Ovo su najvažnija pitanja u sukobu Rusije i Ukrajine

Spremaju li se ruske oružane snage za rat u Ukrajini? Američki predsjednik Džo Bajden svakako očekuje nekakvu vojnu akciju. Rusija želi da Zapad obeća kako se Ukrajina neće pridružiti njenom obrambenom savezu NATO-u te da se to neće dogoditi iako dvije strane o tome pregovaraju. Sljedeći događaji mogli bi ugroziti cjelokupnu evuropsku bezbjednosnu strukturu, piše BBC.

Zašto Rusija prijeti Ukrajini?

Rusija poriče da planira bilo kakvu invaziju, ali je prije osam godina zauzela ukrajinsku teritoriju i procjenjuje se da ima oko 100.000 vojnika raspoređenih u blizini granice. Rusija se dugo opirala približavanju Ukrajine evropskim institucijama, a posebno NATO-u.

Ukrajina dijeli granice i s Evropskom unijom i s Rusijom, ali kao bivša sovjetska republika ima duboke društvene i kulturne veze s Rusijom i ruski jezik je raširen među njenim stanovništvom.

Kada su Ukrajinci početkom 2014. svrgnuli tadašnjeg proruskog predsjednika, Rusija je anektirala ukrajinsko južno poluostrvo Krim i podržala separatiste koji su zauzeli velike dijelove istočne Ukrajine. Pobunjenici se od tada bore protiv ukrajinske vojske u sukobu koji je odnio više od 14.000 života.

Koliki je rizik od invazije?

Rusija tvrdi da ne planira napasti Ukrajinu, a zapovjednik ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov osudio je izvještaje o nadolazećoj invaziji kao laž. No, tenzije su visoke i ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je “prikladnim vojno-tehničkim mjerama” ako se nastavi ono što on naziva agresivnim pristupom Zapada.

Geberalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorava da je rizik od sukoba stvaran, a američki predsjednik Bajden kaže da je njegova pretpostavka da će Rusija krenuti u akciju. SAD tvrdi kako zna za ruske planove za jačanje svojih jedinicai u blizini Ukrajine “u vrlo kratkom roku”.

SAD kaže kako Rusija nije ponudila nikakvo objašnjenje za vojne trupe smještene u blizini Ukrajine. Ruske trupe i tenkovi uputili su se u Bjelorusiju na vježbe.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova uporedio je trenutnu situaciju s kubanskom raketnom krizom iz 1962. godine, kada su se SAD i Sovjetski Savez približili nuklearnom sukobu. Zapadne obavještajne službe sugerišu da bi se ruski upad ili invazija mogli dogoditi početkom 2022.

Što Rusija želi od NATO-a?

Rusija je govorila o “trenutku istine” u preoblikovanju svog odnosa s NATO-om. “Za nas je apsolutno obvezno osigurati da Ukrajina nikada, ali nikada ne postane članica NATO-a”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

Moskva optužuje zemlje NATO-a da “pumpaju” Ukrajinu oružjem te SAD da podstiče napetosti. Predsjednik Putin požalio se da se Rusija “nema kamo dalje povlačiti” i pita: “Misle li da ćemo samo sjediti skrštenih ruku?”

Rusija zapravo želi da se NATO vrati na granice prije 1997. godine. Rusija traži da se zaustavi širenje na istok i prekid vojnih aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. To bi značilo da se borbene jedinice povlače iz Poljske i baltičkih republika Estonije, Letonije i Litvanije te da u zemljama poput Poljske i Rumunije ne bude raspoređenih projektila.

Rusija je takođe predložila sporazum sa SAD-om kojim se zabranjuje raspoređivanje nuklearnog oružja izvan njihovih nacionalnih teritorija.

Što Rusija želi od Ukrajine?

Rusija je zauzela Krim 2014. tvrdeći da ima istorijsko pravo na to poluostrvo. Ukrajina je bila dio Sovjetskog Saveza, koji se raspao u decembru 1991. godine, a Putin je rekao kako se radilo o “raspadu istorijske Rusije”.

Ključ za razmišljanje predsjednika Putina o Ukrajini pojavio se u podužem tekstu prošle godine kada je Ruse i Ukrajince nazvao “jednom nacijom”. Označio je da današnji ukrajinski čelnici vode “protivruski projekt”.

Rusija je takođe postala frustrirana što je mirovni sporazum iz Minska za istočnu Ukrajinu iz 2015. daleko od realizacije.

Još uvijek nema dogovora za nezavisno nadgledane izbore u separatističkim ukrajinskim regijama. Rusija poriče optužbe da je to dio dugotrajnog sukoba.

Može li se ruska akcija zaustaviti?

Predsjednik Vladimir Putin razgovarao je nekoliko puta s predsjednikom Bajdenom i razgovori na visokom nivou se nastavljaju, no ruski zvaničnici upozorili su da zapadno odbijanje njihovih ključnih zahtjeva vodi u “slijepu ulicu”.

Pitanje je dokle će Rusija ići. Bajden je upozorio da bi invazija u punom razmjeru bila katastrofa za Rusiju. No, ako bi se radilo o manjem upadu, kontroverzno je rekao da će se Zapad “na kraju morati dogovoriti oko toga što učiniti”.

Bijela kuća je naglasila da svaki prelazak preko ukrajinske granice predstavlja nastavak invazije, ali ističe da Rusija ima i druga oružja, uključujući sajber-napade i paravojne taktike.

Pentagon je optužio Rusiju da priprema takozvanu operaciju insceniranog napada, s operativcima spremnim izvršiti sabotaže protiv pobunjenika koje podržava Rusija, kako bi time pružili izgovor za invaziju. Rusija je to demantovala.

Rusija je takođe podijelila 500.000 pasoša u područjima pod kontrolom separatista pa ako ne dobije ono što želi, onda bi svaku akciju mogla opravdati kao zaštitu vlastitih građana.

Međutim, ako je jedini cilj Rusije prisiliti NATO da se udalji iz njenog dvorišta, nema znakova da će u tome uspjeti. NATO-ovih 30 članica odbilo je svaki pokušaj vezanja ruku za budućnost.

“Nećemo dopustiti nikome da zatvori NATO-ovu politiku otvorenih vrata”, rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Vendi Šerman. Ukrajina traži jasan vremenski okvir za pridruživanje, a NATO kaže da Rusija “nema pravo veta i ne može se miješati u taj proces”.

I Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a, takođe su odbacile pokušaj Rusije da ih zaustavi u jačanju svojih veza sa savezom. “Nećemo prepustiti svoj manevarski prostor”, rekao je finski premijer. SAD je jasno stavio do znanja kako nema planova za slanje borbenih jedinica u samu Ukrajinu, ali će pomoći toj zemlji u obrani njene suverene teritorije.

Pentagon je stavio u pripravnost 8500 vojnika, koji bi u kratkom roku mogli biti raspoređeni u zemlje NATO-a u istočnoj Evropi. Čini se da su glavni alati u arsenalu Zapada sankcije i vojna pomoć u obliku savjetnika i oružja.

Predsjednik Bajden zaprijetio je ruskom čelniku mjerama “kakve nikad nije vidio” ako Ukrajina bude napadnuta.

Konačni ekonomski udarac bio bi odvajanje ruskog bankarskog sistema od međunarodnog platnog sistema Swift. To se oduvijek smatralo krajnjim sredstvom, a postoji zabrinutost da bi moglo loše uticati na američku i evropsku ekonomiju. Predsjednik Bajden takođe je upozorio da će razmotriti lične sankcije Vladimiru Putinu ako Rusija napadne Ukrajinu.

Druga ključna prijetnja je spriječiti otvaranje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj, a o odobrenju gasovoda trenutno odlučuje njemačko energetsko regulatorno tijelo.

Je li Zapad jedinstven u svom odgovoru?

Američki predsjednik rekao je da postoji “potpuna jednoglasnost” s evropskim čelnicima oko Ukrajine, ali postoje podjele između Amerike i Evrope. Evropski čelnici su nepokolebljivi u tome da Rusija ne može o budućnosti odlučivati samo u pregovorima s SAD-om. Francuska je čak predložila da Evropljani sarađuju s NATO-om, ali da zatim vode vlastiti dijalog s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik želi međunarodni samit za rješavanje sukoba, uključujući Francusku i Njemačku, zajedno s Rusijom.