Pet Putinovih opcija za Bjelorusiju

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, “posljednji evropski diktator” koji je na vlasti 26 godina, odbio je danas da ponovi izbore u svojoj zemlji, za koje mnogi smatraju da su lažirani. Pritisnut s jedne strane protestima i osudama iz međunarodne zajednice, a suočen sa ponudom stranog posredovanja koje je odbio, Lukašenko se okrenuo ruskom kolegi Vladimiru Putinu.

On je ovog vikenda dva puta razgovarao sa Putinom, nakon nekoliko dana do sada najvećih protesta u Bjelorusiji. Nakon toga je izadato sapštenje u kojem se navodi da će “svi problemi u Bjelorusiji uskoro biti riješeni”. Rusija je poručila Lukašenku da je spremna da mu ponudi i vojnu pomoć ako je to neophodno, saopšteno je iz Kremlja. Putin i Lukašenko, koji je unazad odbijao dublju integraciju s Rusijom od njihovog Saveza, pristali su da održavaju “redovne kontakte” na raznim nivoima kako bi “ojačali savezničke odnose”.

Koliko god da je Lukašenko poslije insistirao na autonomiji Bjelorusije ovo je bio trenutak kad je obustavio, kako piše CNN, svoje haotično “udvaranje” Evropskoj uniji i direktno se okrenuo svom istočnom susjedu da ga izbavi iz nevolje. Sljedeći potez je Putinov, a ruski predsjednik može da izabere jednu od nekoliko opcija.

1. Vojna intervencija

Nuklearna opcija se može isključiti. Putin bi, međutim, mogao da ubaci svoje snage kao što je uradio u Ukrajini, ili čak pošalje uniformisane ruske vojnike ili policajce, čime bi konačno imao kontrolu nad ključnim susjedom. Bjelorusija je Putinu od suštinske važnosti zbog regionalne bezbjednosti, ali i kao tampon zona NATO snagama u Poljskoj. Takođe, obezbjeđuje pristup koridoru Suvalki, zemljanoj prevlaci od Bjelorusije do Kalinjingrada, kojom bi Rusija, kako upozorava NATO, mogla da odsiječe baltičke članice alijanse od ostatka kopnene Zapadne Evrope.

Međutim, ovakav potez nosi svoje rizike. Ruske trupe mogle bi da zapale antivladine proteste i našli bi se pred “ženama u bijelom” i štrajkačima iz fabrike traktora. To neće izgledati dobro za ruski režim na domaćem terenu, gdje im opada popularnost i periodično se i sam suočava sa protestima.

Takođe, ova akcija mogla bi za posljedicu imati sankcije i odgovor Zapada – Rusi koji marširaju ka koridoru Suvalki alarmirali bi NATO, navodi CNN. Tu je i ruska ekonomija, koja ne bi mogla da podnese dodatni pritisak. Ukratko, ova opcija za Rusiju povlači više posljedica nego što izvlači koristi.

2. Tiha voda brijeg roni

Kremlj je majstor za sporovozne igrice i neočekivane poteze. Putin bi mogao da razmjesti svoje špijune, izvježbane u gašenju društvenih medija, targetiranju pravih pojedinaca umjesto da se obruše na masu ili na disidente. Ova tiha brutalnost, udružena sa postepenim padom entuzijazma demonstranata, možda će se pokazati kao najbolja strategija u predstojećim mjesecima, ukazuje CNN.

3. Tjeranje Lukašenka na povlačenje

Ovaj potez bi bio veoma riskantan. Kremlj bi suštinski ojačao opoziciju u Bjelorusiji, na čelu sa Lukašenkovom rivalkom na izborima Svetlanom Tihanovskom, u nadi da će buduća vlada željeti toplije odnose sa Moskvom. Ali, na ulogu je veća kriza – Putin ne može sebi da priušti širenje poruke o moći naroda. Takođe, bilo koja nova bjeloruska vlada bi se vjerovatnije okrenula ka Zapadu i EU za pomoć. Posljednji ruski susjed koji je pogledao na Zapad je bila Ukrajina, koju je Kremlj napao.

4. Novi izbori sa ubacivanjem ruskog kandidata

Prije više od deceniju ovo je možda bila najomiljenija Putinova opcija. Moskva je bila majstor u stvaranju i nametanju pobjede svog željenog kandidata na lokalnim izborima, često tehnokrate koji se naizgled pojavio niodkuda. Novi izbori bi smirili proteste, a takav kandidat bi mogao da zadovolji i bjeloruske bezbjednosne službe i elitu. Ipak, davanje ustupka kao što su novi izbori moglo bi ohrabriti demonstrante na šire zahtjeve. Takođe, demonstranti mogu da zaključe da su i ti izbori namješteni, što bi zemlju vratilo u krizno stanje. Sam Lukašenko definitivno nije za nove izbore.

5. Promišljeno čekanje

Opcija je i da Rusija ne uradi ništa neko vrijeme, nedjelju-dvije, već da sačeka da ojača pritisak na Lukašenka a situacija eksalira. I drugi protesti su opali tokom vremena, kad se brutalnost policije smiri, modrice na tijelima demonstranata, kako navodi CNN, izblijede, a svakodnevne brige postanu važnije. Praktične brige dominiraju nad ideologijom kad je populacija decenijama suočena sa korupcijom i represivnom vladom. Tihanovska, liderka protesta, je trenutno u Litvaniji, pa će gomila tokom vremena izgubiti fokus i motivaciju. S obzirom na težinu posljedica ostale četiri opcije, ovo će možda biti Putinov prvi izbor, zaključuje CNN.