Evropa

Oslabljeni Netanjahu opet ide na izbore

Benjamin Netanjahu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ulazi oslabljen u nove izbore pošto nije uspio da sastavi novu vladajuću koaliciju uslijed razlika između njegovih ultraortodoksnih i sekularnih saveznika, što može imati značajne posljedice po budućnost dugogodišnjeg izraelskog lidera, ali i po američki plan za rješenje bliskoistočnog sukoba, pišu svjetski mediji.

Prvi put u istoriji

U srži problema, zbog kojeg će Izrael ove godine dva puta ići na izbore, nalazi se pitanje regrutacije ultraortodoksnih Jevreja koji su izuzeti iz obaveznog služenja u vojsci, ukazuje BBC i ocjenjuje da je nemogućnost Netanjahua da sastavi vladu izložila njegovu političku slabost.

Neuspjeh Netanjahua, koji će u julu postati izraelski premijer s najdužim stažom, sada znači da se prvi put u istoriji dogodilo da mandatar za sastavljanje vlade nije uspio da obezbijedi većinu glasova u parlamentu, ističe britanski javni servis.

Netanjahu je ušao u pregovore o vladajućoj koaliciji pošto je njegova stranka Likud na aprilskim izborima osvojila 35 od 120 mjesta u Knesetu, što je trebalo da mu donese peti mandat. Bivši ministar odbrane Avigdor Liberman, čija je podrška bila neophodna, tražio je, međutim, da se ograniče izuzeća za vojnu službu ultraortodoksnih Jevreja, čije su partije takođe ključne za Netanjahuovu desničarsku koaliciju.

Netanjahu se opredijelio za nove izbore kako bi spriječio da predsjednik Reuven Rivlin nekom drugom da šansu da napravi vladu. Odbijanje Libermana da odustane od svog zahtjeva, ukazuje BBC, izložilo je sve veću političku slabost premijera, dok su njegovi rivali izgleda svjesni njegove ranjivosti, osjećajući da se možda približava kraj njegovog liderstva.

Pravne nedaće

S druge strane, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press), dublje pitanje u vezi sa Netanjahuom su njegove pravne nedaće – suočen s vjerovatnom optužnicom zbog korupcije, on je tražio od koalicionih partnera da usvoje zakon koji bi mu dao imunitet i ograničio ovlašćenja Vrhovnog suda, čemu su se snažno usprotivile opozicione partije.

“Dramatično glasanje” u Knesetu unijelo je neizvjesnost u budućnost dugogodišnjeg lidera, ističe AP i ocjenjuje da su muke Netanjahua da obezbijedi većinu u parlamentu “šokantni preokret za dominantnu političku ličnost u zemlju”.

Netanjahu je rekao da nije štedio napore da se “izbjegnu nepotrebni izbori”, kritikujući bivšeg saveznika a sada rivala Libermana, dok je opozicioni lider Beni Ganc, kako prenosi AP, optužio Netanjahua da je izabrao “tri luda mjeseca” nove kampanje i milione potrošenih dolara zato što je “legalno onesposobljen” mogućim optužbama.

Kampanja će izgleda zakomplikovati Netanjahuov pravni status, ocjenjuje AP, podsjećajući da je državni tužilac predložio podizanje krivičnih optužnica protiv njega u tri odvojena korupcionaška slučaja, sa saslušanjima zakazanim za oktobar.

Čak i da Netanjahu ponovo pobijedi na izborima, nije izgledno da će moći da obrazuje vladu i obezbijedi političku podršku za dogovor o imunitetu prije očekivanih optužnica, što će ga odvesti na sud i staviti pod veliki pritisak da se povuče, podvlači američka agencija.

Problem i za Trampov mirovni plan

Novi izbori i potonji pregovori o pravljenju koalicije koji bi se mogli otegnuti do novembra, mogli bi dalje odložiti napore SAD za plan predsjednika Donalda Trampa za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, ocjenjuje agencija Rojters (Reuters).

Čak i prije objavljivanja, Palestinci su odbacili plan, koji je Tramp opisao kao “dogovor vijeka”, kao udarac nadama o svojoj državi, piše Rojters i prenosi izjavu glavnog palestinskog pregovarača Saeba Erekata poslije raspisivanja novih izbora da je to “sada dogovor za sljedeći vijek”.

Tim Bijele kuće koji stoji iza mirovnog predloga, uključujući Trampovog zeta Džareda Kušnera (Jared Kushner), boravi na Bliskom istoku da obezbijedi podršku za ekonomski skup u Bahreinu sledećeg mjeseca za podsticanje investicija na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, ukazuje Rojters.

Kušnerova posjeta Jerusalimu za promociju mirovnog plana djeluje kao da je naglo izgubila energiju poslije krize u izraelskoj politici koja je gurnula zemlju u višemjesečnu kampanju, ocjenjuje Gardijan (The Guardian).

Bez garancija da će Netanjahuova vlada opstati poslije leta, ističe britanski list, svaki napredak ostvaren s Kušnerom sljedeća vlada bi mogla odbaciti.

Libermanova opklada

Odluka Libermana da ne podrži koalicionu vladu zbog pitanja regrutacije među ultraortodoksnim Jevrejima mogla bi biti povezana s promjenama na izraelskoj političkoj sceni i prilikom da iscrta novu mapu političkih rivaliteta, ocjenjuje u rubrici “Mišljenja” u Njujork tajmsu (The New York Times) Šmuel Rosner i objašnjava da se za razumijevanje posljednjih dešavanja u Izraelu treba vratiti više decenija u prošlost.

Mladi haredi, kako se nazivaju pripadnici ultraortodoksne zajednice, od osnivanja Izraela proučavaju Toru umjesto da nose uniformu, što većina Izraelaca smatra nepravednim, dok je Vrhovni sud 2017. ocijenio da je takav aranžman neustavan, tražeći novi zakon. Poslije nekoliko odlaganja, približio se rok za usvajanje zakona, što znači da mora biti usvojen u mandatu nove vlade kako bi se omogućio nastavak izuzeća za ultraortodoskne Jevreje, objašnjava Rosner.

Libermanova stranka Izrael naš dom predstavlja uglavnom glasače porijeklom iz Rusije ili istočne Evrope koji su na desnici, ali su sekularni i bez mnogo simpatija za ultraortodoksne partije. Ljevica je godinama bila vreća za udaranje desničarskih političara pošto izraelska javnost većinom ne voli ljevičare koji se povezuju s neuspješnim mirovnim procesom, slabom bezbjednosnom politikom i naivnošću, ukazuje Rosner i dodaje da je sada ljevica marginalizovana – na posljednjim izborima je vođena bitka između Likuda i nove partije desnog centra Plavo i bijelo.

Ali, kako se ističe u tekstu, ultraortodoksni Jevreji su manje voljeni od ljevice – samo 20 odsto Izraelaca tvrdi da imaju veoma pozitivan doprinos zemlji, dok polovina kaže da je njihov doprinos negativan. Haredi nisu omiljeni ne samo zato što ne idu u vojsku i zato što njihovi političari drže vladu kao taoca, već i zato što manje učestvuju u radnoj snazi i plaćaju manje poreze.

Sabotiranjem desničarske koalicije i izazivanjem novih izbora, Liberman je glasačima na desnici postavio pitanje – koga više ne vole, ljevičare ili haredije. Netanjahu se kladi na borbu protiv ljevice, a Liberman na borbu protiv ultraortodoksnih Jevreja i, kako ocjenjuje Rosner, možda je na dobrom tragu, jer više nema razloga da Izraelci brinu o ljevici, dok postoji dobar razlog da brinu da ultraortodoksni mogu zloupotrebiti svoju moć.

Send this to a friend