Ovo su političari od kojih će zavisiti sudbina Zapadnog Balkana u 2020. godini

Godina za nama je ostavila mnogo neodgovorenih pitanja. Najvažniji procesi u regionu – otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, reforma metodologije procesa proširenja, rješavanje političkih kriza u regionu – još uvijek traju.

Mnogi ljudi će se uključiti u njih, ali samo nekolicina će donositi odluke i slati poruke koje će biti ključne za budućnost Zapadnog Balkana. O tome ko su ti ključni ljudi, piše European Western Balkans.

Emanuel Makron

Predsjednik Francuske već se pokazao kao nezaobilaznim igrač kada je riječ o proširenju EU na Zapadni Balkan, prvo slanjem nekoliko obeshrabrujućih poruka onima koji se nadaju brzom pridruživanju regiona u EU, a zatim, naravno, protivljenjem otvaranju razgovori sa Skopljem i Tiranom u junu i oktobru prošle godine. Posljednja odluka, iako je nije donijela samo Francuska, naišla je na značajnu kritiku iz svh djelova kontinenta.

Pariz je od tada pokrenuo inicijativu za reformu procesa proširenja, iako su njegovi prijedlozi kritikovani. Sve će oči biti uprte u predsjednika Emanuela Makrona u prvim mjesecima 2020. godine, dok EU raspravlja o budućnosti proširenja i, što je najvažnije, preispituje odluku o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji prije samita u Zagrebu u maju.

Andrej Plenković

Zagrebački samit se ne može spomenuti bez fokusiranja na njegovog inicijatora, hrvatskog premijera. Zemlja je preuzela svoje prvo predsjedavanje Savjetom Evropske unije 1. januara, a očekuje se da će sastanak lidera EU i zapadnog Balkana u njenom glavnom gradu biti jedan od najvažnijih trenutaka u prvoj polovini 2020. godine. Andrej Plenković će imati priliku da organizuje uspješniji događaj od samita u Sofiji 2018, koji je završen bez proboja.

Ali, treba istaći, samit u Zagrebu dolazi u naizgled produktivnije vrijeme za proces proširenja. Ne samo da se Savjet EU obavezao na reviziju odluke o Skoplju i Tirani, već se do tada očekuju preliminarni zaključci rasprave o reformi proširenja. Premijer Hrvatske izjavio je u novembru da će samit odrediti narednu deceniju odnosa između EU i Zapadnog Balkana. On i njegova vlada ne bi trebalo da dozvole da im ova prilika isklizne kroz prste.

Oliver Varhelji

Nova Evropska komisija je u fazi medenog mjeseca, ali to neće dugo trajati. Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji najavio je svoje prijedloge za reformu procesa proširenja za januar, i oni će sigurno izazvati barem neke kritike, jer proces ne može svima udovoljiti.

Evropska komisija biće ključni akter u tom procesu, a ta činjenica, pored redovnih aktivnosti kao što su godišnji izvještaji o Zapadnom Balkanu, na iznenađujući način obezbjeđuje Varheljijevu poziciju u najmanju ruku. Međutim, 2020. godina će takođe biti jedinstvena prilika da novi komesar uspostavi dobar radni odnos i kredibilitet sa proevropskim snagama zapadnog Balkana.

Tonino Picula

Evropski poslanik Tonino Picula je na poziciji izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu. Njegov je posao da iskristališe stav Evropskog parlamenta o reformi procesa proširenja uoči Zagrebačkog samita.

“U dokumentu ću integrisati nove prijedloge koji bi trebalo da doprinesu novom zamahu sada sporog procesa proširenja EU u trećoj deceniji 21. vijeka”, izjavio je nedavno.

Evropski parlament snažno je podržao otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što je prije moguće, samo nekoliko dana nakon što Evropski savjet nije uspio da donese odluku u oktobru, a Picula je istakao pozitivnu odluku kao jedan od svojih glavnih ciljeva prije Zagrebačkog samita. Pored ove pozicije, Picula je i izvjestilac EP za program pretpristupne pomoći IPA III za 2021.-2027. godinu, zatim izvjestilac za Crnu Goru i koordinator Socijaldemokratske grupe u Odboru za spoljne poslove, zbog čega je, bez sumnje, najuticajniji evropski poslanik za Zapadni Balkan u 2020. godini.

Tanja Fajon i Vladimir Bilčik

Nakon tri kruga dijaloga kojima je posredovao EP, predsjednica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU Tanja Fajon i izvjestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik izjavili su da će ostati posvećeni Srbiji dok ulazi u mjesece dalje političke nepredvidivosti i nestabilnosti. Iako je opozicija okupljena u Savezu za Srbiju izrazila zahvalnost za napore dvoje evroposlanika, i dalje je posvećena bojkotu izbora koji su zakazani za kraj aprila ili početak maja.

To nije obeshrabrilo Fajon, koja je najavila posmatračku misiju EP na izborima. Posredovanje EP-a dovelo je do određenih reformi izbornih zakona i institucija, koje većina opozicije smatra nedovoljnom. European Western Balkans je podsjetio na slično političko stanje u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, za koje kaže da podsjeća na ono kroz šta je Sjeverna Makedonija prolazila u krizi 2014 – 2016. godine. To daje dodatni značaj Tanji Fajon i Bilčiku i njihovom posredovanju između vlade i opozicije u Srbiji, jer ono što se dešava u Beogradu može da utiče na razvoj u drugim zemljama.

Donald Tusk i Sergej Stanišev

Ne treba zaboraviti ni ulogu koju su odigrale i koje će odigrati panevropske partije na zapadnom Balkanu – prošle i trenutne krize su pokazale da članstvo u ovim partijama može da bude značajno u političkim dešavanjima. Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Donald Tusk i njegov kolega iz Evropskih socijalista Sergej Stanišev možda nisu pripadnici tih partija koji su najfokusiraniji na Zapadni Balkan, ali su najpoznatija lica dva najjača politička bloka u EU.

EPP snažno podržava opozicionu Demokratsku partiju u Albaniji, koja je već bojkotovala lokalne izbore u zemlji 2019. godine. U Srbiji situacija nije toliko jasna, bar ne javno, ali to može da se promijeni kako se približavaju izbori. U Sjevernoj Makedoniji će se dvije najveće partije ponovo boriti da oforme vladu u aprilu, pa će biti interesantno vidjeti kako će podrška velikih evropskih stranaka uticati na izbore.

Đuzep Borelj i njegov izaslanik

Još jedan član Evropkse komisije koji će imati mogućnost da uspostavi dobre radne odnose sa regionom 2020. godine biće Đuzep Borelj, visoki predstavnik za proširenje, koji je iznova govorio da će dijalog Beograda i Prištine kojem posreduje EU, biti jedan od njegovih glavnih prioriteta, kao i to da će uskoro posjetiti oba glavna grada.

Međutim, mogućnost da se postavi novi specijalni izaslanik EU, zadužen za dijalog, pomenuta je u nekoliko navrata u drugoj polovini 2019. godine, naročito nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odabrao svog izaslanika – ambasadora SAD u Njemačkoj Ričarda Grenela. Ako i EU preduzme isti korak, njen izaslanik će imati visok nivo uticaja u regionu.

Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova ostaje najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Neki progres je napravljen potpisivanjem sporazuma u Briselu 2013. i 2015. godine, ali nije bilo sastanaka na visokom nivou od septembra 2018. godine.

Mark Rute

On možda nije prva osoba koja vam padne na pamet, ali premijer Holandije će imati važnu ulogu da odigra 2020. godine. Razlozi su ti što se on složio sa Makronom po pitanju Sjeverne Makedonije, ali i još više Albanije.

Međutim, njegova zemlja je takođe raspravljala oko ukidanja bezviznog režima sa Albanijom, a i viđena je kao jedna od onih koje se protive da se sličan aranžman uspostavi sa Kosovom.

Ako se kojim slučajem desi da Mark Rute promeni svoj stav po nekom od ovih pitanja, to bi bio jasan signal optimizma za Zapadni Balkan.

Počasno pominjanje: Angela Merkel i Ursula fon der Lajen

Prije nekoliko godina, bilo bi nemoguće ne uključiti njemačku kancelarku na ovaj spisak. Međutim, njen uticaj u regionu – koji se nekada doživljavao kao pokretačka snaga dijaloga Beograda i Prištine i produbljivanja regionalne saradnje – izblijedio je kako se njena politička karijera bliži kraju. To je bilo vrlo očigledno u 2019. godini, pošto njeni pokušaji da oživi proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije i ubijedi Makrona da pristane na pozitivnu odluku, barem za Sjevernu Makedoniju, nisu uspjeli. Sa druge strane, Njemačka će, zahvaljujući svom značajnom statusu najveće države članice EU, ali i predsjedavanju Savjetom u drugoj polovini godine, ostati prisutna 2020. godine, a sa njom i Angela Merkel.

Kada je u pitanju Ursula fon der Lajen, Merkelina bivša ministarka odbrane, koja je sada predsjednica Evropske komisije, teško je zamisliti da se ona 2020. usko bavi pitanjima zapadnog Balkana, s obzirom na ambiciozan plan njene administracije. Ostali članovi Fon der Lajenine komisije, posebno visoki predstavnik i komesar za proširenje, odradiće većinu posla. Ipak njene poruke podrške o proširenju EU ostaju ohrabrujuće.