poređali ispred vladinih zgrada da organizuju jednočlane proteste, što je jedan od oblika spontanih uličnih protesta koji je dozvoljen prema ruskom zakonu.

“Domišljatost nekih građana je na veoma visokom nivou”, rekao je ove nedjelje poslanik Dmitrij Vjatkin za list Komersant.

Kao odgovor, Vjatkin i drugi prokremaljski poslanici predstavili su nacrt zakona koji će ostaviti malo prostora za takve improvizacije, podižući uloge pritišnjenoj ruskoj opoziciji uoči ključnih izbora sljedeće godine za Državnu dumu, donji dom parlamenta.

Zakon po nacrtu koji je predložio Vjatkin prepoznao bi redove jednočlanih protesta kao nelegalne javne demonstracije, zabranio proteste ispred zgrada u kojima su službe za održavanje zakona i uveo krivičnu odgovornost za organizatore skupova koji dobijaju novac iz inostranstva. Predložene izmjene, kažu kritičari Kremlja, ukazuju na obrazac kojim je bavljenje aktivizmom sve opasnije.

“Trend je očigledan”, rekao je opozicioni političar Dmitriju Gudkov za Karent tajm, medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA). “Ali u redu, zabranite nam da dišemo, da jedemo, zabranite sve i šta onda? Hoće li civilno društvo to prihvatiti? Naravno da ne.”

Prostor bivšeg Sovjetskog Saveza, za koji Kremlj i dalje tvrdi da je u njegovoj sfera uticaja, poslednjih mjeseci su potresli politički šokovi – od masovnih protesta koje policija nasilno guši u Bjelorusiji do obnove borbi između Jermenije i Azerbejdžana zbog Nagorno-Karabaha koje su se završile kada je Moskva posredovala u dogovoru o prekidu vatre ranije ovog mjeseca.

Demonstracije su u porastu u samoj Rusiji – na čelu s neukrotivim protestnim pokretom koji svakodnevno izlazi na ulice Habarovska na Dalekom istoku zemlje – što u prestonici stvara osjećaj da je politička situacija nestabilna.

S brzim opadanjem popularnosti vladajuće partije Jedinstvena Rusija, analitičari kažu da Kremlj pribjegava zloupotrebi pravnog sistema u nastojanju da osigura zadržavanje kontrole nad političkim poljem.

“Sve ovo je priprema za glasanje za Dumu”, rekao je u pisanim komentarima Abas Galjamov, bivši pisac govora za Kremlj koji sada radi kao politički savjetnik. “Bez zatezanja šrafova, Kremlj ne može da pobijedi”.

Kroz parlament prolazi i nacrt zakona koji cilja na takozvane strane agente, što je termin koji Kremlj koristi za označavanje grupa i pojedinaca koji dobijaju finansije iz drugih zemalja. Ako bude usvojen, ograničenja i krivično gonjenje uskoro bi moglo da pogodi i one koji su samo povezani sa “stranim agentom”.

Političari za koje se smatra da su povezani s takvim entitetima neće moći da se kandiduju.

“Ovo je sasvim jednostavno zabrana liberalne opozicije u Rusiji”, napisala je politička analitičarka Tatjana Stanovaja u postu na društvenoj mreži Telegram analizirajući predloženi zakon.

Prošlog ljeta hiljade ljudi su protestovale u Moskvi zbog isključivanja nezavisnih kandidata iz izbora za gradsko vijeće. Policija je nasilno rasturila pokret i pokrenut je niz oštrih sudskih procesa protiv učesnika.

Julija Galjamina, jedna od kandidatkinja kojoj je zabranjeno da učestvuje na tim izborima, rekla je da predlozi zakona imaju za cilj da spriječe ponavljanja tog protestnog talasa i opisala ih kao “panični čin” države.

“Oni prkose logičnom objašnjenju”, rekla je u telefonskom razgovoru. “Zato što nisu zakoni ti koji drže naše vlasti.”

Ipak, novi predlozi, ako postanu zakon, daće vladi još više instrumenata da guši nezadovoljstvo i opravda zabrane masovnih okupljanja.

Rusija već krivično goni građane koji kritikuju visoke zvaničnike, a još jedan novi nacrt zakona o kome se raspravlja omogućilo bi vlastima da otpuste nastavnike koji “podstiču radnje suprotne ruskom ustavu”.

Taj dokument je revidiran ove godine poslije sumnjivog referenduma širom zemlje koji je podstakao i promovisao predsjednik Vladimir Putin.

Čitanje zakona kojima se kriminalizuju određeni oblici protesta takođe se poklapa s usvajanjem zakona kojim se bivšim predsjednicima obezbjeđuje imunitet od krivičnog gonjenja, što se naširoko vidi kao pokušaj da se Putin zaštiti od krivične odgovornosti pošto siđe s vlasti.

Putinov trenutni mandat završava 2024. godine, ali ustavne promjene uvedene ove godine omogućavaju mu da traži još dva šestogodišnja mandata poslije toga.

Nalet kontroverznih zakonskih prijedloga takođe dolazi u vrijeme dok pada rejting Putinove vlade i jasnog rasta protesnog raspoloženja.

Prema septembarskoj analizi Centra za socijalna i radna prava, nevladine organizacije sa sjedištem u Moskvi, u prvoj polovini 2020. u zemlji je zabilježeno skoro 1.000 velikih protesta – što je za 95 više u poređenju s istim periodom prošle godine.

Galjamini prijeti pet godina zatvora u aktuelnom suđenju zbog optužbi za višestruko učešće na nelegalnim skupovima.

Slučaj se vodi na pravnim osnovama koje će novi zakonski predlozi koji prolaze kroz parlament dalje ojačati i proširiti. Ali ako javno nezadovoljstvo dostigne kritični nivo, ona je uvjerena da nikakvi zakoni neće spriječiti nemire.

“Ako se dovoljno ljudi razgnijevi, ništa ih neće spriječiti da izađu”, rekla je ona.

Send this to a friend